Ususret objavi Masterplana: u Zaboku javna bolnica iz snova


Bolnica Zabok, Bračak

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 27.01.2014.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Ususret objavi Masterplana: u Zaboku javna bolnica iz snova

OB Zabok je prvi hrvatski primjer dobre prakse da natjecanje između privatnog i javnog sektora zdravstva daje dobre rezultate za pacijente i društvo u cjelini

 

„Brže dođeš na red, medicinsko osoblje ti prilazi s osmijehom a kvaliteta liječenja ista ko u Zagrebu“- kažu pacijenti. „Ovdje vrijedi pravilo - red, rad i disciplina. Na ulaznoj rampi bolničkog kompleksa u kojem radi 650 ljudi prestaje demokracija, bolnica ne funkcionira mnogo drugačije od policije ili vojske“- kaže sanacijski upravitelj.

Riječ je o Općoj bolnici Zabok  s 250  ležajeva, smještenoj u modernoj bolničkoj zgradi, izgrađenoj 2006. godine na br­du u selu Bračak pokraj Zaboka. Kao i većina ostalih županijskih bolnica ko­je su godinama nizale velike dugove i OB Zabok je uključena u postupak sanacije te ju je  preuzela država odno­sno Ministarstvo zdravlja. Za sanacijskog je upravitelja postavljen dr. Ivan Švajger, „bijela vrana“ menadžmenta u javnim bolnicama Hrvatske.

Švajger je po mnogo čemu netipičan upravitelj/ravnatelj javne bolnice. Po struci je liječ­nik, ali je radni vijek proveo izvan ordinacije i direktnog kontakta s pacijentima. Radio je kao menadžer i iskustvo stjecao u Hrvatskoj i inozemstvu i to u privatnom sektoru - pretežno u međunarodnim tvrt­kama za investicije u zdravstvene ustanove. Jedan je od rijetkih upravitelja/ravnatelja javnih bolnica koji nije izabran po političkoj liniji. Iz Zagreba svaki dan putuje na posao u bolnicu u Zabok, a u autu su mu uvijek boksačke rukavice da navečer ode na antistres-trening…

Fokusiran je na rezultate i zagovara usmjerenje da liječenje pacijenata i upravljanje organizacijom (specifično kad se radi o javnoj bolnici koja godinama akumulira dugove) ne smije raditi ista osoba. Ne samo da se radi o različitim profesijama, potrebnim vještinama, već je tu prisutan i etički momenat. Smatra da se nije moguće usredotočiti na vođenje bolnice ako se  istodobno mora recimo razmišljati kako je pacijentu kojeg si  malo prije operirao. Ako se „svaštari“, trpi ili jedno ili drugo.

U prilog ispravnosti takvog stava sanacijskog upravitelja Švajgera, govore objektivni pokazatelji - OB Zabok bilježi u razdoblju 2012./2013. povećanje broja pacijenata uz istovremeno smanjenje troškova:

  • povećanje broja hospitaliziranih pacijenata kojih je u 2012. godini bilo 10.500, a u 2013. za cca 5% više. Razlog je u smanjenju broja onih koji su ranije odlazili u Zagreb jer u Zaboku nisu mogli dobiti medicinsku uslugu ili su pak mislili da je u Zagrebu bolja. Sad je obrnuto, zagrebački pacijenti  dolaze u  Zabok jer se „brže dođe na red, osoblje je ljubaznije a kvaliteta medicinske usluge dobra“.
  • smanjenje troškovi za cca 7,2 milijuna kuna (2012./2013.). Između ostalog, uštede su postignute i u bolničkoj kuhinji u kojoj se svakodnevno pripremaju po 3 obroka za 250 pacijenata. Kva­liteta hrane nije smanjena, ali je uvedena stroga kontrola namirnica kako se hrana ne bi bacala. Točno se zna za koga se koji obrok priprema (“svaki šnicel ima ime i prezime“). Ili  primjerice uštede koje proizlaze iz povećanja učinkovitosti nemedicinskog osoblja. Prema izračunu Ministarstva zdravlja, čistačica u OB Zabok održava 490m2, a na primjer u OB Sisak upola manje tj. 225 m2.
  • pokrivanje sve  većeg postotka troškova vlastitim prihodima. Za sada je to 5% od iznajmljivanja prostorija privatnim bolnicama Sveta Katarina i Fresenius. OB Zabok ima i vlastiti uređaj za zbrinjavanje infektivnog otpada u kojem se sav potrošni materijal koji je bio u doticaju s krvi ili izlučevinama melje u sterilan prah. Usluge zbrinjavanja otpada pružaju i drugim medicinskim organizacijama. U planu je da OB Zabok instalira  i vlastito postrojenje za proizvodnju električne energi­je čime bi se znatno uštedjelo na struji. (Izvor: Globus 13122013)

Uz dobru organizaciju (zasluga menadžmenta), za uspješno poslovanje bolnice je iznimno važna i osobna anga­žiranost pojedinaca. „Zaposlenici su ovu bolnicu počeli doživljavati kao svoju kuću, a ne kao mje­sto na koje dolaze po plaću. Istraživanja pokazuju da glavna motivacija za posao nije novac nego ugodna radna okolina. Ništa ne mogu bez dobrih ljudi“ – tvrdi sanacijski upravitelj opće bolnice Zabok dr. Ivan Švajger u intervjuu za Globus od 13. prosinca 2013. „Nedostatak novac ne mora biti razlog da gubimo na kvaliteti. Kad nam je ponestalo prostirki za operacijske stolove, sjetio sam se da imamo šivaće strojeve pa smo ih sašili. I ja sam šivao.  Isto tako smo se dogovorili i jedan dan posadili cvijeće“. Da bi ljudi mogli do­bro raditi, moraju se osjećati poštovano, a ne iskorišteno. Respektiram njihovo znanje i sve važne odluke donosim u dogovoru s njima....", otkriva Švajger.

Za uspješno poslovanje bolnice je uz dobru organizaciju (zasluga menadžmenta), osobnu motiviranost zaposlenih pojedinaca,  iznimno važan i treći čimbenik  - okruženje koje pozitivno utječe na natjecanje privatnog i javnog sektora u zdravstvu a na korist pacijenata i zajednice. Naime, u Zagorju i okolici Zaboka je velika koncentracija privatnih bolnica i privatnih zdravstvenih organizacija: Magdalena, Sv. Katarina, Fresenius, Akromion.

OB Zabok je  prvi hrvatski primjer dobre prakse da natjecanje između privatnog i javnog sektora zdravstva daje dobre rezultate za pacijente i društvo u cjelini. Javna zabočka bolnica u natjecanju sa susjednim privatnim bolnicama podiže nivo svojih medicinskih usluga i reže troškove, te pokriva sve  veći postotak troškova vlastitim prihodima tako da privatnim bolnicama iznajmljuje višak svog prostora i usluge zbrinjavanja infektivnog otpada. A istovremeno, od privatnih bolnica unajmljuje resurse koje sama nema te u Fresenius ša­lje pacijente na dijalizu, a u Sv. Katarinu na magnetsku rezonancu. Tako su svi na dobitku a  resursi se koriste racionalno.

 

Iako danas, zbog aktualne zabrane zapošljavanja - Općoj bolnici Zabok  nedostaju specijalisti anesteziolog, gastroenterolog, neurolog - do početka 2013., kad je Ministarstvo zabranilo nova zapošlja­vanja, zabočka je javna bolnica uspjela vrbovati 4 vrhunska specijalista koji su radna mjesta u metropoli  zamijenili onima u Zaboku. Među njima i šef kirurgije dr. Željko Lacković, kirurg s 35 godina staža  u KB Dubravi, za kojeg mlađi liječnici tvrde da je izniman učitelj i timski radnik, omiljen  među pacijentima: "Promjena radne sredine na mene je dje­lovala motivirajuće. Uvjeren sam da moje znanje i iskustvo ovdje mogu biti bolje nego u Zagrebu iskorišteni u cilju podizanja me­dicinske usluge na višu razinu (za pacijente s teškim dijagnozama, primjerice složene operacije karcinoma trbušne šupljine koje se donedavno u Zaboku nisu izvodile)".

 U zabočkoj bolnici znanje prenose i na mlade naraštaje a  na prasku dolaze:

  • učenici srednje medicinskih škola iz Pregrade
  • učenici srednje medicinskih škola iz Bedekovčine,
  • studenti osječ­kog Medicinskog fakulteta,
  • studenti  varaždinskog Zdravstvenog veleučilišta.

Bolnice kakvu ima Zabok ne bi se posramile ni najbogatije europske države poput  Švi­carske ili Njemačke!

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.