Zapeo reformski paket zakona o visokom obrazovanju, o znanosti i o sveučilištu


Autor/Izvor: www.mzos.hr

Objavljeno: 12.06.2011.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Zapeo reformski paket zakona o visokom obrazovanju, o znanosti i o sveučilištu

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pripremilo je reformski paket zakona o visokom obrazovanju, o sveučilištu i o znanosti. No zasada stvari stoje.

 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pripremilo je  reformski paket zakona  o visokom obrazovanju,  zakona  o sveučilištu i zakona o znanosti. No zasada stvari stoje usprkos temeljitoj I dugotrajnoj pripremi. Prethodno je provedena  opsežna i duga javne rasprave u kojoj je dobiveno  1.500 komentar. Njih su  usaglašavale  prosudbene skupine sastavljene od  predstavnika sveučilišta, instituta, sindikata, poslodavaca i studenata.

Reformski paket zakona obuhvaća organizaciju ustroja sveučilišta, izvođenje visokoškolske nastave ali i znanstvena i tehnološka istraživanja. U Hrvatskoj se veliki dio istraživanja odvija i na sveučilištima, a ne samo na institutima te je stoga  to područje sinkronizirano kroz zakonsku regulativu. Time se ujedno  potiče  intenzivnije uključivanje  znanstvenih instituta u izvođenje pojedinih dijelova visokoškolske nastave, poglavito u dijelu koji se odnosi na doktorske studije.

Najznačajnije novosti vezane uz  reformski paket  zakona o visokom obrazovanju, zakona o sveučilištu i zakona o znanosti su:

Programsko financiranje i trogodišnji ugovori

Novim zakonskim prijedlozima bi se trebao  uvesti princip programskog financiranja svih hrvatskih javnih sveučilišta  putem trogodišnjih programskih  ugovora. Na taj način, iznos novca koji bi  sveučilište dobivalo,  nebi ovisio isključivo o usvojenome državnom proračunu niti njegovim eventualnim rebalansima.U trogodišnjem programskom ugovoru,  sveučilište bi definiralo svrhu, ciljeve, razvojne potencijale i ljudske potencijale. To bi bila osnova o kojoj  bi sveučilište pregovaralo  s Ministarstvom.Tijekom pregovora bi Ministarstvo imalo mogućnost  odbiti određeni  studijski programa ako procijeni da država za njega  nema interesa. U tom slučaju bi za  takav studijski  program – ako ga želi zadržati -  sveučilište  samostalno pronalazilo izvor financiranja  izvan državnog budžeta. Na taj  bi se način obrazovni sustav bolje prilagodio okruženju i potrebama poslovne zajednice koja je neizostavni dionik procesa obrazovanja. Okončanjem  pregova, sveučilište i Ministarstvo bi zaključili  trogodišnji programski  ugovor te bi on garantirao sveučilištu stabilno financiranje na razdoblje od tri godine neovisno o mogućim rebalansima državnog budžeta. S tim dijelom proračuna bi sveučilište potpuno autonomno upravljalo, biralo nastavnike, zapošljavalo i.t.d..

Autonomija Sveučilišta
Sveučilišta  bi  i nadalje samostalno odlučivala o svom ustroju i organizaciji te bi kao i do sada Senat sveučilišta  birao rektora, no  novim zakonskim prijedlozima predviđeno je  uvođenje Sveučilišnog vijeća i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

 

Sveučilišno vijeće za  nadzor zakonitog trošenja financijskih sredstava  

U novom Sveučilišnom vijeću bi trebala sjediti  8 predstavnika od kojih bi polovicu  izabrao Senat samog sveučilišta a polovicu bi imenovala Vlada. Oni bi zajedno birali devetog člana. Funkcija Sveučilišnog vijeća je nadzor nad trošenjem novca koji dolazi iz proračuna i realizaciju  trogodišnjih programskih ugovora. U Sveučilišno  vijeće ne bi mogu biti imenovani političari, saborski zastupnici ni djelatnici ministarstva, jedino pripadnici akademskog, društvenog i gospodarskog života.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Nova Agencija za znanost i visoko obrazovanje bi trebala ocjenjivati kvalitetu sveučilišta, određivati kapacitet pojedinih sastavnica, odnosno  broj upisanih studenata prema sastavnicama.

Besplatno studiranje za uspješne studente koji izvršavaju svoje obveze
Država bi preuzela plaćanje prve godine studija svim redovitim studentima, a daljnje plaćanje bi ovisilo o njihovoj uspješnosti studiranja. Za redovite studente koji bi bili uspješni prema kriteriju „prolaznosti“, odnosno davanja godine za godinom, studiranje bi bilo besplatno. Ukinulo bi se besplatno studiranje onih studenata koji bi bili neuspješni i nebi davali godinu za godinom.  Besplatno studiranje u smislu tko god hoće, kako god hoće, bez obzira na uspješnost izraženu kriterijem prolaznosti -  ne postoji niti u jednoj zemlji EU pa čak i u tom kontekstu mnogo puta spominjana Finska prelazi na određeni vid financijske participacije studenata.

Više nebi bilo studenata za vlastite potrebe, već samo redovitih, izvanrednih i povremenih
Svi redoviti studenti prve godine imali bi  besplatno školovanje. Na drugoj i višim godinama studija, besplatno bi se školovali samo redoviti studenti  koji  bi bili uspješni prema kriteriju „prolaznosti“, odnosno koji bi davali godinu za godinom. Za  izvanredne i povremene studene studiranje nebi bilo besplatno. Oni  bi sami plaćali studij kao što je i inače praksa jer je takvo studiranje kategorija cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja.

Ukidanje  kategorije „studenti za vlastite potrebe“  

Tim terminom su nazivani  studenti koji su na prijemnoj listi prešli prag, ali nisu imali pravo studirati redovno nego su sami morali plaćati svoj studij. Do sada su fakulteti sami određivali koji je to prag koji će oni upisati po vlastitim potrebama, a koji na trošak države i tu je dolazilo do  devijacija. Novac koji  su „studenti za vlastite potrebe“ uplaćivali  javnim fakultetima spada  u takozvani vlastiti prihod fakulteta. Iz njega  su isplaćivani  honorari, odnosno prekovremeni rad nastavnika. iako  nastavnici  najčešće nisu izvodili posebnu nastavu za  „studente po vlastitim potrebama“. Tako je došlo do devijacija da  djelatnici javnih fakulteta- nastavnici  s  plaćom iz državnog proračuna dobivaju  i do  60% veće plaće u odnosu na nastavnike na drugim javnim  fakultetima samo zato što su ti fakultete ubirali velike školarine od „studenata po vlastitim potrebama „ iako najčešće za njih nisu izvodili zasebnu nastavu.

Ukidanje školarina  i uvođenje limitiranih upisnina

Novim zakonskim prijedlozima bi se ukinule  školarine a uvele limitirane upisnine. Upisnina za prijediplomski studij bi bila limitirana na najviše 60% prosječne mjesečne plaće što bi iznosilo oko 3500 kuna. Upisnina za poslijeiplomski studij bi bila limitirana na najviše  1 prosječnu mjesečnu plaću. Na taj način bi se onemogućilo proizvoljno ubiranje visokih školarina od strane pojedinih javnih fakulteta i pojedinih sastavnica sveučilišta. Izbjegle bi se i sadašnje  apsurdne situacije da neki javni  fakulteti koji školuju suficitarne profesije i čije diplomci čeka Zavod za nezaposlene, imaju  veće školarine od fakulteta  koji  obrazju deficitarne profesije.

Ocjenjivanje studenata i  ocjenjivanje nastavnika
I u ocjenjivanju studenata  su predviđene novosti. Novi sustav ocjenjivanja bi bio definiran slovima A, B, C, D, E, FX i F uz brojčane ekvivalente kako bi se moglo provesti i rangiranje i procjena uspjeha. Međutim, „uspješnost studenta“ kao kriterij za besplatno studiranje ne bi se vezala uz  visinu ocjena niti uz prosjek ocjena već isključivo uz  redovito studiranje i prolaznost („davanje godine za godinom“). 

I u rad nastavnika  bi se uveo kriterij uspješnosti kroz obvezno ocjenjivanje nastavnika.

Sprječavanje sukoba interesa i „tezgarenja“ za čelnike i djelatnike javnih visokih učilišta
Novim zakonskim prijedlozima se definira  suradnja javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta na izvođenju nastave kako bi se spriječilo "tezgarenje". Definira se sukob interesa za čelnike visokih učilišta kao i za zaposlene na javnim visokim učilištima.

Obveza  javne objave teksta obranjenih doktorskih disertacija
Novost bi trebalo biti  uvođenje obveza sveučilištima da javno objave na mrežnim stranicama tekst obranjene doktorske disertacije kao i datum obrane.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.