Politika i medicina se vole: političko kadroviranje u zdravstvu


www.hlk.hr

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 5.02.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Politika i medicina se vole: političko kadroviranje u zdravstvu

„Hrvatska liječnička komora se zalaže da ravnatelji bolnica i predstojnici klinika ne mogu istodobno obnašati druge javne dužnosti kao što je primjerice dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru. Svaka od ove dvije dužnosti iziskuje punu posvećenost i puno radno vrijeme pojedinca koji se na toj dužnosti  nalazi.

 

Hrvatska liječnička komora (HLK) podržava Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatski liječnički zbor (HLZ) u osudi političkog kadroviranja u zdravstvu, kao što je to u slučaju Rajka Ostojića  potvrdio bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.

 

HLK se oštro protivi političkom i stranačkom kadroviranju u zdravstvu te se pridružuje HUBOL-ovom zahtjevu da se provjeri  način provedenog postupka za izbor predstojnika Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb prof. dr. Rajka Ostojića..

 

Kao krovna organizacija doktora medicine u Hrvatskoj koja okuplja više od 20.000 članova, HLK ima pravo i dužnost upozoravati na sve nepravilnosti u zdravstvenom sustavu i boriti se za dobrobit svih u njemu; od liječnika do pacijenta.

 

Primjer Rajka Ostojića  je prilika da još jednom upozorimo javnost i sve mjerodavne u državi da o stručnim pitanjima u zdravstvu u koje spadaju i izbori za predstojnika Klinika mora odlučivati isključivo i samo struka.“ – piše u Priopćenju HLK 20160202 koje potpisuje čelnik Komore Trpimir Goluža.

 

A sad da se vratimo na prvu izjavu u Priopćenju Hrvatske liječničke komore:  „HLK se zalaže da ravnatelji bolnica i predstojnici klinika ne mogu istodobno obnašati druge javne dužnosti kao što je primjerice dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru – jer je svaka od te dvije dužnosti vrlo zahtjevan, odgovoran i složen posao koji iziskuje punu posvećenost i puno radno vrijeme pojedinca”

 

Podsjetimo, neuobičajeno je velika  zastupljenost  liječni­ka u hrvatskoj  visokoj politici. U novom,  8. sazivu Sabora (izbori 08.11.2015.)  je 151. zastupnik. Od toga je 11% liječnika (17 zastupnika).

 

I predsjednik Sabora je liječnik: Željko Reiner.  

 

U  novoj, 13.  vladi  s premijerom Oreškovićem na čelu,  ima  3  liječnika: HDZ-ovi Nada Šikić (60)  ministrica rada i mirovinskog sustava,  Dario Nakić (47) ministar zdravlja te MOST-ov Božo Petrov (36), potpredsjednik Vlade RH.


Ista je situacija bila i prije 4 godine. U Milanovićevoj vladi su se u ministarskim foteljama izredala 4 liječnika: SDP-ovi Rajko Ostojić, Varga, Mrsić i Jovanović.  

 

Od  1990.  do danas svi su  ministri zdravlja, odnosno zdravstva  bili iz liječnič­kih redova. No, liječnici su u dosadaš­njim hrvatskim vladama bili ministri i   na područja javnih politika koja su daleko od lječničke profesije: obrana, školstvo, rad i mirovinski sustav...

 

Takva bi situacija - neuobičajeno velika  zastupljenost  liječni­ka u  visokoj politici - mogla biti  razumljiva u počecima demokra­tizacije političkog poretka.  Nešto se slično prije stotinjak godina događalo i u drugim državama  zapadnog civilizacijskog kruga. Tada nije bilo puno obrazovanih ljudi, niti su profesije bile brojne… svodilo se sve  uglavnom na učitelje, nastavnike i fiškale.

 

Neuobičajeno velika  zastupljenost  liječni­ka u  visokoj politici  donekle je  razumljiva  i u  početnoj fazi demokra­tizacije političkog poretka u Hvatskoj na početku devedesetih.

 

No liječnici su masovno - s obzirom na njihov udio u profesionalnoj strukturi stanovništva - ušli u visoku hrvatsku politiku da bi u njoj ostali zadugo….

U razvijenim zemljama to nije slučaj. Uspredbe  radi, obrazovno-profesionalni profil 16-člane savezne vlade kancelarke Merkel, pokazuje da je u njoj samo 1 liječnik dok je primjerice, 7 pravnika.

 

Ili, slučaj  neurokirurga Bena Carsona. Tek kad je okončao liječničku karijeru, umirovljeni neurokirurg Ben Carson (64) se odlučio na političku karijeru pa je trenutno jedan od republikanskih kandidata za američkog predsjednika.

 

Stoga pozdravljamo inicijativu  Hrvatske liječničke komore koja se  zalaže da ravnatelji bolnica i predstojnici klinika ne mogu istodobno obnašati druge javne dužnosti kao što je primjerice dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru – jer je svaka od te dvije dužnosti vrlo zahtjevan, odgovoran i složen posao koji iziskuje punu posvećenost i puno radno vrijeme pojedinca”.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.