Izložba o utemeljitelju moderne anatomije Andreasu Vesaliusu


Prirodoslovni muzej u Zagrebu

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 21.01.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Izložba o utemeljitelju moderne anatomije Andreasu Vesaliusu

Izložba o utemeljitelju moderne anatomije "Andreas Vesalius (1514.-1564.): razotkrivanje ljudsko­ga tijela u renesansi"  u  Prirodoslovnom muzej u, Zagreb, Demetrova 1. Izložba je otvorena: 31.12.2014. -15.02.2015.

 

Zagrebački Prirodoslovni muzej vodi nas u svijet renesansne medicinske znanosti izložbom o utemeljitelju moderne anatomije Andreasu Vesalius kojom se  obilježava  500-godišnjica njegova rođenja.

Za razliku od poznavanja starorimskog liječnika Galena iz Pergama, koji se smatra najvećim medi­cinskim znanstvenikom rimskog raz­doblja, naše znanje o renesansnom geniju Andreasu Vesaliusu je znatno manje. A baš je Vesalius empirijski dokazao kako izgleda i funkcionira ljudsko tijelo, o čemu se od starorimskog doba pa sve do renesanse vjerovalo onome što je s puno manje empirijskih dokaza tvr­dio slavni Galen (129.-200.).

Andreas Vesalius jedan je od ključnih začetnika i utemeljitelja moderne znanosti. Godina 1543., kada je objavljena Vesaliusova knjige De humani corporis fabrica (Basel: Johannes Oporinus 1543.), zajedno s izdanjem Kopernikovog djela De revolutionibus orbium coelestium (Nuremberg: Johannes Petreius, 1543.), uzima se kao godina početka znanstvene revolucije.

28-godišnji Vesalius je svoje slavno djelo napisao na sveučilištu u Padovi na latinskome jeziku. De humani corpo­ris fabrica je ustvari zbirka  koja se sastoji od 7 svezaka anatomskih crteža, opisa strukture i patologije ljudskog tijela. Zbog preciznosti i prirode tematike, to je izdanje ujedno i remek-djelo u povijesti tiskarstva. Štujući savrše­nu antičku skulpturu, Vesalius je naime svoje anatomske crteže izvodio u antičkome stilu, katkad i u pozi mislioca, što se danas doživljava kao doza humora.

Da bi postavio temelje modernoj anatomiji, Andreas Vesalius je morao djelovati na rubu zakona. U njegovo su doba postojale građanske i crkvene zabrane koje je Vesalius morao kršiti kako bi došao do leševa umrlih na kojima je provodio  nebrojene sekcije  i str­pljivo proučavao što se krije ispod kožne opne  tijela. Andreasov otac je bio farmaceut na dvoru rimskog cara Karla V, pa je i ta okolnost pridonijela izuzetnim postignućima. Osim medicinskih zapisa, posjetitelji izložbe mogu vidjeti i druge zanimljive podatke, primjerice o krađi grobova.

Kontakt:

Prirodoslovni muzej, Zagreb, Demetrova 1,

tel. 01 4851 70001 4851 700 , www.hpm.hr

 

Muzej je otvoren za posjetitelje izložbe:
utorkom, srijedom i petkom:  10-17 h
četvrtkom:  10- 20 h
subotom:     10- 19 h
nedjeljom:    10 - 13 h
ponedjeljkom i na državne blagdane muzej je zatvoren.

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.