*Dan mladeži: mladić s vrha upisa na popularnu medicinu


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.08.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan mladeži: mladić s vrha upisa na popularnu medicinu

Na nama mladima je da barem pokušamo nešto popraviti – kaže Joško Bilandžić, maturant zagrebačke druge gimnazije  koji je na samom vrhu upisa na Medicinski fakultet u Zagrebu. Prigodom Dana mladeži, prenosimo intervju s Joškom koji je krajem srpnja bio gost u Dnevniku Nove TV.

 

Zanimanje kojeg godinama manjka su - liječnici. U Hrvatskoj ih trenutačno nedostaje oko 2.500. Joško, kad ste donijeli odluku upisati medicinu, je li bilo dvojbe?

Vrlo ranu, već krajem osnovne škole. Nisam se mnogo dvoumio, shvatio sam da je to poziv za mene.

 

Prilikom odabira studenti moraju birati između želja s jedne strane, ali i voditi računa s kojim će se zanimanjem lakše zaposliti, je li tako?

Slažem se s Vama, ali sam uvijek bio pobornik toga da treba prevagnuti volja i želja za nečim, jer smatram da bi sreća u životu trebala biti ispred pukog preživljavanja i financijske situacije. Ali treba odvagati.

 

Sve je više mladih obrazovanih ljudi koji odlaze u inozemstvo, razmišljate li o tome nakon diplome?

Prošla mi je ta misao kroz glavu, ali smatram da je puno ljudi kroz povijest patilo da bi imali ovu zemlju i stoga je na nama mladima da barem pokušamo nešto popraviti, a ne odmah gledati da idemo van. Ali, vidjet ću gdje će me život odnijeti.

 

Što bi Hrvatska trebala učiniti da mlade ljude zadrži, ili ako već odu van studirati - da ih vrati u zemlju? Što mladi žele?

Iz osobnog iskustva smatram da najveći problem nije novac, nego da mladi žele nagradu i priznanje za svoj rad u smislu da oni koji su stvarno sposobni za nešto, dobiju ono što im pripada, da ne ide po nekim linijama zapošljavanja, nego da oni koji to zaslužuju, to i dobiju. Mislim da je to najbitnija stvar za nas mlade.

 

Nakon završetka studija medicine, koje su želje?

Najviše bih volio specijalizirati kirurgiju i pokušati ostati u Hrvatskoj. (Izvor: dnevnik.hr 20160720)

 

 

 

*SVJETSKI DAN MLADIH (MLADEŽI) 

obilježava se 12. kolovoza  prema rezoluciji UN-a  iz 1999. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 54/120, na preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade, taj datum  proglasila međunarodnim danom mladih.

 

Mladost je razdoblje života između  djetinjstva i odrasle dobi. To je biološka ali i društvena kategorija. U tradicionalnom društvu, mladež kao posebna društvena grupa nije postojala, jer je uključivanje u sferu rada započinjalo već u ranom djetinjstvu, a djeca su automatski postajala odrasli čim su počela zarađivati za život. Razvojem tehonolškog društva javlja se potreba za sve kvalificiranijom radnom snagom, što dovodi do masovnog školovanja, tj. odgađanja ulaska mladih u svijet rada.


Mladež postaje predmet proučavanja sociologije nakon utvrđivanja, da je biološka činjenica, poput starosnog doba, poprimila društvene konotacije i postala načelo društvene diferencijacije. Sociolozi nisu suglasni u definiranju pojmova mladost i mladež, kao ni oko gpdine koje pojmovi obuhvaćaju. Neki kao mladenačko razdoblje navode razdoblje od 15. do 25. godine, neki do 30., a neki čak do 35. godine, u skladu sa smjernicama produženja mladosti u suvremenom društvu.


Najvažnija obilježja mladeži su: životno doba, razne socijalne konotacije koje društvo pridaje mladima, raskorak između psihofizičke i društvene zrelosti, koji ima za posljedicu neravnopravan društveni položaj mladih u odnosu na referentne grupe odraslih i izgrađivanje specifične mladenačke svijesti koja mlade razlikuje od svijeta odraslih. (Izvor: Wikipedia)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.