Najčešća pitanja o predstojećim promjenama zdravstvenih zakona


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 27.05.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Najčešća pitanja o predstojećim promjenama zdravstvenih zakona

FAQ - odgovori na najčešća pitanja o predstojećim promjenama u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju

 

Na mrežnim stranicama Ministarstva zdravlja RH objavljena su prošlog tjedna najčešća pitanja (FAQ) i odgovori na njih a sva se odnose na izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZ)  i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju OZO). Te bi važne promjene po hitnoj proceduri trebali biti usvojene prije ljetne stanke Sabora. Državna zdravstvena administracija je uvjerena da su promjene  na dobrobit pacijenata te u isto želi uvjeriti javnost i pridobiti pacijente za promjene.

Prenosimo neka od tih pitanja i odgovora u neznatno promijenjenom obliku:

 

1.  Zašto se prijedlozi i izmjene Zakona o ZZ i OZO donose po hitnom postupku i zašto baš sada?

Temelj održivosti solidarnog javno zdravstvenog sustava je smanjiti financijski rizik sustava koji je u ovom trenutku izrazito visok. Zbog toga je Ministarstvo zdravlja u sklopu Nacionalnog programa reformi VRH definiralo 8 reformskih mjera te za njih pripremilo akcijski plan provođenja. Kako bi se te mjere provele nužno je promijeniti zakonsku regulativu, zbog čega su izrađeni nacrti prijedloga Zakona o ZZ i OZO. Oni jamče provođenje reformi čiju provedbu očekuje i ocjenjuje Europska komisija (EK). Ne provedu li se reforme do kraja 2015., EK će povući mjere namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu… Iz tog razloga Vladi RH je predloženo donošenje navedenih zakonskih izmjena po hitnom postupku, budući da se reforme neće moći provesti ako se izmjene ne usvoje do završetka ljetne sjednice. Također, u oba prijedloga izmjena Zakona o ZZ i OZO radi se usklađivanje s EU Direktivama i pozitivnim propisima RH.

2.  Da li se kroz izmjene Zakona o ZZ i OZO provodi privatizacija zdravstva?

Riječ je o zaštita javnog zdravstva, a ne o privatizaciji. Novim prijedlozima Zakona o ZZ i OZO pacijentima se osigurava kvalitetnija i dostupnija zdravstvena usluga bez povećanja participacije za pacijente. Pacijenti će moći dobiti  specijalističke usluge u domovima zdravlja, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja. To će rasteretiti bolnice, smanjiti liste čekanja i donijeti uštede za cijeli sustav zdravstva, koje će biti usmjeriti u povećavanje kvalitete usluga za pacijente. HZZO plaća privatnim zdravstvenim ustanovama u ukupnom budžetu  samo 2-4 % i takav će iznos ostati i ubuduće.

3. Tko je efikasniji, liječnici-koncesionari ili s liječnici-zaposlenici domova zdravlja?

Analiza rada obiteljskih liječnika u 2014.-oj pokazuje da su liječnici koncesionari  bili efikasniji.

  • liječnik-zaposlenik doma zdravlja ima prosječno 1363 pacijenata,
  • liječnik-koncesionar ima prosječno 1763 pacijenata.

Liječnici-komcesionari su obavili više preventivnih i drugih pregleda, posebno onih za koje je bila potrebna oprema i dodatna edukacija, u značajno su većem opsegu upravljali kroničnim bolestima, te su veći broj pacijenata zbrinuli sami ili u sklopu skupne prakse, ne šaljući ih u bolnice. Istovremeno, domovi zdravlja bi se više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni.  

Ministarstvo zdravlja, zakonskim izmjenama ukida dosadašnje ograničenje od maksimalno 30% udjela koncesionara u domovima zdravlja. To znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban za najbolju moguću zdravstvenu zaštitu stanovnika županije..Sada je  75% ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) već u koncesiji,  tijekom 3 do 5 godina županije bi, u što većem broju, ordinacije u navedene četiri djelatnosti organizirali kroz rad koncesionara.

4. Kakva će biti nova uloga domova zdravlja?

Dom zdravlja postat će koordinator za zdravlje u zajednici, povezujući sve dionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pravodobno i kvalitetno zbrinut bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeuta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi. Najvažnija je promjena  pojačana mogućnost obavljanja specijalističkog pregleda bez odlaska u bolnicu, jer u sklopu novih promjena u domove zdravlja ulazi veći broj specijalističkih usluga i najtraženiji stručnjaci poput oftalmologa, otorinolaringologa, neurologa, kirurga, internista, dermatologa i sl.

5. Hoće li primarne zdravstvene usluge ubuduće biti dostupnije stanovnicima ruralnih područja no danas ?

Izmjenama Zakona o ZZ i OZO otvara se  mogućnost županijama da kroz dodatni angažman liječnika-koncesionara prošire vrstu usluga koja se nudi njihovim stanovnicima. Pacijenti tako više za određene usluge neće morati putovati u veće bolničke centre, a time se istovremeno osigurava i smanjenje čekanja na uslugu i brže rješavanje njihovih zdravstvenih problema. HZZO će i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdvajati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima, pa bojazni od gubitka usluge primarne zdravstvene skrbi na ruralnim područjima nema.

6.  Da li će u upravu javne bolnice moći biti imenovana osoba koja istovremeno radi u privatnom sektoru?

Liječnici na rukovodećim pozicijama u javnom zdravstvu neće moći miješati javni posao s privatnim. Na položaj odgovorne osobe (direktora, zamjenika direktora, poslovnog direktora, medicinskog direktora i pomoćnika direktora) zdravstvene ustanove u javnom vlasništvu  neće moći biti imenovane osobe koje su osnivači privatnih zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno koje samostalno obavljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj su zaposleni.

  

7.  Dopunski rad liječnika tj obavljanje privatne prakse van redovitog radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi?

To pitanje će se riješiti Pravilnikom o dopunskom radu liječnika koji će definirati stroge kriterije koje liječnici moraju zadovoljiti kako bi, uz rad u javnim ustanovama, imali pravo na rad u privatnoj praksi. Ministarstvo će zajedno s partnerskim komorama definirati model koji će osigurati transparentnu i mjerljivu analizu rada liječnika, a njegovo donošenje očekuje se tijekom ljeta 2015.

8.  Da li će predviđena jača kontrola strukovnih komora od strane Ministarstva zdravlja predstavljati intervencionizam i  ograničavanje samostalnosti komora?

Uspostavljanje kontrole nad radom komora, pri čemu one i dalje ostaju samostalna tijela, provodi se po uzoru na praksu brojnih zemalja EU.  Intencija nije uvođenje intervencionizma od strane države, već mogućnost djelovanja više instance ako komore ne obavljaju svoju djelatnost u skladu sa zakonskim propisima.

9.  Da li će se HZZO  privatizirati?

Hrvatsko zavod zdravstveno osiguranje i dalje ostaje javna ustanova koja se bavi obveznim zdravstvenim osiguranjem.  Odluke o planu i programu mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ugovaranju opsega usluga i provoditeljima donosi Upravno vijeće koje se sastoji od 9 članova, uz suglasnost ministra zdravlja. Vlada RH imenuje 5 članova Upravnog vijeća HZZO-a  s time da je jedan od njih ministar zdravlja, dok su ostali članovi predstavnici sindikata, poslodavaca i udruga pacijenata. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti provoditelji će se i dalje ugovarati iz mreže javne zdravstvene službe, dok će se samo usluge koje javni sektor ne bude u mogućnosti pružiti, odnosno dodatne usluge pacijentima, pružati kod privatnih ponuditelja odabranih iz Nacionalnog registra pružatelja zdravstvenih usluga Ministarstva zdravlja. Na taj će se način, prije slanja pacijenata u inozemstvo, iscrpiti sve mogućnosti liječenja unutar granica Hrvatske.

 

10Što će biti s dopunskim zdravstvenim osiguranjem koje sada nudi HZZO?

HZZO će izdvojiti dopunsko osiguranja iz svoje osnovne djelatnosti obveznog zdravstvenog osiguranja, kako bi se zaštitili javni interesi i čuvala niska cijena police zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike bez razlike u riziku i godinama. U tu svrhu će HZZO, uz suglasnost ministra zdravlja i Vlade RH, osnovati kćerinsko trgovačko društvo za djelatnost dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ulaskom u EU 2013.godine, Hrvatska je preuzeli odgovornost da se ta obveza čim prije počne primjenjivati, pa je samim time u zakon uključena mogućnost osnivanja dioničkog društva za dopunsko zdravstveno osiguranje.Sva financijska sredstva koja bi zaradila osnovana društva koja će ostati u 100% vlasništvu HZZO-a, vraćat će se u unaprjeđenje zdravstvene zaštite s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za pacijenta.

 

11.  Što će biti s toplicama i specijalnim bolnica u javnom vlasništvu koji trenutačno ili nisu u funkciji ili su nedovoljno iskorišteni?


Zdravstveni će turizam postati dodatni izvor prihoda za javno zdravstvo. Podsjetimo, zbog velike nezaposlenosti, velikog broja umirovljenika,  odnosno malog broja zaposlenih građana iz čijih se doprinosa financira zdravstveni sustav – nemoguće je pokriti sva prava pacijenata. Trenutačno izdvajamo oko 600 eura po glavi stanovnika što je daleko ispod europskog prosjeka, javno zdravstvo se mora okrenuti dodatnim izvorima prihoda a to je zdravstveni turizam koji je u Strategiji razvoja zdravstva i turizma od 2013 – 2020. označen kao strateški važan -i to kroz korištenje kapaciteta toplica i bolnica koji trenutačno ili nisu u funkciji ili su nedovoljno iskorišteni.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.