Ulazak u EU: prilika ili neprilika za hrvatsko zdravstvo?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 10.06.2013.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Ulazak u EU: prilika ili neprilika za hrvatsko zdravstvo?

Iako su pregovori za ulazak u EU trajali desetljeće, mnogi bi među nama rekli da pojma nemaju što nas sve čeka

 

„Hrvatsko će zdravstvo nakon 1. srpnja biti puno sjajnih prilika za sve one koji se osjećaju kao humanware“ – odgovor je ministra Rajka Ostojića na tematsko pitanje - na koje  su  7. i 8. lipnja u Grožnjanu - odgovarali opinion makeri i vodeći ljudi hrvatskog zdravstva. Tradicionalno  lipanjsko okupljanje pod nazivom „Mediji i zdravlje“ imalo je ove godine top temu: ulazak Hrvatske u EU te promjene koje će uslijediti u zdravstvenom sustavu.  Spiritus movens trio  grožnjanskog skupa „Mediji i zdravlje 2013.“ su  Tea Vukušić Rukavina  i  Ognjen Brborović iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar"/ MEF te Mario Harapin s Hrvatskog radija  a  organizaciju potpisuju:

  • HND (Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva)
  • Hrvatska mreža zdravih gradova
  • ŠNZ  (Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar")
  • Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Difrakcija - udruga za bolje zdravlje i zdravstvo

Na tematsko pitanje „Ulazak u EU: prilika ili neprilika za hrvatsko zdravstvo?“ su se trudili  pronaći odgovor :

  • Rajko Ostojić, ministar zdravlja,
  • Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i športa,
  • Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
  • Luka Vončina, pomoćnik ministra zdravlja,
  • Alan Šustić, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
  • Stipe Orešković, profesor Medicinskog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ,
  • Viola Macolić Šarinić, ravnateljica Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED),
  • Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore,
  • Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora,
  • Dragica Šimunec,predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara,
  • Vlatka Bilas, profesorica  Ekonomskog fakulteta i koautor knjige  „Stanje i perspektive razvoja europskih zdravstvenih sustava“
  • Dražen Jurković, državni tajnik u prethodnoj HDZ-ovoj zdravstvenoj administraciji

Neki su odgovor bili nedvosmisleni a neki uvijeni. Najizravniji je bio  ministar zdravlja Rajko Ostojić:  “Ulazak u EU je sjajna prilika za sve one koji se osjećaju kao humanware“. Imajući u vidu da je država vlasnik većine hrvatskih bolnica (ili će to uskoro postati,  kada županije predaju svoja osnivačka i vlasnička prava u procesu sanacije prezaduženih bolnica) te ujedno poslodavac većine hrvatskih zdravstvenih djelatnika -  stekli smo dojam da je ministar zdravlja -  u svom odgovoru  mislio prvenstveno na zdravstvene profesionalce te da je na tematsko pitanje odgovorio isključivo s pozicije najvećeg poslodavca i vlasnika u zdravstvu!

Ministar Ostojić je govorio i o mogućem odljevu zdravstvenih profesionalaca, procijenivši da bi oko 300 liječnika i 700 medicinskih sestara moglo potražiti posao u zemljama “stare” Europe. No, ministar smatra da nema straha od „poljskog sindroma“. Olakotna okolnost za hrvatske poslodavce u zdravstvu je i to što je većina  zdravstvenih posloprimaca tijekom školovanja izabrala engleski jezik , dok je potražnja za zdravstvenim profesionalcima najveća u njemačkom govornom području ali uz uvjet poznavanja njemačkog jezika. Naposlijetku, na hrvatskom tržištu rada može se očekivati i priljev zdravstvenih profesionalaca iz zemalja regije koje još nisu članice EU – jer su  jezične barijere zanemarive a hrvatska primanja viša.

 

U kontekstu financijske (ne)održivost dosadašnjeg modela zdravstva , ministar Ostojić je spomenuo  demografske trendove („Starijih  od 65 godina ima više  no mladjih od 15 godina, to je europski ali najviše hrvatski problem”)  te se fokusirao na prilike spomenuvši  dodatne mogućnosti financiranja  iz europskih strukturnih fondova („Imamo bolnica ko u priči... nećemo ulagati u beton i ciglu već u ljude,  u humanware  i software…) o čemu je detaljnije govorio ministrov pomoćnik Luka Vončina.

 

Profesorica Vlatka Bilas s Ekonomskog fakulteta predstavila je u Grožnjanu knjigu „Stanje i perspektive razvoja europskih zdravstvenih sustava“  čiji su autori - uz prof. Bilas - ministar zdravlja Rajko Ostojić  te Sanja Franc.  Radi se o sveobuhvatnom pregledu ra­zvoja zdravstvenih sustava svih zemalja članica EU uključujući i  podatke o zakonskoj regula­tivi zdravstvenog sustava te ulozi i funkcioniranju ključnih institucija u hrvatskome zdravstvenom sustavu. I u toj knjizi  se   mogu naći  odgovori na pitanje hoće li ulazak u EU biti prilika ili neprilika za hrvatsko zdravstvo. 

 

Profesor Stipe Orešković iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta u Zagrebu, smatra da  je 12 sanacija  i  46 milijardi duga,  neosporiv dokaz da se  hrvatski zdravstveni sustav   neće promijeniti iznutra, da je za njegovu promjenu neizostavan pritisak, odnosno da je nužno natjecanja javnog i privatnog zdravstvenog sektora  te da je s tog aspekta  ulazak Hrvatske u  EU  prilika….Hrvatska će morati uskladiti  svoju praksu (i zakonodavstvo) s konvencijama i smjernicama EU na području zdravstva do  25.10.2013. kada se počinje primjenjivati Direktiva o prekograničnom zdravstvu.

Iako sustavi zdravstva i socijalne skrbi nisu izravno sadržaj zajedničke politike EU te nisu dio Pravne stečevine – ipak sva poglavlja Pravne stečevine imaju utjecaj na zdravstvo od čega je u našim uvjetima vjerojatno najveći utjecaj poglavlja 1-3. o slobodnom kretanju roba, osoba i usluga te poglavlje 23. o zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti.


Priliku profesor Orešković  vidi i u  preuzimanju kulture političke odgovornosti i nadogradnje-priznavanja dostignuća političkih prethodnika, navodeći primjer njemačke kancelarke Merkl koja je javno odala priznanje nekadašnjem političkom protivniku, bivšem  kancelaru Schroederu, koji je u prošlom desetljeću - kad se broj nezaposlenih popeo na 4,5 milijuna - proveo bolnu reformu tržišta rada jer je  socijalno zdravstveni sustav zasnovan na Bismarckovu modelu bio pred kolapsom.

Profesor Orešković upozorava na populističku (neodgovornu)  politiku svake hrvatske  pozicije te  pledira: „Ne proizvoditi životinju koja će nas pojesti!“. Ne  hraniti glasače predizbornim (neostvarivim) obećanjima da je socijalno zdravstveno osiguranje moguće bez listi čekanja, s najskupljom opremom i lijekovima… Liste čekanja postoje i u mnogo bogatijim zemljama a stagnacija, odnosno pad BDP-a, pad zaposlenosti čine postojeći model hrvatskog zdravstva i postojeću razinu prava neodrživima. U tom kontekstu je Orešković govorio o presudnom utjecaju demografskih i populacijskih promjena/politika za razumijevanja razvoja te se pozvao na dva djela povjesničara ekonomije Nialla Fergusona „The West and the Rest“ i „Degeneracija Zapada“.

 

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga  fokusirao se  na iznošenje šturih informacija, izbjegavši odgovor na tematsko pitanje. Govorio je o  EHIC iskaznici europskog zdravstvenog osiguranja za neodgodive zdravstvene usluge za vrijeme boravka u inozemstvu.  HZZO izdaje EHIC karticu isključivo  na zahtjev osiguranika a od 1. srpnja će to biti moguće i putem web zahtjeva.  Funkcionirat će  isključivo uz nacionalnu iskaznicu obveznog zdravstvenog osiguranja. Uvedena je već u primjenu za 4 države: Njemačka, Slovenija, Mađarska i Češka a od 1. srpnja i u ostalim članicama EU te Švicarskoj.

 

Za razliku od "neodgodivih zdravstvenih usluga u prekograničnom zdravstvu" koje su već moguće ili će biti moguće nakon 1. srpnja, drugi segment "planirano liječenjeu prekograničnom zdravstvu"  će biti moguće tek nakon 25. listopada kada stupi na snagu Direktiva 2011/24 o pravima pacijenata u prekograničnom zdravstvu kojom se uvode i privatni  pružatelji  zdravstvenih usluga a ne samo oni iz javnozdravstvene mreže.

 

Ravnatelj Varga priznaje da mnogi elementi "prekograničnog zdravstva" još nisu definirani. Hrvatska još nije uskladila niti 3 najvažnija nacionalna zdravstvena zakona s konvencijama i smjernicama EU na području zdravstva. Nadalje, u HZZO-u još nisu našli  modalitet cijena jer u javnozdravstvenoj hrvatskoj mreži cijene nisu do sada nisu bile iskazivane na komercijalan način. “Pravnicima je sve jasno ali zdravstvenim  djelatnicima nije” – kaže ravnatelj Varga.

 

O promjenama u farmaceutskoj regulativi govorila je  Viola Macolić Šarinić iz Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode. Lijekovi registrirani u Europskoj agenciji za lijekove  automatski će biti  prihvaćeni i u Hrvatskoj, odnosno uvodi se jedinstveni centralizirani postupak registracije. U HALMED-u su se sustavno pripremali te se mogu pohvaliti usklađenošću s konvencijama i smjernicama EU. U nekim segmentima – kao što je  organizirano  elektronsko prijavljivanje nuspojava lijekova - je Hrvatska zahvaljujući HALMED-ovim aktivnostima, među vodećima u Europi jer je to organizirano samo u 5 europaskih zemalja.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.