Prekrasne stoljetne ljekarne, zapostavljeni dio povijesti Zagreba


Izvor: gljz.hr

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 29.10.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Prekrasne stoljetne ljekarne, zapostavljeni dio povijesti Zagreba

Stručnjaci HAZU istražuju zapostavljeni dio zagrebačke povijesti kako bi podigle svijest Zagrepčana o ljekarničkoj baštini u njihovu gradu

 

U ljekarne ulazimo isključivo s namjerom nabave lijeka pa nam izmiče njihova duga i zanimljiva povijest. To su odlučili promijeniti ljudi iz HAZU. Na sustavnom istraživanju tog zapostavljenog dijela zagrebač­ke povijesti rade stručnjaci HAZU,  prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić (upra­viteljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HA­ZU)  i Jasenka Ferber Bogdan (povjesničarka umjetnosti iz Arhiva za likovne umjetnosti HA­ZU.

Rezultati su uistinu zanimljivi i bit će u dogledno vrijeme dostupni Zagrepčanima i njihovim gostima kada se ljekarne  urede autentično, kako su nekad izgledale, kako bi ih se moglo iskoristiti i u turističke svrhe.

Dosad je istraženo 7 ljekarni, a stručnjacima iz HAZU je za  svaku trebalo pro­sječno 2 godine istraži­vanja. Kroz povijest i specifično u nacionalizacije nakon 1945. godine, mnoge su lje­karne na našim prostorima uništene, premještene ili prenamijenjene. U istraživanju njihove povijesti stručnjacima  HAZU u mnogome su pomogli i  potomci nekadašnjih vlasnika.  Izdvajaju se 4 ljekarne za koje je potreban poseban konzervatorski status očuvanja i obnove:

 

  • Ljekarna „K crnom orlu“ (današnja lokacija u Kamenitoj 9),
  • Ljekarna „K Zrinjskom“ (današnja lokacija Zrinjevac 20),
  • Ljekarna “K svetom Antunu“ “ (današnja lokacija Ilica 301),
  • Ljekarna „K crvenom križu“  “ (današnja lokacija Ilica 79).

 

Ljekarna „K crnom orlu“ (današnja lokacija u Kamenitoj 9)

Utemeljena je u 14. stoljeću i najstarija je zagrebačka  ljekarna. Jedina je u potpunosti zaštićeno kulturno dobro - zgrada i inventar. O njenoj povijesti  govori izvorni dokument iz 1355. povezan sa sudskom parnicom između ljekarnika Jakova i jednoga zagrebačkog krznara u kojoj je zabilježen podatak i o ljekarničkoj djelatnosti. Postoji i niz drugih izvornih dokumenata koji govore o tome da je Ljekarna „K crnom orlu promijenila  40 različitih vlasnika ali i nekoliko lokacija.  Na današnjoj lokaciji u kamenitoj 9,  na pročelju zgrade još uvijek stoji grb ljekarne, koji sadržava i grb Zagreba. Uz nju su vezane još neke znamenitosti:  tamo je radio Danteov praunuk Nicolo Alighieri a ljekarna je poznata i po svojoj grožđanoj masti koja se i danas izrađuje.

 

Ljekarna „K Zrinjskom“ (današnja lokacija Zrinjevac 20)

To je bila jedna od najprometnijih i najraskošnije uređenih zagrebačkih ljekarni. Danas je od te raskoši ostao  samo dio ljekarničkog posuđa, apotekarska vaga, auten­tičan namještaj i velika slika Nikole Šubića Zrinskog. Naslikana je na li­mu, ispod staklene vitrine, odmah uz ulaz.  Sliku je izradio jedan od vlasnika ljekarne Hinko Brodjovin, ljekarnik, slikar amater i kolekcionar, koji je unutrašnjost ukrasio djeli­ma najznamenitijih hrvat­skih slikara. Ta je ljekarna očigledno kulturno dobro no za sada nažalost kulturno dobro bez zaštite.

 

Ljekarna “K svetom Antunu“ (današnja lokacija Ilica 301/Kustošija)

Ta je ljekarna preseljena s izvornog mjesta koje se nalazilo istočnije od današnje lokacije u Kustošiji, odnosno bliže Črnomercu.  Za sada je preventivno  zaštićen samo  inventar ljekarne.

 

Ljekarna “K crvenom križu“ (današnja lokacija Ilica 79)

Ova ljekarna smještena na uglu Kačićeve i Ilice je u procesu je zaštite (zaštita inventara u postupku).

 

Prije nacionalizacije 1945. godine sve su zagrebačke ljekarne  bile u privatnom vlasništvu i predstavljale ugledan biznis. Nekadašnji njihov unutarnji izgled odavao je  bogatstvo i ukus vlasnika. Pri  gradnji palača-uglovnica na prestižnim zagrebačkim lokacijama, nerijetko su se  u njima smještale  ljekarne ili sta­novi ljekarnika.

 Bilo je i točno propisano kako unutrašnjost ljekarna treba izgleda­ti:

  • oficina-prodajni dio s pultom i blagaj­nom,
  • materijalka-gdje su se izrađivali lijekove, laboratorij,
  • ured ljekarnika,
  • prostorije za pohranu ljekovitog bilja.

 

Ljekarnička baština Zagreba predstavlja neodvojivi dio povijesti i razvoja grada, jer su uz svoju primarnu svrhu ljekarne značajno doprinosile kulturi života i urbanoj arhitekturi 19. i 20. stoljeća.

 

(Izvor: predavanje o sta­tusu starih zagrebačkih ljekarni održano u Društvu arhitekata Zagreba 02. travnja 2015.  prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i povjesničarka umjetnosti Jasenka Ferber Bogdan)

 

 

Nacionalni dan ljekarni 29. listopada

Obilježava se 29. listopada jer je to datum prvog pisanog spomena ljekarni na prostoru Hrvatske, koji  potječe od 29. listopada 1271. iz  Trogira.  Ove se godine obilježava po 7 puta a tradicija obilježavanja nacionalnog (hrvatskog) Dana ljekarni  je započela 2007. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja (zdravstva).

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.