Paralelni predizborni intervju: Varga i Ćorušić


Autor/Izvor: Priopćenje za medije HLK/02.11.2015.

Objavljeno: 4.11.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Paralelni predizborni intervju: Varga i Ćorušić

*Liječničke novine, službeno glasilo Hrvatske liječničke komore, u svom 144. broju donose paralelni predizborni intervju sa S.Vargom (SDP - Koalicija Hrvatska raste) i A. Ćorušićem (HDZ - Domoljubna koalicija), kandidatom za dužnost ministra zdravlja

 

Prenosimo paralelni intervju o 6 ključnih tema vezanih uz resor zdravstva u Hrvatskoj i odgovorima koje su dali čelnici pozicije i opozicije prim. Siniša Varga, dr. dent. med i prof. dr. sc. Ante Ćorušić. Izvor: Priopćenje za medije HLK/02.11.2015.:

 

Ćorušić za strukovni kolektivni ugovor za liječnike, Varga za granski kolektivni ugovor 

  • Što mislite o Zakonu o reprezentativnosti kojim su liječnici isključeni iz socijalnog dijaloga i koji je omogućio da se o radnim pravima liječnika s Vladom RH dogovaraju “neliječnički sindikati“?
  • Biste li ga promijenili?
  • Hoćete li se založiti za donošenje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike?

Varga: Liječnička profesija izuzetno je bitna za funkcioniranje sustava zdravstva, no liječništvo je sastavni dio društva i ne može biti izuzeto od pravila koja vrijede jednako za sve. Liječnici se nisu u dovoljnom broju sindikalno organizirali da bi liječnički sindikat bio reprezentativan iza 2017., stoga prema zakonu će moći surađivati s drugim granskim sindikatima na razini pregovaračkog odbora. Uvijek postoji mogućnost izmjene i dopune Zakona o reprezentativnosti, što iziskuje široku raspravu između svih dionika sustava na državnoj razini..    

Ćorušić: Zakon o reprezentativnosti u režiji Vlade tzv. Kukuriku koalicije diskriminirao je liječnike. Ne podcjenjujući bilo koga, svi znamo da su liječnici nositelji djelatnosti. Pacijenti dolaze u bolnicu ili svom obiteljskom liječniku zbog svoga doktora, a ne zbog zdravstvene administracije. Ako budem u prigodi, naravno da ću se založiti za izmjenu Zakonu o reprezentativnosti, kao i za donošenje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike.

 


Varga za stimulaciju liječnika zaposlenih u DZ, Ćorušić za liberalizaciju koncesija u PZZ-u 

  • Na koji način mislite riješiti diskriminaciju između obiteljskih liječnika u koncesiji i onih koji su zaposlenici domova zdravlja?
  • Za isti posao razlika u plaći može biti i preko 30%!

Ćorušić: Mišljenja sam da je koncesionirenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Intervencija bivšeg ministra Ostojića o zamrzavanju mogućnosti koncesije u omjeru 70 % naspram 30 % nije donijela ništa dobrog u sustav zdravstvene zaštite. Po meni, svim liječnicima koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete i žele ići u koncesiju, to se mora i omogućiti.

Varga: Koncesionar, kao i dom zdravlja, mora poštivati materijalna prava svojih zaposlenika prema kolektivnom ugovoru, ali nema tako veliko opterećenje na rashodovnoj strani, kao što to ima dom zdravlja. Sve mjere racionalnosti i pozitivnog poslovanja koncesionar opravdano zadržava kao svoj prihod od samostalnog rada, dok dom zdravlja uz visoke rashode dodatno za sada nema zakonsku mogućnost stimulirati dobre radnike. Zato podupirem plan Vlade za uvođenje modela stimulacije radnika kroz donošenje Uredbe o nagrađivanju radnika za natprosječne rezultate.

 

 

Ćorušić za penalizaciju medicinski neopravdanog posjeta hitnoj službi u SKZZ-u a Varga protiv penalizacijenehitnehitnoće“.

  • Hoćete li imati političku hrabrost, u cilju sprječavanja bespotrebnog opterećivanja zdravstvenog sustava, uvesti participaciju za posjet liječniku u PZZ-u odnosno penalizaciju medicinski neopravdanog posjeta hitnoj službi u SKZZ-u?

Varga: Penalizacija pacijenata odlika je kratkovidnog modela upravljanja dostupnošću zdravstvene zaštite. Zalažem se stoga za aktivnu edukaciju pacijenata putem sredstava javnog priopćavanja, s jačim naglaskom na medicini utemeljenoj na dokazima kako bi suzbili defenzivnu medicinu, „task-shiftingmodel prema sestrinskoj profesiji, aktivnu ulogu osiguravatelja u reguliranju korištenja zdravstvene zaštite, i sl. Nekritička penalizacija pacijenata za posljedicu može imati prekasno javljanje liječniku kod siromašnijih slojeva društva, radi straha od eventualnih financijskih kazni.

Ćorušić:  I danas participaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) plaćaju pacijenti koji nemaju dopunsko zdravstveno. Participacije su oslobođene široke skupine korisnika zdravstvene zaštite kao npr. djeca, trudnice, ratni vojni invalidi, udovice poginulih branitelja, transplantirani, duševni bolesnici... Drugo su neopravdani posjeti pacijenata u hitnu medicinsku pomoć (HMP) ili objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP), koji se moraju na neki način penalizirati. Razlog tome leži u činjenici da se zbog pritiskalažnih hitnihpacijenata na OHBP-u liječnici ne mogu u dovoljnoj mjeri posvetiti pacijentima s jasnom kliničkom indikacijom za HMP ili OHBP.

 

Varga: „ni sada nema političkih imenovanja ravnatelja bolnica“; Ćorušić: „političko kadroviranje i nepotizam velik je problem hrvatskog zdravstva i društva”.

  • Kakav je Vaš stav o političkom imenovanju ravnatelja javnih zdravstvenih institucija i šefova ustrojstvenih jedinica?
  • Hoćete li, ako budete u poziciji, prekinuti s tom praksom?

Ćorušić:  Političko kadroviranje i nepotizam veliki su problemi društva u cjelini pa tako i u zdravstvu. Ravnatelji KBC-a, KB-a i većih bolnica u sustavu javnog zdravstva biraju se po političkom ključu. Oni za vođenje bolničkih sustava izravno odgovaraju Ministarstvu zdravlja, odnosno Vladi. No, voditelji ustrojbenih jedinica moraju biti stručno najsposobniji liječnici, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali. To moraju biti liječnici koji su se stručno i znanstveno dokazali i koji imaju stručni i moralni ugled među svojim kolegama i u zajednici.

Varga: Ravnatelji zdravstvenih ustanova imenuju se na temelju natječaja. Izmjenama Pravilnika po prvi put propisano je da se i sve odgovorne osobe ustrojstvenih jedinica zdravstvenih ustanova biraju kroz javne natječaje, tako da o praksi političkih imenovanja ni sada nema govora. S obzirom na situaciju u pojedinim zdravstvenim ustanovama, kao osoba zadužena za kreiranje, izvršavanje i provedbu svih politika i poslova u procesu sanacije zdravstvenih ustanova, u ovom trenutku ministar zdravlja Vladi RH predlaže kandidate za sanacijske upravitelje. Na čelo zdravstvenih ustanova ministar predlaže imenovanje onih osoba za koje smatra da će biti u stanju provesti sve mjere i aktivnosti sanacije, koje je on kao član Vlade obvezan provesti.

 

Ćorušić i Varga o kriterijima i pravu na dodatni rad liječnika iz državnog zdravstvenog sustava u slobodnom vremenu te slučajevima sukoba interesa 

  • Kojim kriterijem biste regulirali pravo liječnika na dodatni rad, izvan punog radnog vremena, kod poslodavca iz iste djelatnosti?
  • Biste li u tom pravu izjednačili liječnike iz privatnog zdravstvenog sustava s liječnicima iz državnog zdravstvenog sustava?

Ćorušić:     Ustavom je zajamčeno  pravo na dodatni rad svima koji to žele i mogu, pa tako i liječnicima. Pravilnik ministra Varge o radu nakon punog radnog vremena nije zaživio, jer je loš i nepovoljan za liječnike. Zalažem se za model po kojem bi svaki liječnik, koji uredno odradi dodijeljeni posao za propisano radno vrijeme, imao pravo na rad izvan punog radnog vremena. To pravo na dodatni rad može ostvariti u svojoj matičnoj zdravstvenoj ustanovi ili u privatnom sektoru. No, ovdje moram napomenuti da postoji, doduše mali broj liječnika, koji rade u sustavu javnog zdravstva, a ujedno su vlasnici ili suvlasnici ambulanti ili poliklinika u privatnom sektoru. To je eklatantan primjer sukoba interesa, i to se ne bi smjelo tolerirati.

Varga: Mi smo to pitanje već riješili. Nedavno je stupio na snagu Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Njime se određuju uvjeti i način davanja odobrenja za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Prema izračunima Ministarstva, oko 40% liječnika može zadovoljiti kriterij redovnog izvršenja radnih obveza kao uvjet za traženja odobrenja, a Pravilnik propisuje i neka dodatna ograničenja. Kako bi se spriječilo da većina ili svi zdravstveni radnici rade dodatne poslove, člankom 3. određeno je da poslodavac može dati odobrenja za dopunski rad za najviše 50% zdravstvenih radnika jedne ustrojstvene, odnosno organizacijske jedinice koji su raspoređeni na srodna radna mjesta.

 

Ćorušić i Varga o tome jesu li ECMO uređaja bespotrebno kupljeni i tko je odgovoran

  • Hoćete li inzistirati na raščišćavanju afere oko nabavke nepotrebnih ECMO uređaja?
  • Koga smatrate odgovornim što su ti uređaji bespotrebno kupljeni?

Ćorušić:     Afera ECMO uređaji podigla je popriličnu medijsku prašinu prije dvije godine i izazvala velik interes javnosti. Nisam posve upoznat s detaljima. No po medijskim napisima, dade se zaključiti da oko te nabave nije baš sve čisto. Ako se dokaže nepravilnost u postupku nabave ECMO uređaja onda, po meni, najveću krivnju snosi tadašnji resorni ministar, ali i ljudi iz stručnog povjerenstva koji su očito konzultirani pri donošenju odluke o kupnji tolikog broja ECMO uređaja.

Varga: Kako bismo primijenili isključivo stručna stajališta oko ovoga predmeta, Ministarstvo zdravlja je oformilo stručno povjerenstvo koje je napravilo analizu i dalo svoje mišljenje, temeljem kojeg su uređaji preraspodijeljeni u ustanove koje koriste ovakvu opremu.

 


Intervju je u cijelosti objavljen u Liječničkim novine br. 144, službenom glasilu Hrvatske liječničke komore.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.