*Dan Parkinsonove bolesti: film "Ljubav i ostale droge“


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 11.04.2014.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan Parkinsonove bolesti: film "Ljubav i ostale droge“

Film "Ljubav i ostale droge" simpatična  je i pomalo erotična drama s elementima humora o farmaceutskom agentu (Jake Gyllenhaal) koji se spetlja s djevojkom koja ima Parkinsonovu bolest (Anne Hathaway). Savršen izbor za gledanje u paru jer film će  vas dirnuti i natjerati da se volite, cijenite zdravlje i brinete se o svojim partnerima.

 

*SVJETSKI DAN PARKINSONOVE BOLESTI

obilježava se  na rođendan engleskog liječnika sir Jamesa Parkinsona (11.04.1775. – 21.12.1824.)  po kome je bolest dobila ime. Parkinson je još 1817. godine napisao „Esej o drhtavici„ (tj Parkinsonovoj bolesti)  u kojem je opisao simptome. No, još ni danas se ne zna  kako Parkinsonova bolest nastaje niti se može u potpunosti izliječiti pa je važno povećati svijest javnosti o tegobama oboljelih, osvijestiti građane o potrebi prepoznavanja simptoma i destigmatizaciji bolesnika. Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko, odnosno dostupnim preparatima pokušava se kontrolirati motoričke simptome i tako utjecati na kvalitetu života.

Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta te jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti  današnjice. Od nje u Hrvatskoj boluje 10.000 osoba a neke procjene govore da je taj broj dvostruko veći.

Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu". Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: kineski predsjednik Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro,  boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali,  papa Ivan Pavao II  te američki glumac Michael J. Fox, koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života. U švedskom institutu Karolinska, koji je odgovoran za izbor dobitnika Nobelove nagrade na području medicine, ističu da je Zaklada „Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research“ od 2000. do 2011. donirala više od 175 milijuna dolara za istraživanja usmjerena na pronalaženje novih lijekova za Parkinsonovu bolest. A sam glumac je zbog svog angažmana 2010. godine proglašen počasnim doktorom.

O nastanku Parkinsonove bolesti te rehabilitaciji bolesnika - prenosimo tekst s mrežnih stranica Škole narodnog zdravlje „Andrija Štampar“:

„Nastanak Parkinsonove bolesti  posljedica je izrazitog nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu voljnih pokreta i početak neke motoričke radnje. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status te ako je potrebno, učiniti test levodopom.

Za potvrdu dijagnoze potrebno je prisustvo barem 2 od 3 glavna simpotoma Parkinsonove bolesti: tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i bradikinezija (usporenje pokreta). Simptomi uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela sa nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika.

Prognoza Parkinsonove bolesti ovisi o tipu bolesti:

Tip A - Tremor dominantni tip - blaži oblik bolesti povezan s tremorom i drugim simptomima ograničenim na jednu stranu tijela. Najbolja prognoza - bolesnici odgovaraju jako dobro na uobičajene lijekove kao što je levodopa. Poslije tog razdoblja, pojačavaju se različiti stupnjevi sindroma levodopa neuspjeha.

Tip B - Akinetički tip - teži, nestabilni oblik bolesti s problemom hodanja i zanemarivom količinom tremora. Umjesto toga, u pojavi bolesti rano su prisutne poteškoće u hodanju, poteškoće sa držanjem tijela i ravnotežom. Ove osobe mogu imati jako dobar odgovor na lijekove u razdoblju do 8 godina.
Liječenje Parkinsonove bolesti, uz primjenu lijekova, uključuje i nefarmakološke mjere (tjelovježba, prehrana, suportivne grupe). Cilj liječenja je postići kontinuiranu stimulaciju dopaminergičkih neurona primjenom antiparkinsonika (lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti).
 
Lijekovi (2011.!):
1. levodopa - jedan od najdjelotvornijih lijekova, podiže razinu dopamina - tvari koja nedostaje u mozgu oboljelih;
2. direktni stimulatori dopaminergičkih neurona (bromokriptin, apomorfin, pramipeksol, ropinirol) – direktno stimuliraju receptore i zamjenjuju ulogu dopamina u mozgu; u ranoj fazi bolesti uzimaju se kao monoterapija, a kasnije u kombinaciji s levodopom pojačavajući njen učinak;
3. inhibitori enzima monoaminoksidaze tipa B (MAO B – selegilin) – blokira enzimatski put razgradnje dopamina i na taj način povećava raspoloživu količinu dopamina;
4. inhibitori enzima katehol-O-metiltransferaze (COMT – entakapon) - blokira razgradnju levodope prije ulaska u mozak, uzima se samo uz levodopu te značajno produljuje njen učinak;
5. antikolinergici – prvi lijekovi koji su se primjenjivali u terapiji Parkinsonove bolesti; u primjeni dulje od 100 godina; obzirom na mnoge nuspojave sve se rijeđe primjenjuju;
6.    amantadin – lijek koji nije dostupan u Republici Hrvatskoj, a najčešće se propisuje u početnim fazama bolesti.

Kirurško liječenje i/ili ugradnja stimulatora primjenjuju se samo kod bolesnika koji su razvili nekontrolirane pokrete koji se ne mogu uspješno liječiti lijekovima.
 
Medicinska rehabilitacija - individualni plan  za svakog pojedinog bolesnika podrazumijeva:

Fizioterapeutske vježbe; vježbe disanja i tehnike opuštanja s ciljem opće relaksiranosti mišića, pravilnijeg disanja, smanjenja stresa i pozitivnog utjecaja na svladavanje depresije; primjena različitih tehnika masaže (manualna, hidromasaža…); olakšanje  boli; suportivne i komplementarne terapije (glazboterapija..); utvrđuju se problemi hodanja, poboljšava se balans i educira se o prevenciji pada; radna terapija,  treniranje izvođenja pokreta (hranjenje, oblačenje, kupanje); pravilna prehrana radi boljeg učinka lijekova te radi spriječavanja smanjenja tjelesne težine zbog poteškoća žvakanja i gutanja hrane.

KONTAKT:

Udruga Parkinson i mi, predsjednica Udruge, dr. sc. Vladimira Vuletić

KB Dubrava, Zavod za neurologiju - Zagreb, Av. G. Šuška 6,

mob.: 091/5510-508; 098/1986-456, 01/2903-088

e-mail: ljvulje@kbd.hr

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.