Izbori: hoće li naši političari u nizozemski Utrecht po ideju?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 6.11.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Izbori: hoće li naši političari u nizozemski Utrecht po ideju?

Socioekonomski eksperiment u gradu Utrechtu: gradska uprava građanima daje novac za skroman život, što bi im trebalo dati više slobode i vremena a svatko će sam odlučiti, hoće li raditi i dodatno zarađivati ili ne.

 

Radno mjesto i plaća igraju važnu ulogu u osjećaju zadovoljstva/sreće. Znamo to iz „prve ruke“ a i brojna istraživanja to pokazuju. No, Nizozemci su otišli korak dalje. Riječ je o  prvom socioekonomskom ekspe­rimentu te vrste.  Grad Utrecht će osigurati temeljni/zajamčeni mjesečni  dohodak  svakom sta­novniku a lokalno sveučilište će pratit kako će se to odraziti na  opću kvalitetu života i osjećaj zadovoljstva (sreće) građana  a  zatim i na sustav socijalne skrbi.

Eksperiment s dodjelom temeljnog/zajamčenog dodatka odvijat će se na način da građani dobiju iznos novca dostatan za skroman ali normalan život i da time dobiju slobodu da pronalaze i obavljaju po­slove s fleksibilnim radnim vremenom ili tek honorarne poslove, a da ostatak vremena posvete sebi, obitelji i lokalnoj zajednici. Dozvoljena je i opcija „ljenčarenja“ - ne tražiti nikakav posao i primjerice, po cijele dane sjediti  pred ekranom. No, ovisno o broju stanovnika koji će odabrati ovu posljednju  opciju, ovisit će i budućnost, odnosno dužina trajanja cijelog socioekonomskog ekspe­rimenta u gradu Utrechtu.

*Istraživanje: čini li gospodarski rast ljude sretnijima?
Švicarski ekonomist Bruno Frey, predavač na engleskom sveučilištu u Warwicku bio je jedan od prvih znanstvenika koji su uz pomoć ekonomskih modela istraživali pitanje zadovoljstva i sreće. Naravno, znanstvenici  pod pojmom sreća podrazumijevaju  subjektivno zadovoljstvo životom, koje oni mogu mjeriti. Priomjerice, ispitanike mogu zamoliti da na skali  1-10 obilježe koliko su zadovoljni svojim životom.

Politički čimbenici i sreća građana 

"Ljudi u demokracijama su sretniji i zadovoljniji svojim životom nego oni u autoritarnim ili diktatorskim društvima", kaže istraživač sreće Bruno Frey. Osobito sretni su ljudi ako su političke odluke razumljive i ako se na njih može izravno utjecati, najbolje na lokalnoj razini. Nadalje, istraživanje američkog instituta Pew Research Center iz Washingtona pokazuje da  građani EU-a malo vjeruju svojim političkim institucijama. "Europska unija bi morala češće dopustiti izravne referendume o važnim pitanjima", smatra Frey koji je kao Švicarac uvjeren u prednosti izravne demokracije. "Tako bi EU mogla uspostaviti vezu između europskih pitanja i onoga što je ljudima stvarno važno."

(
Ne)zaposlenost i  sreća građana

Za najmanje 20 milijuna građana EU je jako važno pitanje kako naći posao. U pravilu, ako se dogodi nešto neugodno, neka loša situacija, čovjek ne ostaje dugo nesretan. No, drukčije je kod nezaposlenosti. "Tko ostane bez posla, postaje u znatno većoj mjeri nesretan no što je bio prije. Novac/naknada za nezaposlene to ne može puno  promijeniti. Samo novo radno mjesto vraća sreću i zadovoljstvo - barem kod muškaraca. Žene su tu sposobnije prilagoditi se - one si nađu važne zadaće u obitelji i uskoro se bolje osjećaju." - kaže Frey.

Količina novca i sreća građana

Kad se mjeri utjecaja novca na osjećaj zadovoljstva i sreće - veliku ulogu igra razina blagostanja ispitanika. Tako je siromašan čovjek znatno sretniji nego neki bogati ako udvostruči svoja primanja. Drugim riječima: tko puno ima, neće biti sretniji ako dobije još više. Nije sve u novcu, ima puno čimbenika koji određuju sreću. Uz genetsku sklonost veliko značenje ima prije svega zdravlje, a zatim društveni čimbenici kao što su prijatelji i obitelj.

Gospodarski
rast i sreća građana

Za razliku od zemalja na pragu industrijalizacije kao što su Kina i Indija, čisti gospodarski rast već odavno nije  glavni cilj u društvima blagostanja, primjerice u Njemačkoj. "Drugi ciljevi su važniji: niska nezaposlenost, održive državne financije, dobar zdravstveni sustav, demokracija i sloboda - sve su to ciljevi kojima se prema našem istraživanju daje veća važnost nego gospodarskom rastu" -  govori ekonomist Gerd Wagner, čelnik Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva (DIW) u Berlinu.

"Nezaposlenost može biti izbjegnuta tako što će se smanjiti broj radnih sati u tjednu. Ljudi su spremni manje raditi ako će njihova primanja unatoč tome ostati dovoljno visoka (rast produktivnosti, a ne  gospodarski rast). I solidno stanje državnih financija može se postići bez gospodarskoga rasta. Može se trošiti manje novca, tako će biti smanjeno i zaduženje države. Ili se može povećati poreze. Ne mora, dakle, uvijek postojati gospodarski rast." – kaže Gerd Wagner.   (*Izvor:  DW, 20130626)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.