Povodom *Dana neovisnosti: pripovjetka prof. Matka Marušića


Autor/Izvor: Izvor*

Objavljeno: 8.10.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Povodom *Dana neovisnosti: pripovjetka prof. Matka Marušića

Ovaj je književni uradak prof. Marušića objavljen u Večernjem listu 20150829. Svake subote, već pedeset i jednu godinu, od 1964., u našem najtiražnijem dnevnom listu izlaze prozni tekstovi u ciklusu KRATKA PRIČA "RANKO MARINKOVIĆ"

 

...Vozača su upozorili da bude pažljiv prema hrvatskom profesoru kojega su jedva namolili da im dođe odr­žati tečaj koji još nitko nije održao, a u to vrijeme ne bi ni htio - tečaj znanstvenoistraživačkoga rada za medicinske sestre. Slovenci su tu potrebu prepoznali i deset godina prije nas…   

 

- Kojim ćemo jezikom razgovarati? Ne­mojte se ljutiti, ali ja ne govorim slovenski i ne razumijem ga dovoljno da uživam u razgovoru. A s braćom Slovencima čini mi se nekako glupo razgovarati na engle­skom...

Vozač se nasmijao s razumijevanjem i re­kao da on odlično govori hrvatski i da voli razgovarati na hrvatskom. Pa smo razgovarali - o lijepom zalasku sunca, automobilu, cestama, djeci i mje­stima kroz koja smo prolazili; bez spora­zumijevanja smo zaobišli žene, politiku i pitanje Savudrijske vale. Sve do pred sam Maribor. U Maribor smo došli u sumrak, grad se nije vidio iako je vozač proglasio da smo odmah tu; gledao sam šumu, brežuljak, polje, rastužio se i nisam mogao odoljeti:

- Gdje su tu one masovne grobnice Hrvata koje su pobili odmah nakon rata? upitao sam, iako sam znao da to pitanje odudara od našega dotadašnjega odnosa.

Slovenac kao da je samo to dočekao! Pokazao mi je polje koje još nisu počeli otkopavati, ali ima mnogo svjedoka, živih i zdravih koji kažu da su tamo tisuće zakopane, rukom je označio poziciju autoceste u gradnji, gdje su na nekoliko stotina metara pažljivi slovenski bageri otkopali oko tisuću i pet stotina kostura, pokazao mi gdje je Dravograd (Bleiburg je odmah reko mosta) i nabrajao, nekako jako upućeno, istražene i neistražene masovne grobnice, zbrajao pobijene, odbio Slovence, Srbe i Crnogorce i s Hrvatima došao na broj malo veći od najvećih koje sam u davna vremena u Njemačkoj našao u emigrantskoj literaturi i mislio da su naivna politička pretjerivanja.

- Kako ste tako dobro upućeni u to? upitao sam i zadivljen i zahvalan, ali i sumnjičav - otkud odjednom slovenski vozač toliko mnogo zna o stradanjima Hrvata, doduše u Sloveniji, ali ipak - u vremenu kad se ni on ni ja nismo bili ni rodili?

Ne, nikoga njegova nisu ubili, njegovi su bili partizani, ali tek mobilizirani, na kraju rata. No, u Sloveniji ima komisija koja istražuje ratne i poratne žrtve i redovito objavljuje nalaze i ljude to zanima, u Sloveniji se o tome i prije mnogo godina govo­rilo slobodnije nego u Hrvaškoj. A njega zanima, čuo je o tome od svojih prijatelja Hrvata i otkad je slovenska Komisija poče­la izvješćivati, on to redovito prati.

Tako sam morao otvoriti srce: ispričao sam koliko sam žestok i da sam Tuđmanov vojnik i da smo bili spremni izginuti, a da smo pobijedili protiv svih očekivanja i procjena i da se i sam tome čudim... bilo ­je tristo na jedan, američka procjena u srpnju 1991...

- No - rekao je vozač blago zapijevajući  na slovenski  -ja sam uvijek znal da Hrvati budu pobedili. Nikad o tom nis' dvojiu...

- Kako ste znali, ja sam stručnjak, a mi­slio sam da ćemo svi izginuti. Časno, ali izginuti...
- Ja imam mnogo prijatelja Hrvata, u Istri. Tamo dva-in-dvadeset godina letujem, znam ja Hrvate. Hrvati vole svoju domovinu i ja sam znal da buju se obranili i dobili deželu.

Bože moj, Bože, a što sam ja mislio o Istranima i njihovu hrvatstvu! Oprosti mi, Bože, oprostite, braćo Istrani! Slove­nac je po istarskom domoljublju procijenio da ćemo pobijediti, a za nas, najbolje i najžešće, nije ni znao…!

- Jesu li vaši prijatelji pravi Istrani? Da nisu doseljeni iz Hercegovine ili Dalma­tinske zagore?

Ne, pravi su Istrijani, navodi imena i pre­zimena i gdje su im sela u Istri, prepozna­jem da prezimena nisu iz naših krajeva, a neka imena zvuče kao talijanska, čak i  jedno prezime! Na rastanku sam ga zagrlio (dekanica se s vrata dostojanstveno čudila), uzeo mu adresu i odmah mu iz Zagreba poštom poslao najljepši znak hrvatske ratničke pažnje koji sam imao. Potom sam dekanicu pokušao nagovoriti da mi ne plati predavanja, što je ona odlučno odbila, čak i sa znakovima iskrene ljutnje.

O, moje najdraže predavanje u inozemstvu! O, hvala, slovenski brate.

A hvala i čast, i isprika i zagrljaj vama, braćo Istri­jani, moram mojima dolje reći da se paze, sve se računa (i ponašanje i pristojnost i nekorumpiranost) i mogli bi lako ostat bez (doduše samododijeljene) titule naj­boljih Hrvata na svijetu. Blaženo hrvatsko domoljublje kad se istarskome dive i Slovenci.

 

**O autoru

Izvor: Ovaj književni uradak prof. Matka Marušića objavljena je u ciklusu kratkih priča Večernjeg lista/Obzor 20150829.

Autor je rođen u Splitu, a u Za­grebu je završio Medicinski fa­kultet. Od 1980. profesor je na Medicinskom fakultetu u Za­grebu, a potom u Splitu. Pokre­nuo je časopis "Croatian Medical Journal". Objavio je više od 250 znan­stvenih radova. Usporedo objavljuje i knji­ževne radove, a njegova knjiga "Snijeg u Spli­tu" od 1987. sa­stavni je dio osnovnoškol­ske lektire.

 

*Dan neovisnosti, 8. listopada 

Obilježava se u spomen na povijesnu sjednicu 08.10.1991. kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, utvrdio da  RH više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.  Ovu Rezoluciju o razlazu s Jugoslavijom Sabor je donio nakon što je prethodnoga dana:

  • istekao 3-mjesečni moratorij na Odluku o suverenosti i samostalnosti RH koju je Sabor donio 25.06.1991. Naime, na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem i na osnovi Brijunske deklaracije od 07.07.1991. odgođeno je tada za 3 mjeseca stupanje na snagu Odluku o suverenosti i samostalnosti RH od 25.06.1991.
  • istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, 7. listopada 1991., zrakoplovi  JNA su bombardirala saborsku zgradu i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas se zna, bilo je to u podrumu INA-e u Šubićevoj ulici u  Zagrebu gdje je danas spomen ploča.

Na dan 08. listopada obilježavaju se još 2 značajna događaja za hrvatsku neovisnost:

  • 08.10.1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII), što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta)
  • 08.10.1871. Eugen Kvaternik je pokrenuo  Rakovičku bunu, jedan u nizu  pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske. (Izvor: mrežne stranice Wikipedia i Sabor RH)

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.