Od 1. rujna radikalne promjene - tko smije na preglede u bolnicu….


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 2.09.2013.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Od 1. rujna radikalne promjene - tko smije na preglede u bolnicu….

Postaju li liječnici obiteljske medicine HZZO-ovi gatekeeperi? Gdje je u svemu tome pacijent?

 

Nakon 1. rujna u ordinaciji Vašeg liječnika obiteljske medicine više ništa neće biti kao prije. Krenule su radikalne promjene u sustavu upućivanja pacijenata iz primarne u konzilijarnu i specijalističku zdravstvenu zaštitu, bolničko i ambulantno liječenje. Liječnici obiteljske medicine  dobivaju bitno  izmijenjenu ulogu. Promjene koje ovih dana uvodi HZZO,  trebale bi drastično  smanjiti slanje pacijenata na preglede u bolnice,  skrb o kroničnim bolesnicima u potpunosti  prebaciti  na obiteljskog liječnika u cilju rezanja troškove i  lista čekanja…

Nova uloga primarne zdravstvene zaštite (PZZ),  nova  pravila za preglede i hospitalizaciju, nove uputnice.. a sve to u uvjetima kada HZZO reže  raspoloživa sredstva  a pacijenti i dalje očekuju previše od javnog zdravstva, nespremni da iz vlastitog džepa financiraju zdravstveni nadstandard.   

 

Hospitalizacija

Bolnički liječnici će nakon hos­pitalizacije  pacijenta, imati obvezu da mu preko inter­nih uputnica obave sve po­trebne pretrage u bolnici te još 6 mjeseci nakon toga da ga liječe kako smatraju da je potrebno sve do pot­pune stabilizacije stanja bolesti.

  • interne uputnice bolnički liječnik moći će izdavati pa­cijentu samo za vrijeme hospitalizacije te  najviše šest mjeseci na­kon otpusta pacijenta iz bolnice.
  • godinu dana nakon hospitalizacije bolnički liječnik moći će pacijenta naručiti na samo tri kontrolna pre­gleda
  • pacijent upućen na hitni bolnički prijam moći će na temelju jedne uputnice u  7 dana obaviti sve po­trebne pretrage u bolnici
  • uputnica za specija­lističku zdravstvenu zašti­tu (C) vrijediti godinu da­na, a preko nje će pacijent moći obaviti specijalistički pregled i cjelovitu obradu u bolnici.
  • uputnice (stare) koje su izdane do 1. rujna i dalje će vrijediti za sve preglede
  • na Hitnu se  i dalje može bez uputnice.

 
Kronični bolesnici

Šest mjeseci nakon hospitalizacije – kad se stanje stabilizira- kroničnog pacijenta preuzima obiteljski liječnik koji točno zna kako treba pratiti tijek te kronične bolesti. Specijalistu će ići samo oni pacijent čije se stanje kronične bolesti po­goršalo do te mjere da ga obiteljski liječnik s dijagno­stikom i lijekovima kojima raspolaže više neće moći držati pod kontrolom.

Generalno, zdravstvenu skrb o kroničnim bolesnicima u potpunosti preuzimaju obiteljski liječnici. Naime,  za pacijenta nema  dodane vrijednosti  a za zdravstveni sustav je nepotreban trošak da  kronični bolesnik  ne­koliko puta godišnje odlazi na kontrolu  liječniku specijalistu da bi mu on potvrdio da su lijeko­vi koje uzima dobri  i da mu je stanje zadovoljavajuće. Nije potrebno da  kardiolog izmjeri tlak i kontrolira stanje jer to  može obaviti  liječnik i medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti  - specifično ako za svaku kroničnu bo­lest  postoji točan protokol -  kojim pretragama i koliko puta na godinu tu bolest treba kontrolirati. 

Dva su preduvjeta  za to. Prvi preduvjet je da se za svaku  obradu uvedu točni protokoli koji će vrije­diti za cijelu Hrvatsku (sada to nije slučaj: primjerice za operaciju mrene jed­na bolnica traži 5 pretraga, a druga bolnica traži 3 pretrage jer su  protokoli razlikuju od bolnice do bolnice i nisu  standardizirani za cijelu Hrvatsku).­  Drugi preduvjet je da se kronični pacijent drži uputa obitelj­skog liječnika.

Opremljenost ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Da bi liječnici PZZ  mogli preuzeti novu ulogu gate keepere*) - specifično kad se radi o skrbi za kronične bolesnike -  ordinacije obiteljske medi­cine moraju biti  bolje opremljene no što trenutno jesu. Danas tek oko  30 - 40 %  ordinacija PZZ (Izvor: KOHOM) ima primjerice EKG uređaj neizostavan u skrbi za  srčane bolesnike.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) se zalaže  za opciju da  Ministarstvo zdravstva  posreduje u objedinjavanju  narudžbi za potrebne aparate i  javnu nabavu jer je daleko jeftinija naba­va aparata za 2200 timova obiteljske medicine nego da ih svaka ordinacija ku­puje samostalno. Najslabija je opremljenost ambulanti PZZ  u županijskim Domovima zdravlja koji go­dinama nisu ulagali u opre­mu.

Propisivanje najjef­tinijih lijekova s liste (najjeftinija inačicu lijeka)
HZZO će od rujna  inzistirati na propisivanje najjef­tinijih lijekova s liste. Liječnik ima obvezu propisati najjeftiniju inačicu lijeka koji se nalazi na listi a ako propiše skuplju, mora objasniti kontrolorima HZZO-a zašto je to učinio ili snosi sankcije.

Ako bi pacijent zahtijevao baš određeni lijek po imenu, razliku u cijeni, kao i u inozemstvu, trebat će vjerojatno doplatiti iz vlastitog džepa  (iako formalno odluka o tome još nije donesena).  

 

Bolovanja – koji liječnik  ih smije otvarati
Od 1. rujna  bol­nički liječnici specijalisti više ne smiju propisivati bolovanje, mogu samo dati preporuku.  Bolovanja će otvarati isključivo liječnici primarne zdravstvene zaštite (obiteljski liječnici, ginekolozi...)  temeljem uvida u cjelokupno stanje pacijen­ta. Oni mogu ali i nemoraju prihvatiti preporuku bolničkog liječnika.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite  morat će otvaranja bolovanja pacijentima  obrazlagati podrobnom dokumentacijom, potkrijepiti nalazima i detaljnom dokumentacijom o stanju bolesnika.  No,  to je područje  na kojem ih je HZZO  i do sada „pritiskivao“. Uhva­ti li  kontrolor HZZO-a liječnika PZZ da je pacijentu neopravdano otvorio bolovanje, sankcije su oštre:

  • kazna liječniku  od 3.000- 6.000 kuna
  • povrat  svih plaća koje je pacijent za vrijeme bolova­nja dobio od HZZO-a

Da bi pacijent dobio bolovanje, prvo mora na pregled kod  obiteljskog liječnika, odnosno ginekologa (bolovanje zbog ginekoloških problema). Zatim pacijent  obavlja propisane pretrage i s nalazima se vraća svom liječniku. Na temelju pretraga liječnik PZZ odlučuje hoće li  otvoriti bolovanje pacijentu ili  će ga samo savjetovati kako da mu se stanje poboljša uz rad.


Novi model upućivanja pacijenta iz primarne u sekundarnu/tercijarnu razinu zdr. zaštite

Od  01. rujna 2013.,  upućivanje pacijenta od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite na konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističku zdravstvenu zaštitu, bolničko i ambulantno liječenje bilježe se na novoj tiskanici uputnice oznakama A, B, C,D:

  • UPUTNICE „A „- Konzilijarna zdravstvena zaštita: obiteljski liječnik traži savjetodavni pregled od bolničkog specijalista na osnovi već napravljene dijagnostike i dijagnoze
  • UPUTNICE „B“- Bolničko liječenje:  pacijent je upućen na bolničko liječenje i tamo mu se rade sve pretrage osim prijeoperativnih koje mora obaviti prije odlaska u bolnicu u domu zdravlja
  • UPUTNICE „C“- Specijalistička zdravstvena zaštita: pacijenta liječi bolnički liječnik sve dok mu se stanje ne stabilizira
  • UPUTNICE „D“- Ambulantno liječenje:  pacijenat se upućuje na ambulantni tretman kraći od 6 sati u bolnicu da bi obavio dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske zahvate

 

 

Korisnici zdravstvenog sustava - budite slobodni slati svoje argumentirane primjedbe i komentare na novimodel2013@hzzo.hr.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.