Među mladima u Hrvatskoj više patoloških kockara od prosjeka EU


15.11.-15.12.2014. Mjesec borbe protiv ovisnosti

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 15.12.2014.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Među mladima u Hrvatskoj više patoloških kockara od prosjeka EU

15.11.-15.12.2014. Mjesec borbe protiv ovisnosti. Roditelji, kockanje je jednako opasno kao alkohol i droga. Mnogi postaju svjesni problema tek kad nestane novac i zlatnina i djeca im upadnu u dugove.

 

Svaki treći hrvatski  srednjoškola­c (29,2 %) ima veći ili manji problem vezan uz kockanje! Socijalna pedagoginja Dora Dodig s Edukacijsko-rehabilitacijskog fa­kulteta objavila je te podatke u članku "Izazovi, procjene i odrednice izraženosti psihosocijal­nih posljedica kockanja adolescena­ta", (znanstveni časopis „Kriminologija i socijalna integracija“, 2014.)

Suvremena istraživanja u zapadnom civilizacijskom krugu  pokazuju da je stopa problematičnog kockanja adolescenata (ovisnost!) više no  dvostruko veća od one odraslih oso­ba: 4-8% adolescenata je ovisno o kocki  nasuprot 1-3%  odraslih ovisnika o kocki.

U  Hrvatskoj nije poznat broj odraslih osoba ovisnih o kocki. Ne postoji re­gistar ovisnika o kocki i klađenju, niti su provedena istraživanja među odraslom populacijom. No, na temelju statistike  u zemljama EU u kojima među odraslim osobama ima 1% ovi­snika o kocki, procjenjuje se  da je i među odraslim Hrvatima oko 40.000 patoloških kockara.

Međutim , kad se radi o mladima u Hrvatskoj i ovisnosti o kocki, ipak postoje relevantni podaci.A oni su zabrinjavajući! U sklopu trogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta "Kockanje mladih u Hrvatskoj", a koji vodi  doc. dr. sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, došlo se do spoznaje da je problem kockanja među  hrvatskim sred­njoškolcima veći nego što je to u Eu­ropskoj uniji. Radi se o jedinom  velikom istraživa­nju o navikama kockanja među 1948 adolescenata u dobi od 14 do 20 godi­na koje je provedeno u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu.  

Temi kockanja mladih i štetnih psihosocijalnih posljedica, svoj je doktorat posvetila i socijalna pedagoginja Dora Dodig. Podaci govore da je:

  • 83% hrvatskih učenika barem je jednom u životu igralo igre na sreću,
  • 42,7% hrvatskih učenika se barem jednom u živo­tu kladilo na neki sportski rezultat,
  • 37,4% dečki barem  jednom tjedno ide u sportsku kladio­nicu.

 „Kad smo po školama radili istra­živanje vidjeli smo da dio nastavnika nije senzibiliziran za taj problem kao za alkohol i drogu. Iz praktičnog isku­stva mogu reći da ni roditelji kockanje ne smatraju rizičnim kao drogu i al­kohol. Sportske kladionice pogrešno se smatraju bezazlenima“ – kaže socijalna pedagoginja Dora Dodig, u intervjuu za Večernji list 20140412 (*).

„Roditelji postanu svjesni problema kad je već uznapredovao, kad počnu nestajati novac i zlatnina i kad im dje­ca upadnu u dugove. Adolescenti koji kockaju popuštaju u školi, druže se s prijateljima koji također kockaju, pretjerano prate teletekst o sport­skim rezultatima. Skloni su i drugim rizičnim ponašanjima, alkoholu, dro­gi i uvjereni su da znanje i vještine određuje uspjeh u kockanju.  Onima kod kojih se razvila ovisnost glavni je motiv zarada. Visoko pozicioniraju motiv >Kockam da bih bio što bolji i vještiji u kockanju i da bih što bolje zarađivao>. Misle da imaju kontrolu nad ishodom klađenja. Misle ako vo­le sport da je normalno da se klade i ako puno znaju o sportu da je velika vjerojatnost dobitka, što nije točno.“ (*).

„Veća je vjerojatnost da će se djeca uključiti u igre na sreću ako im se roditelji klade ili kockaju. Kada dijete od 10 ili 12 godina dobije skromnih 10 kuna u igri na sreću –  to je  za djecu te dobi rizično - jer dijete ima rano subjektivno iskustvo da je dobilo veliki iznos, bez obzira na to što nama odraslima taj iznos može biti minoran.“ (*).

Hrvatski problem je veli­ka dostupnost igara na sreću. Iako naš Zakon o igrama na sreću iz 2009. maloljetnicima brani pristup svim igrama na sreću, zakonske se odredbe  ne primjenjuju. Ponuda igara na sreću je agresivna, kladionice su na svakom uglu,  nerijetko pokraj škola. Iako je maloljetnicima zakonom zabranjeno klađenje i kockanje – ono im je uvelike dostupno. Sada, primjerice, ako  osvoji dobitak, malo­ljetnik ga može preuzeti. A to bi trebalo pod hitno promijeniti! Jer ako nema dobitka, ako je maloljetnik  onemogućen  da ga po­dignu, neće ni igrati!

Društvo u kojem se odlazak u sportsku kladionicu smatra razono­dom i u kojem je  37,4 % adolescenata priznalo da barem jednom tjedno ide u sportsku kladionicu a roditelji kockanje ne doživljavaju ri­zičnim kao drogu i alkohol tek treba osvijestiti koliko je kockanje mladih ozbiljan problem. Preuzmimo primjere dobre prakse iz EU, jer - nasuprot hrvatskoj praksi -  u EU  je to strože regulirano.

 

 

15.11.-15.12.2014. Mjesec borbe protiv ovisnosti 

obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca. Ovisnost može biti psihološka (duševna) i fiziološka (tjelesna), a odnosi se na neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu ilegalnih droga (ili drugih psihoaktivnih tvari, npr. alkohola ili sedativa), kockanje, ovisnost o internetu…) koje dovodi do oštećenja organizma ili subjektivnih problema (problema u obitelji, školi, na poslu, s policijom...). Broj ovisnika o drogama u zadnjih deset godina u Zagrebu se smanjio 4 puta, no povećao se broj ovisnika o  kocki. Iako je prema najnovijim statistikama broj ovisnika o drogama u padu, veliki pro­blem u društvu, naročito kod maloljetnika predstav­ljaju alkohol i kockanje. Pre­vencije radi, svake godine obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti, a tim po­vodom diljem grada organizirane su razne aktivnosti.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.