Nagrađen znanstvenik I.Rudan: "10.001 Dalmatinac", Zaklada Gates


prof.dr. sc. Igor Rudan*

Autor/Izvor: IZVOR: www.researchgate.net*

Objavljeno: 15.03.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Nagrađen znanstvenik I.Rudan: "10.001 Dalmatinac", Zaklada Gates

Profesor Rudan je savjetnik za pitanja globalnog zdravlja Zaklade Billa i Melinde Gates. Od 2012. je pridruženi član Kineske akademije znanosti, čime mu je najmnogoljudnija zemlja svijeta odala priznanje za savjetničku ulogu u smanjenju smrtnosti djece.

 

Rudan se školovao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je  1995. godine diplomirao, 1997. magistrirao, a 1998. godine obranio doktorat. Drugi magisterij stekao je na Sveučilištu u talijanskoj Paviji, a drugi doktorat na Sveučilištu u škotskom Edinburghu.

 

U inozemstvu je profesor Igor Rudan nagrađivan za znanstveni doprinos smanjenju smrtnosti djece u 21. stoljeću, što je među "Milenijskim razvojnim ciljevima" UN-a.Rudanove metode za određivanje investicijskih prioriteta kad su u pitanju globalni zdravstveni problemi u primjeni su kod brojnih međunarodnih organizacija, kakve su Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Svjetska banka.

 

Profesor Rudan stalni je savjetnik za pitanja globalnog zdravlja Zaklade Billa i Melinde Gates. Od 2012. godine postao je inozemnim pridruženim članom Kineske akademije znanosti, čime mu je najmnogoljudnija zemlja svijeta odala priznanje za savjetničku ulogu kineskoj vladi u smanjenju smrtnosti djece u Kini.

 

Prof. Rudan i projekt "10.001 Dalmatinac” (biobanka) 

Hrvatskoj je javnosti prof. Rudan najpoznatiji kao pokretač projekta "10.001 Dalmatinac”, koji na hrvatskim otocima traje već 16 godina i jedan je od najuspješnijih u našoj znanosti. Taj je pro­jekt rezultirao privlačenjem go­tovo 30 milijuna eura prikupljenih uglavnom na inozemnim natječajima, te po­vezivanjem više od 1000 ljudskih gena s bolestima te s više od 200 objavljenih znanstvenih radova u vodećim svjetskim časopisima. "10.001 Dalma­tinac“ je bila  jedina tzv. biobanka iz zemlje koja ne spada u viso­korazvijene.

 

Početke svoje znanstvene karijere, profesor Rudan opisuje u intervjuu za Večernji list 20160313:

„Kada sam diplomirao na Me­dicinskom fakultetu u Zagrebu 1995. godine, to je bilo teško vri­jeme za znanost u Hrvatskoj. Rat je završio, domovina je bila oslo­bođena, ali tijekom četiri godine ratnih stradanja velik broj naših znanstvenika iselio se iz Hrvat­ske. Tada sam to doživljavao kao isključivo nepovoljan okoliš. Tek puno kasnije shvatio sam da je baš takav kontekst omogućio da potpuno novi, mladi ljudi s no­vim idejama započnu u Hrvatskoj nove stvari. Stoga je to bila i jedin­stvena prilika, kakva se ne pruža mladim znanstvenicima drugdje na Zapadu, koji tijekom prvog de­setljeća karijere uglavnom rade na projektima svojih mentora i uče od njih. Mi smo morali biti samouki, ali smo zato imali i ve­liku prednost slobode razvijanja vlastitih ideja od prvog dana….

 

Tada sam raz­mišljao o tome gdje sebe pozicionirati kao istraživača. Zaključio  sam da će genetika nedvojbeno postati važ­na… Počeo sam razmišljati o naizgled nemogućem: da se  Hrvatska - koju je Svjetska banka u to vrijeme još uvijek svrstava­la među zemlje u razvoju- uključi u istraživanja genetske podloge ljudskih bolesti - tog sa­mog žarišta interesa moderne biomedicine… I dok su svi bili usmjereni na sam humani genom, ja sam počeo razmišljati o sljedećem: pod pretpostavkom da očitanje čitavog genoma jednom postane gotovo besplatno te mo­guće u samo jednom danu, pitao sam se kako bi trebalo osmisliti istraživački projekt kojim bi se povećala vjerojatnost poveziva­nja gena s bolestima?

 

Povezano­sti bismo mogli jasno vidjeti kad bi svi ispitanici u projektu živjeli u istom okolišu, bavili se istim poslom, a njihova genetska ra­znolikost bila što manja, kako ne bi stvarala "buku" u analizama. Shvatio sam da bi izolirana na­selja na visoravnima naših otoka bila praktički najbolje moguće mjesto za istraživanje genetske podloge bolesti. Prikupljanjem dovoljnog broja ispitanika iz na­šeg otočnog stanovništva i odre­đivanjem njihovih bolesti mogli bismo stvoriti tzv. biobanku koja bi bila konkurentna na međuna­rodnim natječajima za znanstve­ne projekte. Zato se krenuo s projektom 10.001 Dalmatinac', biobankom s prikupljenim podacima o stanovnicima izoliranih naselja na visoravnima naših otoka...“

 

I uspjelo je. Projekt "10.001 Dalma­tinac“ ide već 16-tu godinu, u njega je do sada bilo uključeno 100 hrvatskih znanstvenika… No, profesor Rudan se našao  pred novim izazo­vom u  karijeri:  prelazak iz područja genetike u globalno javno zdrav­stvo, u novu karijeru, onu primijenjenog znan­stvenika.  Otišao je iz Hrvatske a apstraktna istraživanja je zamijenio radom na terenu širom svijeta pod okriljem zaklade Billa i melinde Gatesa

 

Prof. Rudan u projektu Zaklade Billa i Melinde Gates

Zaklada najbogatijeg Amerikanca i filantropa Billa Gatesa financirala je velik dio istra­živanja i putovanja profesora Rudana, s  više od 5 milijuna dolara. Igor  Rudan je stalni savjetnik za pitanja globalnog zdravlja Zaklade Billa i Melinde Gates a u razdoblju iz­među 2005. i 2010.  proveo je nekoliko godina u nizu putujući bez prestanka, ne zadržavajući se na istom mjestu dulje od 10 dana te uvjeravajući lokalne čelnike diljem svijeta da primjenjuju efikasnije metode u zaštiti zdravlja.

 

Tih je godina – kako profesor Rudan sam kaže-  nakratko prestao biti znanstvenik u klasičnom smislu, a postao nalik trgo­vačkom putniku, obilazeći brojne zemlje u razvoju i međunarodne organizacije. Ukazivao je na dokaze o tome gdje leže stvarni problemi u dječjem zdravlju te ih savjetovao kako racional­nije ulagati sredstva koja imaju u zdravlje svoje djece i trudnica.  

 

Danas je broj umrle djece u svijetu oko 6 mili­juna godišnje, a početkom ovog stoljeća bio je barem dvostruko veći. Napredak je postignut zahvaljujući boljim informacija­ma (proizašlim iz istraživanja) o razlozima umiranja djece u svijetu i racionalnijoj potrošnji sredstava temeljenoj na tim infor­macijama. Smanjenje smrtnosti djece jer prema Rudanu, vjerojatno  jedan od naj­većih napredaka koje je medicina postigla u ovom stoljeću.

 

K tome smanjili su ulaganja u HIV i malariju, koji su manje značajni uzroci smr­ti u djece, a povećali ulaganja u suzbijanje upala pluća i proljeva, koji su znatno važniji, ali sasvim zanemareni uzroci.

 

*The Royal Society (“Kraljevsko društvo") Britanske akademije znanosti

je među najuglednijim i najstarijim institucijama te vrste u svijetu. Samo su 4 Hrvata primljena u to prestižno Društvo:

  • Ruđer Bošković (1761.),
  • nobelovac Lavoslav Ružička (1942.)
  • nobelovac Vladimir Prelog (1962.)
  • Igor Rudan  (2016.)

 

Procedura primanja u “Kraljevsko društvo" Britanske akademije znanosti je zahtjevna i relativno se rijetko događa da kandidat bude primljen  već u prvom pokušaju, kao što je to bio slučaj s profesorom Rudanom.

 

„Kraljevsko društvo“ bira svoje čla­nove tako da jedan od već posto­jećih članova podnese prijedlog o kandidatu kojega poznaje i za ko­jega misli da zavređuje članstvo, a taj prijedlog onda trebaju podržati još 2 člana koja s predloženim kandidatom nisu imala nikakvih prethodnih kontakata kako bi se osigurala nepristranost u prosudbi. Zatim svi tako pripremljeni prijedlozi za nove kandidate prolaze  kroz 5 krugova rigorozne evaluacije, a na kraju se novi članovi biraju samo među prijedlozima koji su prošli svih 5 krugova, tajnim glasovanjem svih članova društva.


Za istog kandidata postupak izbora može se pokrenuti najviše 3 puta, a relativno je rijetko da kandidat bude primljen  već u prvom pokušaju.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.