Liječnici u radnom odnosu rado bi se mijenjali s koncesionarima


www.hlk.hr

Autor/Izvor: Priopćenje HLK 20160503

Objavljeno: 3.05.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Liječnici u radnom odnosu rado bi se mijenjali s koncesionarima

Anketa HLK ukazuje između ostaloga i na financijsku diskriminacije liječnika PZZ u radnom odnosu u domovima zdravlja

 

U anketi koju je HLK provela među zaposlenicima u 3 zagrebačka doma zdravlja sudjelovalo je 99 liječnika koji su u radnom odnosu. Čak  njih 74% bi rado zamijenilo svoj status. Odrekli bi se radnog odnosa i prešli u koncesionare.

 

Anketu je krajem 2015.godine provelo Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore (HLK) a obrađeni rezultati su objavljeni ovih dana.

 

Motiv je dobrim djelom u većoj nagradi za rad. Jer iako se 74 % anketiranih liječnika izjasnilo da bi željeli raditi u koncesiji, gotovo svi oni (70%  anketiranih)  je također izjavilo da bi rado ostalo i zaposlenicima domova zdravlja ako bi ih se primjereno stimuliralo za ostvareni radni učinak.

 

No, liječnici PZZ koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja, nezadovoljni su i time što im je onemogućeno da sami organiziraju bolje uvjete rada, specifično kad je riječ o  prekovremenim satima i posebnim dežurstvima.

  • više od polovice anketiranih (52%) liječnika u radnom odnosu u domu zdravlja ne radi prekovremeno, a od onih koji rade, njih 55% želi raditi dok preostale na rad obvezuje dom zdravlja,
  • u posebnim dežurstvima sudjeluje 73% liječnika,
  • od onih ispitanika koji sada sudjeluju u posebnim dežurstvima njih 44% ne želi u njima sudjelovati, a 36% bi i dalje sudjelovalo kad bi im ona bila bolje plaćena,
  • nakon posebnih dežurstava čak 32% ispitanika nije slobodno 12 sati,
  • u kućne posjete, uvijek kada je to potrebno, ide 79% liječnika pri čemu ih samo 2% ima pokrivene troškove osobnog automobila od strane doma zdravlja.

 Anketirano liječnici PZZ koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja, nezadovoljni su i stručnom edukacijom:

  • domovi zdravlja pokrili su troškove stručne edukacije za 43% anketiranih liječnik,
  • u 29% slučajeva troškovi edukacije nisu pokriveni,
  • 13% ispitanika nije moglo na edukaciju jer im domovi zdravlja nisu osigurali zamjenu.

 

„Unatoč ogromnom broju pruženih usluga, zaposlenici domova zdravlja, za razliku od liječnika koncesionara, za obavljeni posao nisu stimulirani niti financijski niti na bilo koji drugi način. Osim financijske diskriminacije, zaposlenicima doma zdravlja onemogućeno je organiziranje boljih uvjeta rada u ambulanti. Dok koncesionari mogu uzeti dodatnog administratora ili dodatnu sestru, dom zdravlja to ne omogućava svojim zaposlenicima.(ispitanici smatraju da kod 62% timova nedostaje administrator, kod 10% medicinska sestra, a kod 3% još jedan liječnik.)

Što više zaposlenici doma zdravlja ne mogu opremiti svoju ordinaciju u skladu s potrebama struke i vlastitim profesionalnim afinitetima te samostalno razvijati svoje profesionalne ambicije već ovise o dobroj volji ravnatelja institucije u kojoj rade.
Većina anketiranih liječnika izjasnila se da žele raditi u koncesiji. To je posve očekivano, obzirom na uvjete u kojima rade i pravila koja vrijede za rad liječnika zaposlenih u domovima zdravlja. Liječnici primarne zdravstvene  zaštite su svakodnevno preopterećeni velikim brojem zahtjeva pacijenata te enormnom administracijom“, istaknula je savjetnica predsjednika  HLK-a za PZZ, dr. med. Meri Margreitner, koja potpisuje anketu.

„Činjenica da bi 70% anketiranih liječnika, ako bi ih se adekvatno stimuliralo za postignute rezultate, rado ostalo zaposlenicima domova zdravlja pokazuje nam u kojem smjeru trebamo djelovati. HLK će učinit  sve kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, smanjila diskriminacija liječnika zaposlenih u domovima zdravlja u odnosu na one koji rade u koncesiji. Inzistirat ćemo i na stvaranju objektivnih kriterija za dodjelu koncesija.“, zaključio je dr. Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.

 

Demografski podaci ankete

U ovoj anketi sudjelovalo je 99 liječnika koji su u radnom odnosu u 3 zagrebačka doma zdravlja.

 

Podaci o spolu ispitanika:

  • žene (82%),
  • muškaraca (15%)  (za 3%  ispitanih podaci o spolu nisu navedeni).

Najveći broj anketiranih liječnika čine :

  • liječnici obiteljske medicine (80%),
  • specijalisti opće/obiteljske medicine (37%),
  • ginekolozi (8%)
  • pedijatri (12%).

Dob anketiranih  liječnika

  • između 40-50 godina (40%),
  • u dobi između 50-60 godina (27%).

Prema duljini staža u domu zdravlja,

  • sa stažem od 5 do 10 godina je 33% liječnika,
  • a potom slijede oni sa stažem duljim od 15 godina, njih 20%.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.