*)Tjedan dojenja: Kako se stvara uvjerenje da žene ne mogu dojiti?


http://worldbreastfeedingweek.org

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 6.08.2013.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*)Tjedan dojenja: Kako se stvara uvjerenje da žene ne mogu dojiti?

Dojenje kao prehrana nema premca. Dojena djeca ne trebaju nikakvu dodatnu hranu ni tekućinu tijekom prvih 6 mjeseci života. Iznimno se rijetko događa da žena  nije sposobna dojiti iz fizioloških razloga. Zna se također da je dojenje bitno za žene jer pomaže pri gubitku težine po porodu, zaštiti od raka dojke i drugih bolesti, kao i odgodi povratka menstruacije i ovulacije. Dojenje je besplatno, sigurno i štiti od infekcija...Pa ipak, u mnogim dijelovima svijeta malo je neprekinuta dojenja.

 

„Zašto postoji takav jaz između onoga za što znamo da je dobro i onog što se zaista  zbiva?“ - pitaju se aktivisti udruge Roda i na svom portalu nude jedan od mogućih odgovora:

 

„Većina proizvođača nadomjestaka za majčino mlijeko  provodi promotivne aktivnosti (reklamiranje, prezentacije i označavanje/ambalaža) na način koji obeshrabruju dojenje…Proizvođači ulažu više novca u promotivne aktivnosti povezane uz zdravstvene djelatnike i ustanove u javnom vlasništvu, no što većina država ulaže u zdravstvenu edukaciju….

Proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko  znaju da je učinkovitije, odnosno jeftinije uvjeriti jednog zdravstvenog djelatnika da preporuča njihov proizvod nego uvjeravati svaku majku pojedinačno. Oglašavanje u javnim bolnicama i putem javnih zdravstvenih djelatnika, implicira da je proizvod odobren od strane zdravstvenog sustava….u kombinaciji s pogrešnim informacijama, to je dovelo do pogrešnog uvjerenja majki i zdravstvenih djelatnika kako mnoge žene ne mogu dojiti.“ (Napomena: uvjerenje  je mišljenje koje se temelji na vjerovanju da je nešto ispravno ili istinito. Sinonimi su: shvaćanje, izgrađen pogled na što.  Izvor: wikipedia.org)

 

Aktivisti - zagovornici dojenja*), već dugi niz godina provode kampanje*) i lobiraju – ne bi li zakonodavac  ograničio, odnosno usmjerio proizvođače nadomjestaka za majčino mlijeko da reklamiraju, prezentiraju i označavanje te proizvoda  na način koji ne  obeshrabruju dojenje. Evo  „crne liste“:

  • doniranje zalihe adaptiranog mlijeka bolnicama-rodilištima

Proizvođač koji poklanja ili uz diskont prodaje adaptirano mlijeko bolnicama-rodilištima, tom praksom ohrabruje hranjenje dojenčadi adaptiranim mlijekom, što otežava dojenje. Kada majka bude otpuštena iz rodilišta, adaptirano mlijeko prestaje biti besplatno a proizvođač stiče novog kupca.

  • promoviranje nadomjestaka za majčino mlijeko  javnim ili zdravstvenim djelatnicima

Proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko  znaju da je učinkovitije, odnosno jeftinije uvjeriti 1 zdravstvenog djelatnika da preporuča njihov proizvod nego uvjeravati svaku majku pojedinačno.  Oglašavanje u javnim bolnicama i putem javnih zdravstvenih djelatnika, implicira da je proizvod odobren od strane zdravstvenog sustava.  

  • davanje poklona majkama ili zdravstvenim djelatnicima,
  • korištenje slike dojenčeta na pakiranju/etiketi adaptiranog mlijeka, bočice ili dude
  • dijelenje besplatnih uzorka roditeljima
  • reklamiranje dopunske hrane za dojenčad mlađu od 6 mjeseci
  • etikete i natpisi na ambalaži pisani  nerazumljivim „jezikom“ (previše stručni ili neprecizni izrazi  koje majke ne razumiju)
  • etikete i natpisi na ambalaži bez  uočljivog upozorenje o prednostima dojenja.

 

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je još početkom 80-tih godina prošlog stoljeća detektirala problem i pokrenula aktivnosti kojima bi proizvođače zamjena za majčino mlijeko prisilila ili usmjerila da reklamiranje  provode tako  da ne obeshrabruje dojenje. Prije 32 usvojen je Međunarodni kodeks koji se odnosi na zamjene za majčino mlijeko. No, Svjetska zdravstvena organizacija  je Kodeks usvojila kao preporuka te  pojedinim državama – članicama, prepustila  da prenesu (ili ne prenesu) njegove odredbe  u nacionalne propise.

 

Na razini EU, neke su  odredbe Kodeksa implementiran Direktivom već 1991.godine, dok druge odredbe Kodeksa nisu bile implementirane.  Sada se dogodio važan iskorak. Europski parlament  je 11. lipnja usvojio Uredbu o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i hrani koja je namijenjena kao zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti. Ta Uredba sada automatski postaje  zakon i u Hrvatskoj  jer je – kao što je poznato -  Hrvatska 1. srpnja postala članicom EU.

 

 

*) Svjetski tjedan dojenja - World Breastfeeding Week (WBW)

obilježava se prvih sedam dana mjeseca kolovoza (1—7. kolovoz). Podržavaju ga  UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) i Međunarodno udruženje pedijatara (IPA). Inicijativu je još 1992. godine pokrenula WABA (World Alliance for Breastfeeding Action - Svjetski savez akcije za dojenje), kako bi provodila ciljeve Innocenti deklaracije o zaštiti, promicanju i  potpori dojenju. Nije upitno da  dojenje pruža potpun prehrambeni i preventivni zdravstveni paket za bebe i malu djecu te da predstavlja jednu od najodrživijih praksa na svijetu. Zna se također da je dojenje bitno za žene jer pomaže pri gubitku težine po porodu, zaštiti od raka dojke i drugih bolesti, kao i odgodi povratka menstruacije i ovulacije. Pa ipak, u mnogim dijelovima svijeta malo je neprekinuta dojenja. Zašto postoji takav jaz između onoga za što znamo da je dobro i onog što se zaista  zbiva? Kampanje poput Svjetskog tjedna dojenja služe da se taj jaz smanji. (www.roda.hr)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.