*Dan mladih: nismo odrasli s 18, nego s 25 godina?!


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.08.2014.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan mladih: nismo odrasli s 18, nego s 25 godina?!

Ako su osobe s 25 ili 30 godina još uvijek djeca, je li to posljedica okoline i odgoja ili je to stadij u fiziološkom razvoju mozga

 

Novija istraživanja  mozga ukazuju na to da mladi sa 18 godina nisu odrasli i da razvoj mozga traje do sredine 20-ih ili čak ranih 30-ih. U Velikoj Britaniji su dječji psiholozi dobili preporuke da rade ne samo s djecom do 18. godine nego po potrebi i s onom do 25. godine!

Ako su osobe s 25 ili 30 godina još uvijek djeca, je li to posljedica okoline i odgoja ili je to prirodno stanje, jedan od stadija  u fiziološkom razvoju mozga – za koji su tek novija istraživanja samo pribavila dokaze? Među stručnjacima se konfrontiraju 2 struje. Jedni tvrde da postavljanje  granice adolescencije na 25. godinu života  potkrepljuju teorije o fiziološkom razvoju mozga. Drugi pak tvrde  da društveno okruženje dovodi  do infantilizacije mladih, koji još i u svojim kasnim 20-ima žive s roditeljima i da djeca zaostaju u emocionalnom razvoju zbog društvenog okruženja i roditelja koji ih razmaze pa ne žele otići od kuće.

„Prefrontalni korteks mozga je  ključno područje koje ima najviše promjena u adolescenciji. On je važan za procesuiranje informacija, socijalno prosuđivanje, planiranje aktivnosti, ali služi i kao "kočnica" nekontroliranim emocionalnim reakcijama. Dodamo li tome i hormonalne promjene, slažem se da adolescente sa 18 godina teško možemo smatrati >odraslima<  i da je, statistički govoreći, prihvatljivije govoriti da  je  u prosjeku 25. godina ta koja se može definirati kao godina kad postaju odrasli ljudi“ – komentirala je ova istraživanja  psihologinja Ljiljana Pačić-Turk u intervjuu za Večernji list  111013.

Nije korektno  generalizirati - velike su individualne razlike u postizanju emocionalne zrelosti. Hrvatske statistika govori da u nas  50%  mladih u dobi od 25.do svoje 29. godine, živi s roditeljima. Velik broj njih ostaje  s roditeljima iz financijskih razloga, no, ima i određen broj mladih ljudi koji se boje preuzeti odgovornost. Kakav je omjer onih koji se ne osamostaljuju zbog nezaposlenosti, besparice  i  loše ekonomsku situaciju i onih „infantilnih“, možemo samo nagađati.

„Znam djecu koja sa 25 godina ne znaju koji broj cipela i košulje nose, pa kažu: >Ne znam, mama mi sve kupi.> Dok sam predavala na fakultetu, nikad nitko od roditelja nije stajao u redu da upiše dijete, a danas su u redovima ispred fakulteta bake i djedovi i čekaju da upišu dijete... Prije bi se tome svi smijali. Zaštitnički roditelji, koji ne dopuštaju djeci da se osamostale, otežavaju im jer ti adolescenti kasnije sazrijevaju“  -  komentirala je psihologinja Mirjana Krizmanić rasprave o tome traje li adolescencija do 18. ili 25. godine života. (Večernji list 111013)

 

 

*SVJETSKI DAN MLADIH (MLADEŽI)

obilježava se 12. kolovoza  prema rezoluciji UN-a  od 1999. godine. Mladost je razdoblje života između  djetinjstva i odrasle dobi. To je biološka ali i društvena kategorija.

U tradicionalnom društvu, mladež kao posebna društvena grupa nije postojala, jer je uključivanje u sferu rada započinjalo već u ranom djetinjstvu, a djeca su automatski postajala odrasli čim su počela zarađivati za život. Razvojem tehonolškog društva javlja se potreba za sve kvalificiranijom radnom snagom, što dovodi do masovnog školovanja, tj. odgađanja ulaska mladih u svijet rada.

Mladež postaje predmet proučavanja sociologije nakon utvrđivanja, da je biološka činjenica, poput starosnog doba, poprimila društvene konotacije i postala načelo društvene diferencijacije. Sociolozi nisu suglasni u definiranju pojmova mladost i mladež, kao ni oko gpdine koje pojmovi obuhvaćaju. Neki kao mladenačko razdoblje navode razdoblje od 15. do 25. godine, neki do 30., a neki čak do 35. godine, u skladu sa smjernicama produženja mladosti u suvremenom društvu.

Najvažnija obilježja mladeži su: životno doba, razne socijalne konotacije koje društvo pridaje mladima, raskorak između psihofizičke i društvene zrelosti, koji ima za posljedicu neravnopravan društveni položaj mladih u odnosu na referentne grupe odraslih i izgrađivanje specifične mladenačke svijesti koja mlade razlikuje od svijeta odraslih. (Izvor: Wikipedia)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.