*Dan domovinske zahvalnosti: je li moguća gospodarska „Oluja“?


Zastava na kninskoj tvrđavi Izvor: wikimedia org

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 4.08.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan domovinske zahvalnosti: je li moguća gospodarska „Oluja“?

Neće nam i ne može samo "nova politička ekipa" donijeti gospodarski preokret. Već se ustalilo da se pri obilježavanju 5. kolovoza zaziva "gospodarska Oluja". Prenosimo tekst B. Škegre u kojem uspoređuje današnjicu i ratnu 1995.

 

"Hoće li se i ove godine, pri proslavi Dana domovinske zahvalnosti, ponoviti  isti obrazac:  prvo evociranje  uspomena na sjajnu vojnu opera­ciju Oluju, potom da je gospodarska situacija  loša, da bi se na kraju  zavapilo kako nam je danas potrebna "gospodarska Oluja". Veličanstvena, kratkotrajna, munjevita akcija koja će donijeti gospodarski prosperitet svima.Upozori se pri tome na silna prirodna bogatstva kojima je Hr­vatska obdarena, od mora, planina, plodnih ravnica do šuma, rudnih bo­gatstava, pitke vode…

Javnosti se serviraju infantilne priče o egzotičnim stranim milijarderima koji razmatraju ulaganja u Hrvatsku, priče o svemoći fondova EU, koplja se lome oko državnih investicijskih projekata, bombardiraju nas najava­ma realizacije čak i onih projekata za koje se unaprijed zna da će biti zau­stavljeni pukom najavom prosvjeda ili prikupljanja potpisa za... što god.

Kao da je u konkretnim projektima preslaba državnog sektora jedini pro­blem. Problem koji se tobože rješava dovođenjem nove ekipe koja će sve pošteno odraditi, i to još za manje plaće. Neće.

Pa kada već, s pravom, povlačimo pa­ralele s ratnom Olujom, pokušajmo uočiti neke bitne razlike u odnosu na današnju situaciju. Tada su postojali:

  • jasan cilj,
  • ispravna prosudba ukupne situacije,
  • čvrsta strategija,
  • temeljita i dugotrajna priprema,
  • odlučno vod­stvo istinskih državnika,
  • državnom politikom uobličeno i ojačano narod­no zajedništvo
  • te spremnost na žrtve svih oblika.

 I tek kao rezultat svega toga došao je munjevit i učinkovit za­vršni udar koji zovemo Oluja.

  • koji nam je danas jasan cilj?
  • kakva nam je prosudba stvarnog funkcioni­ranja svijeta kojeg smo majušni dio?
  • gdje nam je strategija (ne ona gospo­darska, već opća)?
  • koliko se temelji­to i dugotrajno pripremamo za njenu provedbu?
  •  Koliko nam je odlučno političko vodstvo i koji su mu stvarni kapaciteti za žrtvovanje, sebe samih, ne drugih? A zajedništvo...

Neka gospodarska Oluja uslijedit će tek kada, kao narod, nađemo isprav­ne odgovore na sva gornja pitanja.

  • Je li cilj pobijediti suparnike na ne­kim izborima ili nešto više?
  • Je li cilj "ulazak u EU" ili nešto još više?
  • Je li cilj biti u javnosti prikazan kao malo bolji od lošeg političkog suparnika?
  • Je li kao cilj dovoljno navesti nekoli­ko otrcanih fraza o boljem životu za sve građane, o većoj pravednosti, o ljudskim slobodama...?

To nisu cilje­vi. Pravi ciljevi moraju biti puno konkretniji. Npr., BDP po glavi stanovni­ka udvostručen u 12 godina. Uz stopu aktivnosti stanovništva na razini one u Finskoj. Stopa nezaposlenosti polo­vica od današnje.

 

Sljedeći element je suočavanje sa svijetom u kojem živi­mo, s kojim se natječemo, jer:

  • Neki rade više od nas,
  • gra­de institucije koje ih kao naciju čine učinkovitijima,
  • slobodu pojedinca shvaćaju ne samo kao pravo već i kao odgovornost istog pojedinca za vla­stito blagostanje.
  • Vrijednost stvaraju poduzetnici i radnici, ne političari koji se guraju u tuđe uspjehe, a vlastiti ne­rad pripisuju "onim drugima". Opet političarima.

U modernom globaliziranom svijetu nemamo prostora za vlastita pravila igre. Ona su nam zadana, smatrali ih nepravednima, nazadnima, bešćutnima, neoliberal­nima... Što prije ih spoznamo i prihva­timo, to bolje za nas.

Nacionalna razvojna strategija za ostvarenje visokih ciljeva u zadanom okruženju nije tek neki pompozno prihvaćen dokument.

 

Prava nacional­na strategija razvitka mora doći prije svega "odozdo", kao temeljito diskutiran i analiziran skup vrijednosti koje nas ujedinjuju.

 

Lakonski se pozvati na "europska pravila" koja smo tobo­že prihvatili nisu nadomjestak za hr­vatsku strategiju, već njezin sastavni dio. Traži se dakle istinski državnički kapacitet spreman na vlastitu žrtvu radi buduće gospodarske Oluje."  (Tekst prenesen iz kolumne "Ekonomija ekonomistima" Borislava Škegre, Večernji list/Obzor 090814)

 

 

*) Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Blagdan je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. kada je točno u podne, na kninskoj tvrđavi zavijorila je hrvatska zastava.  U vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" -  u samo 84 sata - hrvatska vojska i policija oslobodile su Knin, Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj, Plitvice Gračac, Lovinac Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Dubicu, Primišlje kraj Slunja s oko 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja, sve do međunarodno priznate granicu Hrvatske i BiH. (Izvor: www.sabor.hr/  Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.