Primopredaja u Ministarstvu zdravlja i prvi intervju ministra Nakića

Dario Nakić i Siniša Varga

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 26.01.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    

---

Ključne riječi:

• liječnici u politici

Primopredaja u Ministarstvu zdravlja i prvi intervju ministra Nakića

Na Ksaveru  je u ponedjeljak 25. siječnja  izvršena primopredaja: novi ministar zdravlja Dario Nakić (HDZ) preuzeo je resor od Siniše Varge (SDP).

Podsjetimo, nakon parlamentarnih izbora 8. studenoga, Most je inzistirao na inovativnom načinu sastavljanja vlade kroz pregovarački proces o reformama/programima s pravom veta na izbor ministara. Programi s kojim su političke stranke izašle na parlamentarne izbore brusili su se u 10-tjednim postizbornim  pregovorima iza zatvorenih vrata da bi  22. siječnja Sabor konačno potvrdio Vladu. Javnost sad iščekuje istupe ministara i informacije o tome kakva će biti politika  u pojedinim resorima. U zdravstva, iz nekih elemenata još u predizbornoj kampanji Mosta moglo se iščitati da se ide  u smjeru  slovačkog modela  gdje građani participiraju u trećini rashoda za taj tip javnih dobara. 

Iz Priopćenja Ministarstvu zdravlja o primopredaji obavljenoj 25. siječnja kao i iz velikog intervjua koji je resorni ministar Dario  Nakić dao za *Dnevnik Nove TV 24. siječnja, naziru se obrisi zdravstvene politike nove vlade:

Prioriteti:

kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita i finacijska održivost zdravstvenog sustava.

Prvi potezi ministra zdravlja Nakića bit će usmjereni na:

•  HITNU MEDICINU uključujući i HHMS (helikopterska hitna medicinska služba), 
• ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “

1.SUSTAV HITNE MEDICINE I OBJEDINJENIH HITNIH BOLNIČKIH PRIJEMA

Bolnički objedinjeni hitni prijemi 

“Nama se danas događa da pacijenti u bolničkim objedinjenim hitnim prijemima na pojedinim mjestima satima čekaju na pregled! Da sa teškim bolestima, dijagnozama čekaju 8 sati prije nego što budu pregledani. Dozvolite, ja mislim da je to nedopustivo! Jer tu mogu stradati ljudi, tu se mogu događati veliki propusti i to je taj organizacijski dio na koji ćemo morati vrlo brzo reagirati.”*

Pilot projekt Hitne helikopterske medicinske službe

“Pilot projekt HHMS okončan je 9. siječnja. Sada to opet obavljaju vojni helikopteri za koje mnogi govore da nisu dobro opremljeni i učinkoviti kao ovi prije (op.civilni, unajmljeni, talijanski)...Jedna od stvari koja je zanimljiva javnosti je taj hitni helikopterski prijevoz za koji ja apsolutno jesam! Obzirom na oblik naše zemlje i da zdravstvena zaštita bude koliko je god moguće  ravnopravna (op. dostupna) na cijelom teritoriju RH. Mislim da je helikopterski prijevoz tu važan. Ali dozvolite da ja najprije kontaktiram svog kolegu ministra obrane, da mi zajedno sjednemo, da vidimo koje su mogućnosti Ministarstva obrane...Ukoliko je moguće, meni je kudikamo normalnije da novce Ministarstva zdravstva ili HZZO-a, svejedno, plaćamo Ministarsvu obrane...Često se spominje da vojni helikopteri nemaju medicinsku oprema.... EKG, defibrilator, kisik- nešto što imamo u kolima Hitne pomoći. Jel to doista nešto ekstra? Idemo vidjeti. Tako, prije nego išta odlučimo, ostvarit ćemo prvo kontakt s Ministarstvom obrane.”*

2.SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

“Trebamo početi od financijske održivosti našeg sadašnjeg zdravstvenog sustava. Ako mi svako malo imamo sanaciju toga sustava, ako mi svako malo imamo ogromne gubitke u tom sustavu, do čega će nas to dovesti? Dovest će nas do toga da nećemo građanima moći pružiti najosnovniju zdravstvenu uslugu. A to bi bila katastrofa!

Ne smijemo dozvoliti da niti jedan jedini građanin RH na svom cijelom teritoriju ne može dobiti nešto što treba spadati u njegova prava da bi ostvario  zdravstvenu uslugu. Kako se to nebi dogodilo, treba osigurati i ugovoriti usluge koje su iznad standard a koje će ili kroz dodatna osiguranja ili kroz  dodatno izravno plaćanje, osigurati priliv...”

Osnovno zdravstveno osiguranje i liječenje dostupno za sve 

“Da sumiramo - i dalje će biti osnovno dopunsko osiguranje i liječenje dostupno za sve. No, ukoliko netko ima više novca i želi izdvojiti za neke dodatne bolničke usluge, to će se možda moći dogoditi unutar HZZO-a ili drugih osiguravajućih kuća.... Nadstandard po meni treba otvoriti tržištu, to bi trebale razne osiguravajuće kuće koje će naći u tome svoj interes. Nuditi našim građanima nadstandard i na taj način ostvariti dobitak...”

Kad se spominje dodatno zdravstveno osiguranje, neki to odmah okrenu na privatizaciju zdravstva. Pa ispada da ako će postojati  dodatna polica osiguranja,  ako će netko to plaćati mjesečno više da će onda imati i neke dodatne, bolje usluge...”
Nadstandard treba otvoriti tržištu
“Da pojednostavimo: postoji neka dodatna polica osiguranja koja primjerice stoji 300-400 kn mjesečno. Ja odlučim otići na operaciju kuka i želim bolji materijal nego što se inače nudi. Znači li to da će ta moja dodatna polica, koju ja plaćam 400 kn mjesečno pokriti te moje zahtjeve ili ne? To treba prepustiti osiguravajućim kućama koje će  nuditi nadstandard. One će naći svoj interes u tome da nude određene pakete.

Ne kažem da je to sasvim slično, ali recimo, imate takav primjer kod osiguranja automobila. Imate osnovno osiguranje koje pokriva osnovne stvari i sa kaskom možete ugovoriti različite oblike. Mislim, ovo je puno osjetljivija priča kad se govori o zdravlju, ali zato tu postoji HZZO koji će morati držati osnovno osiguranje zbog kojeg nitko neće biti zakinut.

Evo, primjerice kuk. Mi ćemo ići za tim da svatko ima standardnu endoprotezu kuka. Ukoliko netko želi od titana, zašto ne bi nadoplatio taj dio? Uvijek se plašimo s tim da li će netko biti bogatiji ili siromašniji? Onaj tko ima novaca, može sad otići u Švicarsku i ugraditi isto tu protezu... Dakle, nama je cilj prvenstveno da se ne dogodi da ljudi koji nemaju takvu mogućnost, koji žive na rubovima društva, dođu u situaciju da ne mogu dobiti najosnovniju stvar. To bi bila katastrofa! I to nećemo dozvoliti.

Ministar Nakić ocijenio je pozitivnim potezom u mandatu prethodnog ministra zdravlja:

1. IZLAZAK HZZO IZ RIZNICE („HZZO ostaje izvan riznice“),
2. PROVOĐENJE NACIONALNIH PROGRAMA PREVENCIJE (“koji se odvijaju već duže vrijeme i nastavit će se sasvim sigurno  dalje”),
3. FUNK­CIONALNO POVEZIVANJE BOLNICA (“Što se tiče spajanja raznih bolnica koje nisu dovoljno profitabilne ili nemaju dovoljno pacijenata - to nije loša ideja. Ne vidim ništa lošeg u tome da se u jednoj bolnici razvija jedna djelatnost i na taj način da se podigne kvaliteta.”)
4. OBJEDINJENA JAVNA NABAVA (“Postigle su se  uštede na cijenama lijekova.”)

Nakić je izdvojio i neke mjere svojega prethodnika Varge koje su loše i koji će se mijenjati:

1. NAČIN IMENOVANJA SANACIJSKIH UPRAVITELJA (“Što se tiče sanacijskih upravitelja, to je slučaj bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti. Donesen je Zakon po kojem se imenuju ljudi na vrlo bitne funkcije bez natječaja i bez plana i programa rada... Ja sam očekivao da će ministar Varga staviti taj Zakon izvan snage. E sad, postavlja se pitanje kakva nam je namjera iza toga? Nama je namjera da natječaj provode upravna vijeća koje će imenovati lokalna samouprava koja se tamo nalazi. A ne ministar iz Zagreba ...”)
2. NAČIN POTICANJA IZVRSNOSTI LIJEČNIKA (“Onaj nesretni pokušaja kad su išli prikazati koji su najbolji i najproduktivniji liječnici. Način, kriterij na koji je to bilo određivano... ako bilo koga iz strukovne zdravstveneorganizacije pitate, komentari će biti poražavajući.”)
3. NAČIN UGOVARANJA BOLNICA I HZZO-a (“morati ćemo naći jedan drugi način ugovaranja bolnica i HZZO-a”)

“Dosta se govori o tome da su bolnice imale dobra poslovanja zbog novog modela ugovaranja: koliko se napravilo posla, toliko se i platilo  - to nikako neću zadržati.
Kad su bolnice sanirane, 2014. godine su napravile nova dugovanja, gotovo milijardu i pol kuna. Ako se to zove dobro poslovanje...to  je vrlo dvojbeno. Za 2015. se još nezna.

Morat ćemo naći  drugi način ugovaranja. Ovaj pokušaj zadnji što je bio da se plati sve što je fakturirano, zapravo govori ovako: Mi se nalazimo u situaciji kad trebamo uštediti novac u zdravstvenom sustavu, a vi stimulirate da se potroši što više.

U vrijeme kad sam završavao svoj mandat na mjestu ravnatelja bolnice (Zadar), mi smo po tom istom plaćanju, dakle, tad kad smo fakturirali po DTS-u bili 120 milijuna kuna iznad limita bolnice. Da se to tada plaćalo, mi bi bili jedna od najuspješnijih ustanova od Pule do Dubrovnika a ja bih vjerojatno bio jedan od kandidata za Zlatnu kunu. Na svu sreću, nisam bio. U prvom poluvremenu, dakle, ta pravila nisu valjala, a sad odjedanput valjaju. Ni tad nije bilo moguće platiti sve ono što smo fakturirali.

Dakle, mi ćemo morati naći jedan način izračuna u kojem ćemo sasvim sigurno tražiti da bolnice imaju određeni limit i u kojima će se dio toga priznavati iz onoga što je fakturirano prema DTS-u. Dakle, nikako ne možemo stimulirati potrošnju u zdravstvu.
Ali, činjenica je da neke bolnice jednostavno rade bolje i više, a neke to ne čine- To se radi jedino po načinu prikazivanja. Recimo, na način kad vi dobro posložite dijagnoze, kad se vi zapravo bavite mešetarenjem, kad vi pokušavate naći u DTS-u nešto što će vama više odgovarati, što će vam donijeti više bodova... Karikiram, ali, za neku jednostavnu operaciju, poput operacije hernije, kad nabrojite niz drugih dijagnoza koje će dovesti do povećanja bodovnog razreda u DTS-u u odnosu na neku tešku operaciju, npr. karcinom gušterače. To je nerealno! Dakle, nedopustivo je da se bolje platiti nešto što je objektivno puno jednostavnije, manji zahvat od nečega što je puno teže. Ipak,  DTS je dobar sustav ali ga treba  prilagoditi realnostima i onim uvjetima koje mi imamo.”*