SAD 1933.: droga u medicinske svrhe i 20.000 uhapšenih liječnika


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 21.10.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

SAD 1933.: droga u medicinske svrhe i 20.000 uhapšenih liječnika

Nesmiljen obračun ne s drogom, nego s ovisnicima = to je koristan rad za mafiju! Zašto rat protiv droge bez uspjeha traje već cijelo stoljeće, u svojoj knjizi otkriva britanski novinar J. Hari. Portugal i Švicarska izabrali pomoć ovisnicima a ne rat.

 

Nakon izbijanja I. svjetskog rata, 1914.godine, Amerikanci su usvojili Harrisonov zakon  koji je zabranjivao kokain i heroin ali je dozvoljavao liječnicima da propisuju čisti opijat pacijentima, ako pro­cijene da će to pacijentu pomoći jer već tada je bilo znanstveno utvrđeno da opijat u čistom stanju ne čini štetu ljudskom organizmu.

 

No, puna primjena Harrisonovog zakon počinje tek 1933. Tada je utemeljen Savezni ured za droge a  H. J. Anslinger, njegov prvi šef, krenuo je u obračun ne samo s  ovisni­cima već i s  liječnicima koji su propisivali opijat pacijentima u namjeri da im pomognu. Sve je rezultiralo najvećim hapšenjem medicinskog osoblja u povijesti. Anslinger i njegovi agenti su uhitili  20.000 liječnika širom Amerike i tako „zaustavili jedini način da se droga ne širi, onaj da je se može legalno nabaviti uz liječnički nad­zor“ – o tome piše britanski novinar Johann Hari u svojoj knjizi *„Chasing the scream The First and Last Days of the  War on Drugs” objavljenoj početkom ove godine.

 

Američki primjer su slijedile i europske države  a  i za to je zaslužan Harry J. Anslinger jer je on  nakon karijere u Saveznom uredu za droge napredovao do predstavnika SAD-a u UN-ovu tijelu za borbu protiv droge.

 

Britanski novinar Johann Hari u svom djelu* studiozno obrađuje stoljeće dugi  globalni rat protiv ovisnika koji je, tvrdi autor (na pisanje ponukan osobnom tragedijom), bezuspješan jer je Amerika osnivanjem Saveznog ureda za droge  i angažmanom njegova voditelja  H. J. Anslinger „zaustavili jedini način da se droga ne širi, onaj da je se može legalno nabaviti uz liječnički nad­zor“ .

 

Iz studije/knjige novinara  Johanna Harija izdvajamo nekoliko epizoda:

  • prva i druga epizoda su  iz 30-tih godina prošlog stoljeća  a odnosi se na    H. J. Anslingera, šefa Američkog ureda za droge i  proces kriminalizacije droga te sankcioniranje 20.000 liječnika koji su problem ovisnosti  sagledavali na svrsishodniji način od za­brane.
  • treća i četvrta  epizoda se odnose na razdolje između 1985. i 2014.  i govore o rezultatima dekriminalizacije droga u Švicarskoj i Portugalu.

 

H. J. Anslinger, kriminalizacija droge i  procvat narkomafije

Amerika je 1919. godine, po okončanju I. svjetskog rata uvela zabranu točenja alkohola. No, uvidjelo se da zabrana nije svrsishodna pa je predsjednik Roosevelt 1933. proglasio kraj prohibicije i dozvolio slobodnu konzumaciju i prodaju alkohola. Istovremeno su pooštrene mjere protiv konzumacije droge koja je zabranjena 1914. Harrisonovim zakonom ali se sa oštrijim sankcijama počelo tek 1933.  kada je utemeljen  Savezni ured za droge. Na njegovo je čelo  došao  H. J. Anslinger koji je  preuzeo agente raspuštenog  Odjela za prohibiciju. Da bi opravdao i zaštitio njihova radna mjesta,  krenuo je  u žestok obračun ne s drogom već s  ovisni­cima i  liječnicima. No, u nastojanju  da pobijedi drogu silom, postigao je suprotni efekt. Zapravo je otvorio  put  današnjem tržištu narkotika i „ponudio“ priliku za dobru zaradu  prvom narkodileru, promućurnom kriminalcu Arnoldu Rothsteinu koji je  u zabrani droga prepoznao potencijal veći od prohibicije alkohola koji je Roosevelt ionako te 1933. godine ukinuo.

 

H. J. Anslinger, kriminalizacija droge i   hapšenje 20.000 liječnika

Drugi epizoda je  Anslingerov  obračun s liječnicima iako Harrisonov zakon iz 1914. nije zabranjivao liječnicima  da propisuju čisti opijat pacijentima kojima to može pomoći, jer je već tada bilo znanstveno utvrđeno da opijat u čistom stanju ne čini štetu ljudskom organizmu. U to su vrijeme dvojica istaknutih liječnika, braća  Edward i Henry Smith Williams,namjeravala javnosti predočiti dokaze da je rad Anslingerovog Ureda za droge  promašen te da on, provodeći ga tako strastveno, zapravo radi za mafiju. Henry Willi­ams je te spoznaje namjeravao objaviti u svojoj knjizi o ovisnosti, kao i informacije da su neki Anslingerovi policajci korumpirani; da uzimaju  novac od tada jake kineske mafije kako bi pozatvarali što više klinika za uspješno liječenje ovisnosti čistim opijatom. No liječnici nisu uspjeli. Anslinger i njegovi policajci su uhitili 20.000 liječnika širom Amerike i tako „zaustavili jedini način da se droga ne širi, onaj da je se može legalno nabaviti uz liječnički nad­zor“-  opisuje Johann Hari u svojoj knjizi*.

 

Dekriminalizacija droge u Švicarskoj i  Portugalu

Dvije su europske države shvatile da je bolje od općeg rata protiv droge uspostaviti sustav koji bi ovisnicima pomagao da se ponovno uklope u svakodnevnicu i tako ovisnost ostave iza sebe.

Portugal

Prije 15 godina u Portugalu su ovi­snici činili čak 1%  ukupnog stanovništva. Nakon neuspjeha u ratu s drogom, odlučili su se na dekriminalizaciju svih narkotika, a sav novac utrošen na obračun s ovisni­cima preusmjerili prema njihovoj re­integraciji u društvo. Dali su im krov nad glavom, posao, ukratko, smisao života. To je rezultiralo 50% smanjenjem ovisnosti o igli. Danas je Portugal  9. odozdo u EU po upotrebi kanabisa, 5. odozdo  po amfetaminima i ecstasyju.

Švicarska

Nakon dolaska na vlast predsjednice Ruth Dreifuss, Švicarska je izabrali model pomoć ovisnicima a ne rat protiv njih. U razdoblju od  1985. do 2009. pokazali su se dobri rezultati:

  • broj infekcija HlV-om se smanjio sa 68% na 5%.  
  • dramatič­no je pao broj umrlih ovisnika,
  • utro­stručio se broj ovisnika  koji su uspijevali zadržati posao, pri čemu je svaki us­pio osigurati sebi krov nad glavom.
  • program švicarsku državu košta 35 franaka dnevno po pacijentu,što je manje od 44 franka koliko je stajao rat protiv droge po ovisniku svakodnevno.

  

Na kraju, autor knjige *Johann Hari postavlja ključno pita­nje: kako to da gotovo i nema pojave ovisnosti nakon višemjesečnog tre­tmana opijatima u bolnicama nakon teških operacija? Pacijenti se vrate kući kao da tešku drogu nikada nisu ni probali.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.