Leteća hitna pomoć: sredinom rujna pilot projekt HHMS


www.airgreen.it

Autor/Izvor: Izvor: MZ

Objavljeno: 2.09.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Leteća hitna pomoć: sredinom rujna pilot projekt HHMS

Sredinom rujna trebao bi krenuti 4-mjesečni pilot projekt „leteće hitne pomoći“, zametak budućeg sustava Hitne Helikopterske  Medicinske Službe (HHMS) za oko 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, prometno izoliranih i slabo naseljenih područja te sve brojnijih turista-avanturista. Taj je rok najavio ministar zdravlja, Siniša Varga na nedeljnoj presici u Varaždinu.

Hrvatska do sada nije imala organizirani sustav HHMS-a, već su za hitan prijevoz unesrećenih i oboljelih iznimno korišteni vojni piloti i helikopteri MORH-a. Oni mogu pružati samo odgođeni sanitetski prijevoz a to se uvelike razlikuje od hitne helikopterske medicinske službe  koja raspolaže opremom i medicinskim osobljem te omogućava intenzivnu njegu  već tijekom leta do bolnice.

Prema podacima Ministarstva zdravlja do sada je bilo  godišnje  oko 500 interventnih letova za odgođeni sanitetski prijevoz MORH-ovim helikopterima. Njihov angažman je državni proračun stajao oko 70 milijuna kuna (cca 9 milijuna eura) godišnje  s tim da cijena sata leta vojnog helikoptera iznosi 52.825 kuna. (Izvor*: Ministrastvo zdravlja, 11.08.2015.)

Zbog činjenice da Republika Hrvatska godinama koristi nenamjenske vojne helikoptere MORH-a za prijevoz unesrećenih i oboljelih s otoka i prometno izoliranih područja do bolnice – Ministarstvo zdravlja je  odučilo utemeljiti sustav  Helikopterske Hitne Medicinske Službe. Prvi je korak 4-mjesečni pilot projekt HHMS koji bi trebao početi sredinom rujna s 2  specijalno opremljena helikoptera i medicinskim timom u  bazama na Braču i Krku + 1 dosadašnji MORH-ov helikiopter za noćne intervencije.

„Iako su vojni piloti spasili brojne živote i ulažu velike napore u kriznim situacijama - na čemu smo im izuzetno zahvalni jer rade odlično  u vrlo teškim uvjetima - korištenje  nenamjenskih vojnih helikoptera nije adekvatno i ne smije biti trajno rješenje niti prema EU standardima. Vojni helikopteri nisu ni predviđeni niti opremljeni te  nemaju mogućnost pružanja značajnijih medicinskih usluga. Helikopteri za  specijalnu namjenu hitne medicinske službe su opremljeni za pružanje intenzivne njegu već tijekom leta do bolnice. Oni, za razliku od transportnih/vojnih helikoptera mogu slijetati na različite, manje površine bliže pacijentu, što olakšava pristup pacijentu i dodatno skraćuje prijevoz do bolnice. To je osobito značajno kod stanja kao što su srčani i moždani udar, kada ishod liječenja tih pacijenata direktno ovisi o što bržem  zbrinjavanju unutar „zlatnog sata“. Isto vrijedi i za teške ozljede, kritična stanja, prometne nesreće pri velikim brzinama koje do sada nismo primarno zbrinjavali helikopterom zbog nemogućnosti da brzo dođu do takvih bolesnika...

Još jednom naglašavamo kako korištenje vojnih helikoptera za odgođeni sanitetski transport, što je sada slučaj, nije isto što i Hitna Helikopterska Medicinska Služba. Poznato je da su letovi vojnih helikoptera značajno skuplji od HHMS-a, a pacijentima ne mogu pružiti potrebnu uslugu, zbog čega sve zemlje EU imaju dobro razvijen sustav civilne helikopterske hitne pomoći. Prva ju je 1970. uvela Njemačka, čija flota danas broji 51 helikopter i 77 baza, a samo su u prošloj godini imali 52.577 intervencija.“  -objasnio je doc.dr.sc. Miljenko Bura, voditelj pilot-projekta HHMS i pomoćnik ministra zdravlja. (Izvor**: Ministrastvo zdravlja, 20.08.2015.)

 

Zbog svega navedenog, Ministarstvo zdravlja, želi što prije realizirati  4-mjesečni pilot projekt  HHMS-a  koji bi trebao početi sredinom rujna. Bit će uspostavljene 2 baze na  Braču i Krku  kako bi se pokrila obala  i dio kopnenog pojasa  u doletu do 20-tak minuta do svake od tih baza. Pilot projekt HHMS provest će se najmom usluga talijanskog dobavljača. Podsjetimo, Ministarstvo zdravlja je za 4-mjesečni pilot projekt Helikopterske Hitne Medicinske Službe (HHMS) putem javnog natječaja odabralo talijansku zajednicu ponuditelja ELIFRIULIA SOC. A.R.L., i AIRGREEN S.R.L, s dugogodišnjim iskustvom u ovoj djelatnosti. Kriterije odabira i specifikacije za ponuditelje pripremali su stručnjaci iz njemačke konzultantske tvrtke SALUS AVIATION, u suradnji s domaćim stručnjacima iz HRVATSKOG ZAVODA ZA HITNU MEDICINU i AGENCIJE ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO.

 

Talijanski dobavljač daje Hrvatskoj u 4-mjesečni najam 2 specijalna helikoptera CE-135  s uvježbanim pilotima. Ima još i obavezu uspostavljanja hangara i servisne službe za te helikoptere što sve  treba osigurati u kratkom vremenu i za kratki period trajanja pilot projekta (4 mjeseca). Helikopteri su opremljeni kao manje jedinice intenzivne njege što omogućuje početak liječenja već tijekom prijevoza pacijenata do bolnice. Medicinski dio posade HHMS- a čine liječnik i medicinski tehničar koji su zaposlenici hrvatskih županijskih zavoda za hitnu medicinsku službu. Za vrijeme trajanja pilot projekta HHMS, uz 2 talijanska helikoptera bi se i dalje  koristio 3. vojni helikopter smješten u Splitu, za potrebe noćnih letova.

 

Pilot-projekt HHMS u potpunosti je financiran iz Svjetske banke a HHMS usluga je standard i imaju je  sve članice EU.

 

Sredinom kolovoza se na temu pilot projekta HHMS oglasila i oporba. Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić i član Odbora Ivan Ćelić izjavili su da “HDZ nije protiv uvođenja  modela HHMS, ali je protiv rastrošnosti i nepotrebnog luksuza u sadašnjoj besparici.“ Podsjetili su da su bivše HDZ-ove vlade razradile projekt „4 radijusa helikopterske hitne medicinske pomoći – Osijek, Rijeka, Zagreb i Split”. HDZ se  slaže s tim da je Hrvatskoj zbog specifičnog geografskog položaja i kao turističkoj zemlji potrebna helikopterska hitna medicinska služba. No, Ćorušić i Ćelić  su iznjeli niz zamjerki na Vargin pilot projekt HHMS:

  • Na natječaju za pilot projekt HHMS izabrani su helikopteri tipa CE-135  koji su ograničenog dosega leta te mogu zbrinuti samo 1 pacijenta.
  • Na natječaju za pilot projekt HHMS ugovoreno je korištenje helikoptera samo u vremenu od 6 do 18 sati i to samo u dobrim vremenskim uvjetima; “Da li nesreća bira vrijeme”- pita  Ćorušić.
  • Upitno je gdje će talijanski HHMS/helikopteri slijetati jer se ne zna koliko heliodroma u zemlji ima dopusnicu za civilno slijetanje. “Vojska može, civili ne”- kaže Ćorušić.
  • Javni natječaj koji je prethodio izboru talijanskog dobavljača za pilot projekt HHMS, bio je raspisan tako da se njime zaobilazi  pravilo  Agencije za civilno zrakoplovstvo RH po kojoj je, da bi se bilo profesionalni letač na helikopteru tog tipa, potrebno imati 1 000 sati leta. “Ministarstvo zdravlja je u natječaju navelo da je potrebno 1500 sati leta i nitko se od domaćih tvrtki zbog toga nije mogao javiti na natječaj”, kaže Ćorušić.
  • Ministarstvo zdravlja je na natječaju za pilot projekt HHMS odabralo tvrtku koja je u matičnoj zemlji pod istragom zbog sumnje na niz nepravilnosti počinjenih prilikom pružanja usluge HHMS-a jer su u Siciliji slali svoje helikoptere na intervenciju pa ih na pola puta, i neobavljenog zadatka, vraćali nazad u bazu pod izgovorom tehničkih kvarova te  zbog pada istog helikoptera u Rumunjskoj.
  • U ugovoru s dobavljačem za pilot projekt HHMS ima niz nelogičnosti i nejasnoća, tvrdi Ćorušić. On upozorava kako je ugovorom navedeno da će u roku od 4 mjeseca, koliko traje pilot projekt HHMS,  biti plaćeno 240 sati leta za cijenu od 10,7 milijuna kuna. Po satu to iznosi oko 45.000 kuna.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.