*) Dojenje, prehrambene navike i okusi u kasnijem životu bebe


Izvor: PressRelease Mediaval/Nestle

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 6.08.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*) Dojenje, prehrambene navike i okusi u kasnijem životu bebe

Prve sedmice kolovoza obilježava se već tradicionalno Svjetski tjedan dojenja*). U želji da podržimo promicanje važnosti dojenja za pravilan razvoj djece objavljujemo izvod iz stručnog teksta koji je ustupila tvrtka Nestlé

 

Već pri dojenju, a čak i prije rođenja - beba će usvojiti svoj „okusni stil“ tj. sklonost za određenu hranu koja će joj kao odrasloj osobi biti ukusna. Naime, krajem 12. tjedna trudnoće fetus počinje gutati amnionsku tekućinu koja ima okus po hrani koju je majka konzumira pa je tako fetus već od prvog tromjesečja neprestano izložen raznovrsnim mješavinama okusa u različitim koncentracijama.

Studije su pokazale da izloženost određenom okusu u maternici može rezultirati boljim prihvaćanjem tog okusa u vrijeme dohrane pa kada trudnica, primjerice, konzumira sok od mrkve, to će povećati sklonost dojenčeta prema mrkvi za vrijeme odvikavanja od dojenja.1-3

 

A istraživanje tijekom kojeg su dojilje pile sok od mrkve ili vodu 4 dana u tjednu tijekom prva 2 mjeseca dojenja je otkrilo da je dojenčad koja je hranjena majčinim mlijekom s okusom mrkve u vrijeme dohrane pokazivala znatno manje negativnih izraza lica kada su jela zobene pahuljice s okusom mrkve u usporedbi s običnim zobenim pahuljicama.6,7 

 

Na isti način kako dospijevaju u placentu, okusi iz hrane, začina i napitaka koje majka proguta ili udahne (npr. duhan) mogu dospjeti i u majčino mlijeko. To znači da su bebe koje su dojene izložene mnogim različitim okusima za vrijeme dojenja, posebice kada je prehrana majke raznovrsna i bogata voćem i povrćem. Za razliku od hrane za dojenčad, majčino mlijeko osigurava potencijalno bogato i raznoliko osjetilno iskustvo za novorođenče, djelomice odražavajući prehrambene navike i kulturu prehrane majke.1,4,5  

 

“Osim što nakon rođenja i u vrijeme dohrane preferiraju neke okuse, dojenčad se rađa i s prirodnom sklonošću prema slatkom.8 Sa stajališta evolucije, velika je vjerojatnost da su se te percepcije i sklonosti prema slatkim okusima oblikovale iz razloga preživljavanja, kako bi se djecu privuklo hrani više kalorijske vrijednosti za vrijeme razdoblja najvećeg rasta. Istraživanja su pokazala da sklonost prema slatkim okusima može biti povećana i tijekom ranog života. Međutim, majčino mlijeko je tek neznatne slatkoće jer razina slatkoće laktoze, glavnog ugljikohidrata u majčinu mlijeku, odgovara tek jednoj petini razine slatkoće saharoze. Kada se dijete za vrijeme prvih mjeseci života isključivo doji, prag za percepciju slatkog okusa i sklonost prema istom nisu povećani. Naprotiv, navedeno može potaknuti zdravije prehrambene navike kasnije u životu.       

 

Tako je dokazano da dojenje utječe na prihvaćanje povrća sve do predškolske dobi. Studija je pratila reprezentativni uzorak od 2010 djece rođene 1998. godine u pokrajini Québec u Kanadi. Kod djece koja su bila isključivo dojena 3 ili više mjeseci bilo je vjerojatnije da će dnevno konzumirati dva ili više obroka s povrćem u dobi od 4 godine, za razliku od djece koja nisu bila dojena, a koja su prosječno konzumirala samo jedan obrok s povrćem.4 Druge su, pak, studije pokazale da se prehrambene navike iz ranog djetinjstva najčešće nastavljaju i u odraslom životu, stoga dojenje može doprinijeti razvoju zdravih prehrambenih navika koje traju cijeli život.         

 

Čini se da bebe koje su dojene nauče cijeniti određene okuse jer su ih iskusile u majčinom mlijeku, što rezultira boljim prihvaćanjem hrane u kasnijim periodima života. Ovo je zanimljivo područje istraživanja s obzirom na važnost ranih iskustava s okusima za razvoj trajnih prehrambenih navika i zdravlja u kasnijem životu.     

 

Reference

1. Beauchamp GK, Mennella  JA: Percepcija okusa kod dojenčadi: Razvoj i funkcionalni značaj. Probava. 2011.; 83 (dodatak 1): 1-6.

2. Ditscherlein E, Lentze MJ: Iskustvo i razvoj okusa u djetinjstvu.  Monatsschr Kinderheilkd. 1996; 144 (3):    Str. 177-S183.

3. Mennella JA, Lukasewycz LD, Castor SM, Beauchamp GK: Vrijeme i trajanje razdoblja sklonosti prema učenju o okusima. Am J Clin Nutr.   2011; 93(5): 1019-24.

4. Burnier D, Dubois I, Girard M: Trajanje razdoblja isključivog dojenja i kasnije konzumiranje povrća kod predškolske djece. Eur J Clin Nutr. 2011; 65(2):   196-202

5. Mennella JA, Johnson A, Beauchamp GK: Konzumiranje bijelog luka kod trudnica mijenja miris plodne vode. Chem Senses. 1995; 20(2): 207-9.

6. Mennella JA, Johnson A, Beauchamp GK: Prenatalno i postnatalno učenje okusa od strane dojenčadi.  Pediatrics. 2001; 107 (6): E88.

7. Golloway AT, Lee Y, Birch LL: Pretkazivači i posljedice prehrambene neofobije i izbirljivosti kod mladih djevojaka.   J Am Diet Assoc. 2003; 103(6): 692-8.

8. Beauchamp GK, Cowart BJ: Urođeni i iskustveni čimbenici u razvoju ljudski sklonosti prema hrani. Appetite. 1985; 6(4): 357-72.

9. Beauchamp GK, Moran M: Prehrambena iskustva i sklonost prema slatkim okusima kod dojenčadi.   1982; 3: 139-52.

10. Beauchamp GK, Moran M: Prihvaćanje slatkih i slanih okusa od strane dvogodišnje djece. Appetite. 1984: 5: 291-305

11. Nicklaus S: Razvoj raznolikosti kod djece. Appetite. 2009; 52(1): 253-5.”

 

Više informacija  na: http://www.bebe-nestle.hr/

 

 

*) SVJETSKI TJEDAN DOJENJA - World Breastfeeding Week (WBW)

obilježava se prvih sedam dana mjeseca kolovoza (1—7. kolovoz). Podržavaju ga  UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) i Međunarodno udruženje pedijatara (IPA). Inicijativu je još 1992. godine pokrenula WABA (World Alliance for Breastfeeding Action - Svjetski savez akcije za dojenje), kako bi provodila ciljeve Innocenti deklaracije o zaštiti, promicanju i  potpori dojenju. Nije upitno da  dojenje pruža potpun prehrambeni i preventivni zdravstveni paket za bebe i malu djecu te da predstavlja jednu od najodrživijih praksa na svijetu. Zna se također da je dojenje bitno za žene jer pomaže pri gubitku težine po porodu, zaštiti od raka dojke i drugih bolesti, kao i odgodi povratka menstruacije i ovulacije. Pa ipak, u mnogim dijelovima svijeta malo je neprekinuta dojenja. Zašto postoji takav jaz između onoga za što znamo da je dobro i onog što se zaista  zbiva? Kampanje poput Svjetskog tjedna dojenja služe da se taj jaz smanji. (www.roda.hr)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.