U Grožnjanu o obrazovanju, zdravstvu i EU-prilika ili neprilika?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.06.2013.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

U Grožnjanu o obrazovanju, zdravstvu i EU-prilika ili neprilika?

O hrvatskom sustavu obrazovanja zdravstvenih djelatnika u procesu usklađivanja s EU govorili su u Grožnjanu na skupu „Mediji i zdravlje“ Željko Jovanović, Alan Šustić, Hrvoje Minigo, Željko Krznarić i Dragica Šimunec

 

“Zdravlje i obrazovanje dva su blagoslova u životu”- citirao je ministar  Željko Jovanović  antičkog velikana Meandra, na  skupu „Mediji i zdravlje“, 8. lipnja u Grožnjanu. Ministra znanosti, obrazovanja i sporta dopala je zadaća da  predstavi promjene - u hrvatskom sustavu obrazovanja zdravstvenih djelatnika u procesu usklađivanja s EU - koje omogućavaju prepoznatljivost i automatsko priznavanje hrvatskih kvalifikacija za zdravstvene djelatnike u Europi te otvaraju veće mogućnosti profesionalnog usavršavanja i napredovanja zdravstvenih djelatnika i međunarodnu suradnju.

 

O obrazovanju i ulozi zdravstvenih profesionalaca ali  i o mogućim prilikama i neprilikama za hrvatski zdravstveni sustav  u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU -  drugog dana skupa u Grožnjanu govorili su još Alan Šustić - dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvoje Minigo - predsjednik Hrvatske liječničke komore, Željko Krznarić- predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora i Dragica Šimunec -predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara.

 

Do 2009. godine Hrvatska se uskladila s odredbama Direktive 2005/36 tako da je  donosen Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 124/09, 45/11) te su izmjenjeni akademski nazivi i uneseni u Popis akademskih naziva. Direktiva 2005/36 se naime, ne odnosi samo na obrazovanje - već i na uvjete pod kojima  osobe koje su završile obrazovanje - mogu obavljati zanimanja u zdravstvu.  

2010. godine je počelo usklađivanje sveučilišnih studijskih programa u području zdravstva kako bi svojim ishodima u pogledu znanja, vještina i kompetencija zadovoljavali minimalna uvjete za obavljanje profesije na području EU-a. Sredinom 2011. godine ti su prilagođeni studijski programi  odobreni od strane visokih  učilišta i senata (autonomija ali i odgovornost Sveučilišta!) i počeli se provoditi u  nastavi.

Sredinom 2012. godine je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta od Agencije za znanost i visoko obrazovanje zatražio provođenje tematskog vrednovanja studijskih programa za regulirane profesije u području zdravstva te  su u tu svrhu  studijski programi iz područja zdravstva podijeljeni  u 6 grupa: medicina, farmacija, dentalna medicina, primaljstvo, sestrinstvo - stručni studiji, sestrinstvo - sveučilišni studiji.

Time proces usklađivanja hrvatskog obrazovnog sustava i obrazovnih programa za zdravstvena zanimanja ne prestaje. On će se kontinuirano nastaviti i nakon 1. srpnja 2013.  Pred ministarstvima nadležnima za tzv. regulirane profesije je zadatak učinkovitog rješavanja zahtjeva osoba koje su kvalifikaciju stekle u EU, a žele raditi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj kao i  rješavanja zahtjeva osoba koje su kvalifikaciju u području zdravstva stekle u zemljama izvan EU-a (specifično susjedna BiH s brojnim državljanima RH). Neizostavna je i suradnja između sektora obrazovanja i zdravstva- HKO sektorska vijeća, novi strukovni kurikulumi; moguća priprema posebnih kurikuluma (zdravstvene gimnazije) i osiguranje uvjeta za vertikalnu prohodnost.

 

Alan Šustić, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govorio je o izazovima koje suvremeno doba stavlja pred sustav visokog obrazovanja koji danas mora pripremati studente za zvanja koja će se tek u budućnosti pojaviti. Nadalje, sustav obrazovanja zdravstvenih djelatnika  mora ih pripremati  još i za bolesti koje danas ne postoje i koja će se tek u budućnosti pojaviti!

 

Obrazovni sustavi trebaju odgovoriti na potrebe nove zapping generacije učenika i studenata. Danas su učenici digitalni a škole analogne, obrazovni sustav ne prepoznaje njihove vještine. Nove generacije ne uče tijekom školskog sata od 45 minuta već „24h/7dana, uvijek multitasking, ne razdvajajući igru od učenja, dok piše zadaću, sluša muziku, komunicira putem prozorčića s prijateljima, igra igrice... Ako treba pronaći neku informaciju poslat će mail, uzeti mobitel u ruke ili poći na Google..“. Zapping generacija ne uči po predmetima već interdisciplinarno. Svojstveno joj je tzv. nelinearno učenje, koje razvija  uz kompjutore i internet a koje dovodi do toga da učenici sami počnu preslagivati sadržaje - kako im već u danom trenutku treba - a ne da im sadržaj prenosi nastavnik odnosno udžbenik u jednom zauvijek određenom slijedu.

 

Dekan Šustić se osvrnuo  i na bioetička pitanja  koja muče  generaciju starijih zdravstvenih djelatnika obrazovanih u predtranzicijskom razdoblju a kojima je strano poimanje zdravlja kao robne usluge s tržišnom cijenom…

 

Nadalje je Šustić govorio o trendu „task shiftinga”, delegiranja zadataka, odnosno  odgovornosti  s liječnika na druge zdravstvene profesionalce i samog pacijenta pa se tako govori o „okrenutoj piramidi“. Sve je važnija preventiva i briga pojedinca za vlastito zdravlje a kad se radi o kurativi - suradnički odnos pacijenta i liječnika  sve više istiskuje "star" paternalistički model.

 

Tako bi „task shifting“ u javnom zdravstvo  2020. godine (prevencija zdravlja!) trebao dovesti do toga da taj segment u potpunosti  preuzmu neliječničke profesije – začetak tog trenda je i danas već uočljiv jer domenu prevencije zdravlja preuzimaju stručnjaci za društveni marketing.

 

O "task shiftingu" je govorio i ministar  Željko Jovanović. Sustav obrazovanja zdravstvenih djelatnika treba prilagoditi potrebama tržišta rada i društva u cjelini; da bude dostupan, održiv i globalno konkurentan usprkos nepovoljnim demografskim kretanjima i dugotrajnoj ekonomskoj krizi. Mijenjaju se uloge zdravstvenih profesionalaca, uloga liječnika će se promijenit na način da će tehnologija i druge zdravstvene i srodne profesije sve više preuzimati  zadatke liječnika, specifično primarne zaštite i koji će sve više preuzimati ulogu koordinatora. Zbog toga već danas u Velikoj Britaniji ima čak 50 %  medicinskih sestara s visokim obrazovanjem. No, u Hrvatskoj je situacija znatno nepovoljnija a tematsko vrednovanje pokazuje da postoji prostor za daljnja unapređenja studijskih programa u području zdravstva (posebno studijski programi na stručnoj razini).

 

Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, ustvrdila je da u dijelu visokog obrazovanja (studij sestrinstva)  vlada nered te da treba ukinuti binarni sustav u obrazovanju medicinskih sestara u korist sveučilišnog sustava. Žestoko je kritizirala neke programe (studij sestrinstva), ustvrdivši da ima slučajeva da su srednješkolski  obrazovni programi kvalitetniji od visokoškolskih. Takva disperziranost nije dobra, izlazne kompetencije nisu zadovoljavajuće a nezadovoljavajuće su i kvalifikacije nastavnika u nekim obrazovnim ustanovama koje čak  ne žele Komori medicinskih sestara dati na uvid  kurikulume iako od Komore traže izdavanje licenci za svoje diplomante. To je tako jer je obrazovanje medicinskih sestara unosan biznis zbog velike potražnje na domaćem i europskom tržištu rada a državna obrazovna administracija nije poduzela odgovarajuće mjere da osigura kvalitetu izlaznih kompetencija.

 

Za razliku od visokoškolskog obrazovanja - srednjoškolski obrazovni programa za zanimanje medicinska sestra-tehničar opće zdravstvene njege  daje kvalitetne izlazne kompetencije. Uveden je 2010. godine i  usklađen je s Direktivom 2005/36 kojom je propisano da obuci za medicinske sestre mogu pristupiti kandidati koji su završili 10-godišnje opće obrazovanje (ulazak u struku tek sa navršenih 17. godina života, zbog odgovornosti profesije) i imaju najmanje 4.600 sati strukovne obuke u najmanje 3 godine obrazovanja.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.