*Dan braka: studija bračne kvalitete „Što nas čini sretnima u braku? “


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 6.02.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan braka: studija bračne kvalitete „Što nas čini sretnima u braku? “

Formula za bračnu sreću: prvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj na 884 bračna para na temu bračne sreće i odrednica bračne kvalitete

 

Prvo  istraživanje u  Hrvatskoj o tome što određuje da su u nekim brakovima partneri sretni ili nesretni ili da izlaz vide u razvodu, proveli su psiholog i sociolog prof. Josip Obradović i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati su objavljeni prošle godine. 

 

Istraživanje "Odrednice bračne kvalitete: Što nas čini sretnima u braku", provedeno je na uzorku od 884 para u 14 županija. Sastavljen je  model sa 54 varijable kojima se može mjeriti zašto su neki (ne)zadovoljni u braku. U istraživanju je izlučeno 13 najvažnijih vari­jabli. Tako je nastala Top-lista vrijednosti u braku, odnosno  “formula za bračnu sreću”. I muškarcima i ženama su za zadovoljstvo u braku najvažnije ove 3 odrednice:

 

1. POTPORA – i ženama i muškarcima je najvažnije da u svakoj situaciji i u svakom trenutku mogu računati na potporu bračnog partnera/-ice, da će im partner/-ica, što god da se dogodi, priskočiti upomoć.

2. PRIVRŽENOST – i ženama i muškarcima je privrženost bračnog partnera/-ice  na 2. mjestu po važnosti za sreću/kvalitetu braka. Treba razlikovati privrženost prema braku kao instituciji (u kojoj se ostaje  i ako niste sretni, primjerice zbog djece) od privrženosti bračnom partneru. Pojednostavljeno rečeno,  u kontekstu ovog Istraživanju se “privrženost bračnom partneru”  uzima kao suprotnost  „individualizmu i hedoni­zmu“. Naime, po nekim tumačenjima  upravo je „individualizam i hedoni­zam“  jedan od najvažnijih uzroka rastućem broju  razvoda ili svjesnog odabira samačkog načina života.  Drugim riječima,  zbog „hedonizma i indi­vidualizma“ ljudi više ne žele obveze, niti trajne odnose te su manje zainteresirani za brak i više se razvo­de.

3. *PRIJATELJSKA LJUBAV BRAČNOG PARTNERA je i  ženama i muškarcima na  3. mjestu po važnosti za sreću/kvalitetu braka  – ova varijabla uključuje *poštivanje, *lojalnost, *zajednički pogled na svijet i zajedničke životne vrijednosti. Pojednostavljeno rečeno, „*prijateljska ljubav bračnog partnera“  je ona kvaliteta koja u sretnom braku s vremenom dobiva sve više na značaju dok je na njenom  drugom polu varijabla „strast, strastvena zaljubljenost i razmišljanje samo o partneru” koja ima dominantni značaj u početku braka.

Ženski spol i odrednice bračne sreće/kvalitete braka 

Iza prve 3 odrednice bračne sreće (1. potpora, 2. privrženost, 3.*bračno prijateljstvo= *poštivanje, *lojalnost, *zajednički pogled na svijet i zajedničke životne vrijednosti) koje su jednako važne muškarcima i ženama – ovo Istraživanje pokazuje da ŽENE smatraju da  bračna kvaliteta i sreća  u braku ovisi još po redu važnosti  i  o ovim varijablama:

 

4. BRAČNI STRES je ženama na 4. mjestu po važnosti. Žene smatraju da su česti sukobi i svađe 4-ta najavažnija odrednica  bračne (ne)sreće/ (ne)kvalitete braka.

5. INTIMNOST je ženama na 5. mjestu po važnosti. Žene smatraju da je intimnost  tj. „razumijevanje partnera i kad šute jedno pokraj drugoga”  5-ta najavažnija odrednica  bračne sreće/kvalitete braka.

6. FIZIČKA PRIVLAČNOST je za žene na 6. mjestu po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka.

7. SEKSUALNO ZADOVOLJSTVO je ženama nešto  manje važno no muškarcima pa ga žene stavljaju na 7. mjesto po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka -  dok  muškarci seksualno zadovoljstvo u braku stavljaju na 5. mjesto. Ovo istraživanje pokazuje da se muškarci i žene ne razlikuju toliko koliko se misli, tj. predstavlja stereotipima. Oba spola doživljavaju važnim iste odrednice i očekuju isto glede bračne sreće. Varijacije postoje samo u rangu tj. neke odrednice bračne sreće su jednom spolu važnije no drugom.

8. DEPRESIJA je ženama na 8. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka. Žene smatraju da je depresivnost partnera 8. najavažnija odrednica  bračne (ne)sreće/ (ne) kvalitete braka. Za razliku od žena, muškarci ovu odrednicu nisu svrstali među 13 najvažnijih za sreću u braku

9. MATERIJALIZAM, odnosno  život u sređenim materijalnim odnosima je ženama na 9. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka. Ovim Istraživanjem je srušen mit/stereotip da žene sreću u braku povezuju s bogatstvom. Za sreću u braku je ženama važ­no - ali ne i presudno - da žive u sređenim materijalnim odnosima, primjerice pristojnom stanu. Netreba luksuz ali im nije svejedno ni žive li u kolibi…Za razliku od žena, muškarcima je ova odrednica bračne sreće/kvalitete nešto manje važna pa su je svrstali na 12.mjesto.

10. (NE)PODJELA RUTINSKIH (KUĆANSKIH) POSLOVA je ženama na  10. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka dok su muškarci ovu varijablu  stavili na 8. mjesto.  Ovo Istraživanje pokazuje da je još uvijek jak utjecaj sustava vrijednosti tradicionalnog društva u kojem muškarci smatraju da su papučari ako se uhvate pranja suđa i pospremanja. Žene „prirodnije“ prihvaćaju vlastitu (pre)opterećenost kućanskim poslovima, odnosno nepomaganje partnera u obavljanju rutinskih (kućanskih) poslova i ne povezuju tu varijablu u tolikoj mjeri sa srećom u braku.

11. ORIJENTIRANOST NA OBITELJ vs. KARIJERU je za žene na 11. mjestu po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka. U braku su zadovoljnije one žene koje su više orijentirane na obitelj nego na karijeru. Ovo Istraživanje pokazuje da su najmanje zadovoljne u braku visokoobrazovane žene, a autori Istraživanja smatraju da je uzrok tome to što je emanci­pacija dala ženama mogućnosti koje u ovoj društvenoj sredini često nisu u mogućnosti realizirati. I kod

muškaraca je varijabla  „orijentiranost na obitelj vs. karijeru” na 11. mjestu po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka. No, u „suprotnom smjeru“! U braku su, naime, zadovoljniji oni muškarci  koji su više orijentirane na karijeru nego na obitelj.

12. STRUKTURA OBITELJI IZ KOJE POTJEČE BRAČNI PARTNER je za žene na 12. mjestu po važnosti za  sreću/kvalitetu vlastitog braka. U vlastitom su  braku manje zadovoljne  one žene koje dolaze iz obitelji u kojoj su bili narušeni odnosi ili su joj roditelji bili razvedeni. Ovo Istraživanje pokazuje da je varijabla „struktura obitelji iz koje potječe bračni partner” važnija muškarcima no ženama jer su je muškarci stavili na 9. mjesto po važnosti za   sreću/kvalitetu vlastitog braka.

13. PREDBRAČNI ZAJEDNIČKI ŽIVOT je za žene na 13. mjestu po važnosti za  (ne)sreću/(ne)kvalitetu kasnijeg braka. Naime, ovo Istraživanje pokazuje da su u braku manje zadovoljne one žene koje su prije braka s partnerom živjele u izvanbračnoj zajednici – u odnosu na  žene koje s partnerom nisu živjele u izvanbračnoj zajednici prije braka. Muškarci - za razliku od žena- ovu odrednicu smatraju manje važnom i nisu  „predbračni zajednički život“ svrstali među 13 najvažnijih odrednica bračne sreće/kvalitete.

 

Muški spol i odrednice bračne sreće/kvalitete braka 

Iza prve 3 odrednice bračne sreće (1.potpora, 2.privrženost, 3.*bračno prijateljstvo= *poštivanje, *lojalnost, *zajednički pogled na svijet i zajedničke životne vrijednosti) koje su jednako važne muškarcima i ženama - ovo Istraživanje pokazuje da  MUŠKARCI smatraju da bračna kvaliteta i sreća  u braku ovisi još po redu važnosti  i  o ovim varijablama:

 

4. INTIMNOST  je muškarcima na 4. mjestu po važnosti. Muškarci smatraju da je intimnost  tj. „da ih partnerica razumije i kad šute jedno pokraj drugog“  4. najavažnija odrednica  bračne sreće/kvalitete braka. Ovo Istraživanje pokazuje da ipak ima nešto u stereotipu „da žene više vole pričati“ jer je ova varijabla ženama nešto manje značajna no muškracima pa je stavljaju na 5. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka.

5. SEKSUALNO ZADOVOLJSTVO  u braku je muškarcima  nešto važnije no ženama pa ga stavljaju na 5. mjesto  dok ga žene stavljaju na 7. mjesto po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka

6. BRAČNI STRES, odnosno česte svađe i sukobi u braku su za muškarce na 6. mjestu po važnosti za bračnu (ne)sreću/(ne)kvalitetu braka. Ovo Istraživanje pokazuje da su žene  manje otporne na svađe i sukobi u braku jer tu varijablu stavljaju na 4. mjesto po važnosti za bračnu (ne)sreću/ (ne)kvalitetu braka.

7. DOB/STAROST MUŽA je  za muškarce na 7. mjestu po važnosti i utjecaju na  sreću/kvalitetu braka. Što su muškarci stariji, to su zadovoljniji u braku u odnosu na  mlađe muškarce. Za razliku od muškaraca, žene nisu ovu odrednicu svrstale među 13 najvažnijih za sreću u braku. Drugim riječima, vlastitu dob žene ne povezuju i ne smatraju toliko važnom za bračnu sreću/kvalitetu braka.

8. (NE)PODJELA RUTINSKIH (KUĆANSKIH) POSLOVA je muškarcima na  8. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka. Zadovoljniji su u braku oni muškarci koji manje učestvuju u podjeli kućanskih poslova. Ovo Istraživanje pokazuje da dominira sustav vrijednosti tradicionalnog društva u kojem mnogi smatraju da su papučari ako se uhvate pranja suđa i pospremanja. Žene „prirodnije“ prihvaćaju vlastitu (pre)opterećenost kućanskim poslovima, odnosno nepomaganje partnera u obavljanju rutinskih (kućanskih) poslova i ne povezuju tu varijablu u tolikoj mjeri sa srećom u braku. Žene ovu varijablu stavljaju  na  10. mjesto po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka.

9. STRUKTURA OBITELJI IZ KOJE POTJEČE BRAČNI PARTNER je za muškarce na 9. mjestu po važnosti za  sreću/kvalitetu vlastitog braka. U vlastitom su braku manje zadovoljni  oni muškarci  koje dolaze iz obitelji u kojoj su bili narušeni odnosi ili su im roditelji bili razvedeni. Ovo Istraživanje pokazuje da je varijabla „struktura obitelji iz koje potječe bračni partner” važnija muškarcima no ženama jer je žene stavljaju na 12. mjesto po važnosti za   sreću/kvalitetu vlastitog braka.

10. EKONOMSKI STRES, odnosno nezaposlenost, male plaće i slično, je za muškarce na 10. mjestu po važnosti za  sreću/kvalitetu  braka dok žene nisu ovu varijablu izdvojile u 13 najvažnijih odrednica  za sreću/kvalitetu braka. Ovo Istraživanje pokazuje da  dominira sustav vrijednosti tradicionalnog društva u kojem  su muškarci modelirani  da bi trebali biti hranitelji obitelji.

11. ORIJENTIRANOST NA OBITELJ vs. KARIJERA je i muškarcima, kao i ženama na 11. mjestu po važnosti za bračnu sreću/kvalitetu braka. No, u suprotnom smjeru. U braku su zadovoljniji  oni muškarci  koji su više orijentirani na karijeru nago na obitelj. A kod žena je obrnuto. U braku su zadovoljnije one žene koje su više orijentirane na obitelj nego na karijeru.  I ovo je pokazatelj dominacije tradicionalnog sustava vrijednosti u društvu, odnosno da su muškarci u većoj mjeri „modelirani”  da budu hranitelji obitelji.

12. MATERIJALIZAM, odnosno  život u sređenim materijalnim odnosima je muškarcima na 12. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka. Ženama je ova odrednica nešto važnija no muškarcima jer su je stavile na 9. mjesto.

13. VANJSKA POMOĆ U KUĆANSTVU, naročito u brakovima s malom djecom, je  muškarcima na 13. mjestu po važnosti za  bračnu sreću/kvalitetu braka. U brakovima s malom djecom zadovoljniji su muškarci koji mogu računati na pomoć baka, djedova, prijatelja ili plaćenih pomoćnika.

 

Tvrdnja da se sve više rastajemo je nategnuta

Ugledni demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap mišljenja je da je tvrdnja da se Hrvati sve više razvode nategnuta. Po njemu, trend razvoda braka tek je u blagom porastu i za  razliku od sve rjeđeg sklapanja brakova, trend razvoda nije zabrinja­vajući.

 

Naime, novinari i drugi koji se bave „popularnom statistikom“ rade pogrešku kad uspoređuje  broj sklopljenih brakova i broj razvoda u jednoj godini, međutim ti koji se razvode nisu ljudi koji su te godine ušli u brak, prosječna dob trajanja braka prije razvoda je 14 godina. Da bi se utvrdili objektivni pokazatelji treba us­porediti broj razvoda s uku­pnim brojem svih brakova. Od sto brakova, godišnje se raspadne dvanaestak -objašnjava dr. Akrap u intervjuu za Večernji list 240812. A to je približno isto kao i prije 60 godina.

 

Primjerice  u 2011. godini  razvela su se  5.662  para dok su 1950. godine od  bračnog zavjeta odustala  3.137 para , što bi značilo da se i  tada raspadao otprilike svaki dvanaesti brak.

 

No, kad je riječ o rjeđem sklapanju brakova - taj je trend i po demografu Akrapu zabrinjavajući. U 2011. godini "da“  je reklo  20.211 parova  dok  su 1950. godine  u brak ušla 37.995 para.

 

Na pad broja vjenčanja utječu  2 činitelja. - Prvo, takav negativan trend rezultat je dugoročno sniženog fertiliteta iz pret­hodnih vremena, Hrvatska demografski izumire; od 1991. do kraja 2011. godine u Hrvatskoj je 180.000 više umrlih nego ro­đenih. Zbog pada nataliteta sve je manje stanovništva u dobi za sklapanje braka. Drugi faktor neizvjesni su gospo­darski uvjeti, pad stope za­poslenosti, jer kako će ljudi planirati brak i obitelj ako nemaju ni posao ni stan?! -

 

 *)Svjetski dan braka (World Marriage Day)   08.02.2015.

Obilježava se druge nedjelje u veljači. Posvećen je bračnom paru, mužu i ženi kao stupu obitelji, koja je temelj društva. Ljubiti odnosno voljeti jedno drugo  je  svakodnevna odluka – jednostavna, zahtjevna, ispunjujuća…U vizualu Dana braka su 2 svijeće koje simboliziraju muža i ženu, podsjećajući da su kao bračni par pozvani da budu svjetlo u svijetu. Par je spojen srcem koje pokazuje da je ljubav snaga koja čuva bračno jedinstvo, pojačava spremnost za darivanje života te nadahnjuje druge na vjernost i jedinstvo. Svjetskom danu braka je Papa Ivan Pavao II. podijelio  svoj apostolski blagoslov 1993. godine  a u  Hrvatskoj se  obilježava od 2009. godine. (IZVOR:katolici.hr)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.