Migracije liječnika: u naše bolnice želi doći raditi 115 stranih liječnika


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 27.10.2014.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Migracije liječnika: u naše bolnice želi doći raditi 115 stranih liječnika

„Ne vidim razlike u radu s pacijentima u BiH i Hrvatskoj. No, postoji velika razlika u zdravstvenom sustavu. U Hrvatskoj ljudi imaju puno veća prava a da toga nisu ni svjesni. Ovdje država puno više daje ljudima. U BiH, primjerice, ljudi nemaju pravo ni na njegu u kući ni na fizikalnu terapiju“ - kaže dr. Ljiljana Bilobrk-Josipović specijalistica ginekologije i opstetricije, koja je 2009. godine doselila u Hrvatsku iz BiH.


Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom Varešu, a studij medicine i specijalizaciju u Sarajevu. Ima 13 godina radnog staža u bolnici u Novoj Bili te u ratnim bolnicama u Varešu i Kiseljaku. U Zagreb je dolazila povremeno na dodatno edukaciju a ovu je sredinu odabrao i njen sin za studij. Ljiljanin suprug je 2008. godine našao posao u Hrvatskoj a ona godinu dana kasnije. Radila je  4 godine u jednoj poliklinici u Zagrebu, zatim je pola godine bila kontrolorka HZZO-a. Od sredine ove godine radi u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije u Zaboku.

 

Prije 3 godine u Hrvatsku je došla i 30-godišnja liječnica Andrea Koosova Gajić, Mađarica iz slovačkih Košica, gdje je i završila studij medicine i odradila godinu dana staža u maloj bolnici. Budućeg supruga, hrvatskog liječnika, upoznala je u Bugarskoj na studentskoj razmjeni. Kada su se odlučili na vjenčanje,dogovorili su se da će živjeti u Rijeci. „Sa suprugom sam najprije govorila engleski, a kad sam završila tečaj hrvatskog i počela raditi kao liječnica na zamjenama, s kolegama i pacijentima naučila sam bolje govoriti pa sada kod kuće razgovaramo na hrvatskom“ - kaže Andrea. Početkom godine obnovila je liječničku licenciju i bez problema položila ispit iz hrvatskog jezika. Otprije godinu i pol radi na Klinici za anesteziologiju KBC-a Rijeka i na prvoj je godini petogodišnje specijalizacije iz anesteziologije. Andrea govori češki, slovački, mađarski, engleski i hrvatski pa ponekad u bolnici – kad treba pomoći unesrećenim turistima – uskoči i kao prevoditelj. „Problemi u zdravstvu i u Slovačkoj i u Hrvatskoj su jednaki: uvijek nedostaje novca“ – kaže dr. Koosova Gajić

 

Ovo su životne priče dviju liječnica koje su došle raditi u Hrvatsku. Trenutno u hrvatske bolnice želi doći raditi 115 liječnika. Toliko ih je zatražilo Hrvatsku liječ­ničku komoru (HLK)  priznavanje njihovih diploma. Većina njih ima hrvatsko držav­ljanstvo, a školovali su se u drugim republikama bivše države a među njima je i 6 liječnika  iz zemalja Europske unije.

 

Iako je  broj broj hrvatskih liječnika koji su zatražili IZLAZNE dokumente za rad izvan Hrvatske znatno veći (752), mora se reći kako je razvidna tendencija porasta broja stranih liječnika koji su zatražili ULAZNE dokumente za rad u Hrvatskoj. To se može tumači­ti i kao početak pravog in­teresa za rad u hrvatskom zdravstvu jer je Hrvatska tek nešto više od godinu dana članica EU. Od spomenutih 115 zahtjeva za priznavanje liječničkih diploma u Hrvatskoj, njih čak 90 pristiglo je tijekom ove godine.  

 

U prilog takvom tumačenju ide i činjenica da su se za rad u Hrvatskoj ulaskom u EU prvo javljali isključivo mladi liječnici, dok se sada bilježi i interes starijih specijalista sa radnim iskustvom.

 

„Broj upita stranaka koje žele dostaviti svo­je dokumente i zahtjeve dostiže nekoliko stotina i dolazi iz raznih krajeva, čak sa raznih kontinenata“ - pojasnili su iz Hrvatske liječničke komore  koja provjerava i verifi­cira njihove diplome. Prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, voditeljica Službe za stručno-medicinske poslove HLK naziva tu proceduru  zahtjevnom i složenom.Potrebno je:  

  • uz liječničku diplomu  u dodatku navesti:  
  • nazive predmeta i satnicu koju su obavili tije­kom studija kako za teoriju tako i za praksu,
  • dokaz o  punom radnom iskustvu stečenom tijekom pro­fesionalnog rada,
  • mora se obaviti pripravnički staž  te položiti stručni ispit u RH,
  • ukoliko je liječnik specija­list, još se mora pridodati puni plan i program spe­cijalizacije, kao i završen poslijediplomski studi.

To tek prvi korak do licence za rad liječnika u Hrvatskoj za što je još potrebno:

  • znanje hrvatskog jezika (položen ispit),
  • članstvo u liječničkoj ko­mori u zemlji iz koje liječnik dolazi,
  • dokaz da se u zemlji iz koje dolazi pro­tiv liječnika ne vodi disciplin­ski postupak,

(Izvor: Večernji list, 27. listopada 2014.)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.