Ulf Fink: Suživot javnog i privatnog zdravstva po njemačkom modelu


Ulf Fink www.ulffink.de

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 21.10.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Ulf Fink: Suživot javnog i privatnog zdravstva po njemačkom modelu

Suvremene države ne poznaju ekstreme kao što je zdravstveni sustav utemeljen isključivo na državnom vlasništvu ili zdravstveni sustav utemeljen isključivo na privatnom vlasništvu. Iako smo mi do prije četvrt stoljeća  živjeli u državi čiji je zdravstveni sustav bio utemeljen isključivo na državnom vlasništvu, danas je to nemoguće. Hrvatska je članica EU a jedno od njenih temelja i najvećih dostignuća je stvaranje unutrašnjeg tržišta i sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala. Konkurencija je jedan od osnovnih principa unutrašnjeg tržišta Europske unije. Ona podrazumijeva da je svaka poslovna djelatnost – pa tako i zdravstvena - predmet konkurentskog pritiska drugih. Međusobno natjecanje  za potrošače – u konkretnom slučaju radi se o zdravstvenim uslugama - rezultira nizom koristi za korisnike, a to su  povoljnije cijene i veća kvaliteta. No, u Hrvata je mentalni sklop u kojem se još uvijek stigmatizira privatni sektor u zdravstvu - i danas snažno prisutan.

Jedna od top tema kongresa Budućnost zdravstvene industrije RH, održanog 20. listopada u zagrebačkom centru Lisinski, bila je - Suživot javnog i privatnog zdravstvenog  sektora za  održiv  zdravstveni sustav. Ostale teme kongresa su bile: kako osigurati kvalitetnu i isplativu suradnju javnog i privatnog zdravstva; kako stvoriti održiv zdravstveni sustav; dosezi personalizirana medicina i naša budućnost; novi trendovi u dijagnostici i  liječenju, nove tehnologije u zdravstvu. Kongres o budućnost hrvatske zdravstvene  industrije u organizaciji Poslovnog dnevnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja okupio je:

  • čelne ljude zdravstvene administracije: ministar zdravlja, doministar i ravnateljica HZZO-a,
  • predsjednik staleške lječničke udruge HLZ,
  • predstavnici vodećih privatnih zdravstvenih osiguravajućih kuća CZO i Merkur,
  • predstavnici vodećih dobavljače opreme i tehnologije za zdravstvo Siemens i Philips,
  • liječnici iz privatnih i javnih bolnica Sv. Katarina, OB Sv. Duh, KB Dubrava, DB Srebrnjak, Klinike Dr. Fran Mihaljević,
  • čelnici znanstvenoistraživačkih poslovnih centara  Genos i Bioglobe. 

Iz niza stručnih prezentacija, predavanja i panel diskusija kongresa o budućnost zdravstvene industrije RH, mi na ovom mjestu izdvajamo dvije najinteresantnije.

 
I. Izdvajamo panel diskusiju: ODRŽIVO ZDRAVSTVO- SUŽIVOT JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENOG  SEKTORA

U ovoj panel diskusiji su učestvovali  čelnici državne zdravstvene administracije i staleškog liječničkog udruženja, čelnici zdravstvenih osiguravatelja (CZO i Merkur), čelnik privatne bolnice Sv. Katarina. Panelisti su se složili da je jedan od najvažnijih predstojećih koraka u reformi zdravstvenog sustava RH onaj koji se  odnosi na reguliranje tržišta dodatnog zdravstvenog osiguranja, odnosno suradnje privatnih osiguravateljskih kuća s javnim sektorom zdravstva,  na što Hrvatsku jednim dijelom obavezuje regulativa EU koju Hrvatska kao članica mora implementirati. Uspjeh tog predstojećih koraka u reformi sustava javnog zdravstva ovisi o:

  • paketu zdravstvenih zakona koji će u Sabor nakon izbora,
  • sustavnoj izmjeni mentalnog sklopa u kojem se još uvijek stigmatizira privatni sektor u zdravstvu (privatna ponuda medicinskih usluga i ponuda privatnog zdravstvenog osiguranja). Taj mentalni sklop ne razumije da novca iz dosadašnjih izvora jednostavno nema i da je jedini način da se u zdravstveni sustav unese više novca - aktiviranje  privatnog sektora. Jedan od sudionika diskusije je rekao da bi u sustavnoj izmjeni mentalnog sklopa, mogli pomoći mediji tako da kroz teme o održivom zdravstvenom sustavu kontinuirano ponavljaju rečenicu: “Medicina je humana znanost a zdravstvo je industrija“.

Sudionici panel diskusiju SUŽIVOT JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENOG  SEKTORA ZA ODRŽIVO ZDRAVSTVO, dotakli su se još i ovih tema:

  • Kako u sustav ubaciti više novca bez rasta participacije/obaveznog izdvajanja osiguranika i zaposlenih: zdravstveni turizam, europski fondovi, nadstandard,
  • Kako izbjeći klasičnu konkurenciju javnog i privatnog zdravstva te uvesti sustav u kojem se ta dva segmenta nadopunjuju?
  • Može li razvoj privatnog sektora zadržati medicinare koji masovno odlaze na rad u EU?
  • U kontekstu aktualnog usvajanja novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, razgovaralo se o tome kako raspodijeliti kadrove i izbjeći sukobe interesa između privatnog i javnog poslodavca u zdravstvu. Iskristalizirala su se mišljenja privatnih poslodavaca i staleške liječničke udruge  koji se slažu u tome da kontinuirani prekovremeni rad liječnika (ujutro 8 sati u javnoj bolnici + popodne u „fušu“ u privatnoj ordinaciji) nije dobro rješenje jer će preopterećenost liječnika nužno dovesti do povećanja pogrešaka u radu s pacijentima.

 

II. Izdvajamo stručnu prezentaciju: SUŽIVOT JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U NJEMAČKOM MODELU ZDRAVSTVA, prezenter *Ulf Fink, a.D. senator za zdravstvo i socijalnu skrb, grad Berlin, Njemačka.

Suvremene države ne poznaju ekstreme kao što je zdravstveni sustav utemeljen isključivo na državnom vlasništvu ili zdravstveni sustav utemeljen isključivo na privatnom vlasništvu. Čak i nacionalni zdravstveni sustavi utemeljeni uveliko na privatnim tvrtkama - poput američkog - imaju znatnu količinu vladinih zdravstvenih programa - primjerice Medicaid i Medicare, državni i federalni programi za siromašne i starije osobe. A nacionalni zdravstveni sustavi utemeljeni uveliko na državnim institucije koje izravno pružaju zdravstvenu skrb – poput  britanskog - obuhvaćaju neke aspekte privatnog poslovanja u svom pristupu. Sve se svodi na omjer između ta dva oblika.

Koji je bolji: „više slobodnog poduzetništva" u nacionalnom zdravstvenom sustavu  ili „više izravnog anga­žmana vlade" u financiranju i pružanju usluga zdravstvene skrbi?

U tom kontekstu, njemački zdravstveni sustav može se smatrati „trećom opcijom". Javni i privatni elementi usko su isprepleteni i djeluju zajednički u financiranju i pru­žanju medicinskih usluga. Ta uska povezanost očita je u pružanju bolničke i rehabilitacijske skrbi u Njemačkoj.

Bolničku skrb pružaju javne, neprofitne i profitne organizacije. Međutim, dr­žava određuje koje organizacije će biti na tržištu propisujući bolnički plan. Financiranje bolnica također potječe iz dva izvora. Troškovi liječenja snose statutarni i privatni zdravstveni osiguravatelji dok su troškovi ulaganja uključeni u bolnički plan i snosi ih država.

Rehabilitacijsku skrb pruža prvenstveno, ali ne isključivo, privatni sektor. Svaki pružatelj usluga pregovara o svojim cijenama s platiteljima. Rehabilitacijski centri nemaju pravo zahtijevati povrat troškova svojih ulaganja od države. Stoga, moraju pokriti svoje troškove ulaganja svojim djelovanjem i određiva­njem odgovarajućih cijena.

 

*Ulf Fink - a.D. senator za zdravstvo i socijalnu skrb, grad Berlin, Njemačka bavi se problematikom zdravstvenog sustava već dugi niz godina. Bio je senator za zdravstvo i socijalnu skrb u Berlinu od 1981. do 1989. te zastu­pnik u njemačkom parlamentu i član Povjerenstva za zdravstvo od 1994. do 2002. godine.  Danas je Fink na čelu  organizacije Zdravi Grad Berlin, koja pruža platformu za razmjenu ideja o ekonomiji zdravstvenog sustava Berlin-Brandenburg i okuplja najvažnije donositelje odluka na tom području. Aktivno promiče snažniju podršku programi­ma za zdravstvo i prevenciju, te je između ostalog pokrenuo Radnu grupu za Zakon o prevenciji s renomiranim stručnjacima iz zdravstvenog sustava. Fink je također osnivač skupine WISO s kojom provodi analize i piše stručne iz­vještaje na području zdravstva i socijalne politike te ekonomije zdravstvenog sustava.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.