Liste: ministar bi rad subotom a dr.Brkljačić dijagnost. smjernice


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 5.03.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Liste: ministar bi rad subotom a dr.Brkljačić dijagnost. smjernice

Prof. Brkljačić iz KB Dubrava ukazuje na pravi problem s listama čekanja: pretjerano se naručuje jer nema smjernica za dijagnostiku. Prema njegovim evidencijama, na dio pretraga liječnici šalju i 90% zdravih ljudi.

 

Ministar zdravlja se u ponedjeljak pohvalio da su  u samo 6 „šihti“ srijedom popodne (11.,18., i 25. veljače)  i subotom ujutro (14., 21., i 28. veljače), liste čekanja umanjene za  12. 385 pacijenata. To je  dvostruko bolje od očekivanog  jer je ciljana vrijednost predviđala  oko 6000 dodatnih pregleda mjesečno. Podsjetimo,  33 hrvatske bolnice su 11. veljače startale s novim režimom dodatnog rada za pacijente „srijeda popodne & subota ujutro“  radi minimiziranja čekanja na „najtraženije“ preglede, dijagnostičke i terapijske postupke.

U provedbi Programa plus, najviše pregleda, dijagnostičkih postupaka i zahvata u dodatnim terminima „srijedom popodne i subotom ujutro“ odrađeno je u KBC-u Rijeka, slijede KBC Split i KBC Zagreb. Među kliničkim bolnicama prednjači zagrebački KB Sveti Duh a među  općim bolnicama prednjači OB Pula.

Prezentirajući prve uspjehe Programa plus, ministar Varga je zahvalio na  dodatnom angažmanu hrvatskim liječnicima,  medicinskim sestrama i tehničararima:  „To radimo radi naših građana, radi naših pacijenata i zdravlja nacije, pokazali smo da brinemo za njih i da nam je stalo. Ovim putem pozivam građane koji su na nekoj od listi čekanja,odazovite se! Zajedničkim snagama, dodatnim angažmanom zaposlenih u zdravstvenom sustavu i Vašim odgovornim odazivom na Program plus, možemo učiniti mnogo za cjelokupno zdravlje nacije“.

A ministrov pomoćnik za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove, dr. Dragan Korolija-Marinić, je dodao: „Nastavit ćemo pružati aktivnu podršku upravama bolnica i zaposlenicima koji sudjeluju u provedbi Programa plus. Svakog ćemo tjedna obići po jednu bolnicu kako bi se uvjerili u zadovoljstvo pacijenata i liječnika“.

No, prof. Brkljačić iz KB Dubrava ima drugačije  mišljenja. Liste hrvatskog zdravstva kudikamo su složenije pitanje te  se bez struke i izrade smjernica i planirane ob­nove opreme u bolnicama neće riješiti. Pravi je problem to što liječnici pretjerano naručuje. Podaci koje je prof. Brkljačić sakupio u svojoj bolnici govore da na dio pretraga  liječnici šalju i  90 %  zdravih ljudi.

„Mogu govoriti o listama čekanja za radiološke pre­glede i nažalost se uglav­nom radi o nepotrebnim pregledima zdravih ljudi zbog toga što liječnici ne poštuju algoritme upući­vanja na pretrage. To se stanje pogoršava iz godi­ne u godinu i mislim da je potrebno u Hrvatsku uve­sti smjernice jer se novac poreznih obveznika često baca na sasvim nepotreb­ne pretrage“- objašnjava prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava koji je ana­lizirao pojedine pretrage na koje se najduže čeka u bolnici u kojoj radi.

 

U KB Dubrava su podaci pokazali da je:

  • >60% žena upućuno na ultrazvuk dojke bez ade­kvatnih dijagnoza,
  • cca 50% žena upućuno na  MR DOJKE bez ade­kvatnih dijagnoza,
  • cca 90% pacijenata upućenih na MR KRALJEŽNICE dobilo uredne nalaze,
  • cca 85% pacijenata upućenih na DOPLER KAROTIDNIH ARTERIJA dobilo uredne nalaze.
  • 93 % pacijenata upućeni na MAGNETSKU REZONANCIJU MOZGA imalo je uredan na­laz, što znači da je samo 7% opravdano poslano na taj pregled.

 „Načelno mislim da, ako se dugo čeka na nepotrebne pretrage, to nije problem, ali je veliki problem ako pa­cijent kojem pretraga treba ne može do nje doći“ - opisuje prof. Brkljačić u intevjuu za *Večernji list od 28. veljače - najveći ap­surd hrvatskih listi čekanja. Naime, neovisno o dijagno­zi i zdravstvenom stanju, pacijent se upisuje prema redoslijedu dolaska, čime se nekome ugrožava život, zdrave se zrači, a ukupno se produžuje lista.

Najveći ap­surd hrvatskih listi čekanja je  da pa­cijent kojem pretraga treba ne može do nje  doći

jer se na pretrage šalju oni kojima one nisu potrebne.

 

Sedam  problema zbog kojih su liste čekanja sve duže (Izvor*)

1. Ne postoje smjernice za dijagnostiku i liječenje

2. Defenzivna medicina -liječnici upućuju na niz suvišnih pretraga na kojima ponekad inzistiraju i sami pacijenti, a na to liječnici pristaju i zbog straha od pogreške te tužbe

3. opće­nito nedovoljna uređenost sustava, miješanje prvih i redovito zakazanih kontrola na iste liste čekanja, što može umjetno povećati liste. Dokaz tome je i rekordnoj listi čekanja u sa 25. veljače s  čak 629.298 naručenih pa­cijenata. No 31. siječnja taj je broj bio 600.907, prema poda­cima iz sustava narudžbi HZZO-a. pa proizlazi da se Lista čekanja  poveća­la  unatoč Programu  Plus odnosno dodatnom radu liječnika srijedom poslije­podne i subotom. Najve­ći udio u povećanju broja naručenih u veljači čine kontrolni pregledi, a upra­vo se oni često navode kao razlog konstantnog produ­ženja liste čekanja.

4. Pacijenti nemaju nikakvu odgovornost u slučaju da ne dođu na zakazani termin ili ne podignu nalaz

5. Liječnici zaposleni u bolnicama rade i u privatnom zdravstvenom sektoru zbog čega, mišljenje je nekih od njih, pojedini "pumpaju" liste kako bi upućivali pacijente u privatne ordinacije

6. Neplanske specijalizacije zbog čega nedostaje pojedinih liječnika specijalista

7. Dijagnostička oprema - zastarjeli aparati koji  su neupotrebljivi u pojedinim bolnicama, ali i moderna tehnologija u drugim ustanovama koja nije dovoljno iskorištena

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.