Zašto obilježavati dva dana neovisnosti?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 7.10.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    

Zašto obilježavati dva dana neovisnosti?

Mnogi su zbunjeni time što smo u 25 godina postojanja hrvatske države na 3 datuma  slavili neovisnost: Dan neovisnosti - 8.listopada, Dan državnosti - 25. lipnja a do 2001. godine i Dan državnosti- 30 svibnja. Sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske da bi nekoliko mjeseci kasnije, 8. listopada 1991. isti saziv Sabora donio odluku o prekidu veza s ostalim republikama SFRJ. Podsjetimo još da se u prvom desetljeću naše države, Dan državnosti slavio 30. svibnja kada je ustanovljen (1990.) prvi višestranački Sabor.

 

Zašto se obilježavanje državne neovisnosti duplicira? Hrvatske vlade različitih ideoloških predznaka,  mijenjale su datume obilježavanja. Kada je 2001. godine na vlast došla ljevica, nije se slagala s datumom obilježavanja Dana državnosti koji je uvela Vlada HDZ-a i koji se do tada slavio 30. svibnja kada je ustanovljen (1990.) prvi višestranački Sabor.

 

Hrvatska među europskim državama ima najviše blagdana nevezanih za vjerske. Imamo 14 državno-vjerskih blagdana* od kojih su 4 držana.  

A kako to izgleda u drugim europskim državama?

  • Italiji ima 12 blagdana, od kojih su samo dva državna (Dan oslobođenja od nacifašizma - 25. travnja  i Dan Republike - 2. lipnja),
  • Njemačka ima 15 blagdana, a samo jedan državni (Dan njemačkog ujedinjenja - 3. listopada),
  • Francuska ima 11 blagdana, a tri su državna (Kraj Drugog svjetskog rata - 8. svibnja,  Pad Bastille - 14. srpnja,  Kraj Prvog svjetskog rata - 11. studeni),
  • Austrija ima 13 blagdana i samo je jedan državni (Dan državnosti - 26. listopada).

 

„Zašto obilježavati dva dana neovisnosti? I zašto obilježavati četiri državna blagdana? Dan antifašističke borbe (22. lipnja), Dan državnosti (25. lipnja), Dan domovinske zahvalnosti (5. kolovoza) i Dan neovisnosti (8. listopada). Mnogi građani i ne znaju neke datume…

 

Bilo je više pokušaja da se uvede red u datume obilježavanja državnih događaja. Posljednji je pokrenula skupina akademika i profesora (Aralica, Jelčić, Rudolf itd.) koji su pisali šefu Sabora u raspuštanju Reineru, ali nisu smanjili broj dana, već samo izmijenili imena. Zašto se, uz pomnu povijesnu analizu, ne odredi samo jedan ili najviše dva datuma kojima bi se obilježila hrvatska državnost?“  (Izvor: Večernji list  20160624, S. Tomašević).

 

 

* Nova godinu i praznici rada se ne smatraju  državnim blagdanom u užem smislu

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.