Kandidat za predsjednika SAD-a: neurokirurg Ben Carson


Ben Carson

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 11.11.2015.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    

Kandidat za predsjednika SAD-a: neurokirurg Ben Carson

Iako je do američkih predsjedničkih *izbora još godinu dana, kampanja je u punom zamahu. Jedan od republikanskih kandidata je i umirovljeni neurokirurg Ben Carson (64). Ovaj liječnik, afroameričkih korijena, rođen je u Detroitu a postao je svjetski poznat po razdvajanju spojenih blizanaca i drugim operacijama visokog rizika.

 

Napisao je autobiografsku knjigu **Darovite ruke; Životna priča dr. Bena Carsona u kojoj je iznio svoju životnu priču: od djetinjstva u predgrađu Detroita uz majku skromnog obrazovanja koja je imala mnogo ljubavi prema njemu i koja je poticajno djelovala na svojega sina, školovanja na Yaleu i Michiganu, do velikih uspjeha u zvanju neurokirurga. U autobiografiji je opisana i epizoda iz puberteta kada su ga vršnjaci izazivali a i Ben je u bijesu potegao  lovački nož i nasrnuo na verbalnog zlostavljača. Na sreću, prošlo je bez ozljeda, no taj ga je događaj potaknuo da radi na sebi.  Od momka koji nije mogao kontrolirati svoju narav sazrio je  u neurokirurg koji mora povlačiti najfinije poteze skalpelom u znamenitoj bolnici u Baltimoreu i Sveučilištu John Hopkins. Ista ruka koja je zamalo ubila dječaka iz susjedstva lovačkim nožem kad je imao četrnaest godina, kasnije je  spašavavala živote uz pomoć kirurškog noža.

 

Prema autobiografiji Bena Carsonu je 2009. godine snimljen istoimeni film istog naziva s Cubom Goodingom u glavnoj ulozi.

 

Nakon 60-te godine života i  zahtjevnog  neurokirurškog poziva, Carson se odlučio  za mirovinu ali ne i mirovanje. U medijima je bio zapažen već jedan od njegovih prvih nastupa u ulozi političara. Na tradicionalnom molitvenom doručku 2013.godine, kritizirao je predsjednika Baracka Obamu, te iz apolitičnog doktora  munjevito prerastao u ikonu konzervativne desnice.

 

U svibnju 2015. je kao jedini kandidat afroameričkog porijekla objavio kandidaturu na stranačkim (pred)izborima Republikanske stranke (srpanj 2016.) gdje će tražiti nominaciju za izbore za predsjednika SAD-a (studeni 2016.)

 

Osim Bena Carsona, još je 20-tak kandidata za američkog predsjednika. Svi su oni već sada u predizbornoj kampanji. No tek u srpnju 2016. bit će poznata 2 finalna kandidata, jedan iz redova Demokratske a drugi iz redova Republikanske stranke. Američki će predsjednik biti izabran 08.11.2016.

 

O kandidatima za šefa prve svjetske nuklearne sile sve  zna, a osobna imovina ono je što naj­više zanima prosječnog birača. Američki je Forbes napravio listu po kojoj je Ben Carson na 5. mjestu po bogatstvu od 26 milijuna $  koje je stekao od:

  • rada kao neurokirurg i direktor poznate bolnice Johns Hop­kins u Baltimoreu,
  • naknada za rad  u nadzornim odborima velikih kompanija poput Costca i Kellogga (gdje je zaradio između 2 i 10 milijuna $),
  • od autorskih prava (6 bestselera pa je za traženi peri­od od početka 2014. do sredine 2015. prijavio prihode od tantijema za svoje knjige u iznosu od 1,1- 6 milijuna $)
  • od naknada za motivacijske govora (4 milijuna $),
  • od naknada za komentiranju za The Washington Times i Fox News (2 milijuna $),

(Izvor: Forbes, Obzor 201510)

 

*Kako se bira američki predsjednik?  

Od 1792. godine predsjednik SAD-a bira se  svake 4 godine, uvijek u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. U 2016. godini će se generalni izbori održati  8. studenoga. Prije toga će se organizirati predizbori koji počinju već u veljači 2016. a kulminiraju u srpnju 2016.  kada demokrati i republikanaca nominiraju po jednog stranačkog kandidata za predsjednika SAD. Republikanska stranka  će svog predsjedničkog kandidata iznjedriti na konvencoji 18.-21.07.2016. u Clevelandu/Ohio dok će Demokratska  stranka to učiniti na konvenciji  25.-28. 07.2016.u  Philadelphiji. Američki izborni sistem nije jednostavan i zapravo je posredan. Bira se 538 elektora (delegata) koji čine izborni kolegij. Premda elektori formalno mogu glasati za kandidata kojeg žele, u praksi to izgleda tako da elektori glasaju za kandidata koji je dobio najveći broj glasova u toj državi… “Svaka savezna država daje broj elektora jednak zbiru broja poslanika u Predstavničkom domu Kongresa (taj broj se određuje srazmjerno broju stanovnika države) i broju senatora koje daje (a svaka država daje 2 senatora, bez obzira na veličinu). Na primjer, malena država Vermont ima 1 kongresmena+2 senatora te daje ukupno 3 delegata. Ogromna Kalifornija ima 53 kongresmena+ 2 senatora, što znači da daje 55 delegata. Uz to, District Washington daje dodatna 3 delegata, iako nema svoje predstavnike u Kongresu i sve zajedno to čini 538 delegata...“ (Izvor: www.dw.com)

 

 

**Autobiografija Darovite ruke; Životna priča dr. Bena Carsona — čovjeka koji umirućoj djeci vraća nadu u život. Na hrvatskom jeziku je knjiga dosad doživjela 3 izdanja, a posljednje je izišlo 2012. godine u nakladi kuće Znaci vremena iz Zagreba.

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.