MOST: program za zdravstvo, izbori 11.09.2016.


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 30.08.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

MOST: program za zdravstvo, izbori 11.09.2016.

Iz  izbornog programa MOST-a  izdvojili smo 55 najznačajnijih  odrednica za ZDRAVSTVO. (Izvor: Most, izborni program 2016., Zdravstvo, glava 10, strana 40-46)

 

HZZO i  SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

1.   HZZO je postao mastodont u rukama politike te ustrojem i brojem zaposlenika definitivno ne odgovara potrebama niti primatelja, niti davatelja zdravstvene skrbi.

2. OBVEZNO (OSNOVNO) ZDRAVSTVENO OSIGURANJE je temelj ali treba omogućiti razvoj DOPUNSKOG I DODATNOG zdravstvenog osiguranja.
3.  Realno je očekivati potrebu OSOBNE PARTICIPACIJE KORISNIKA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA, koja će omogućiti održivost zdravstvenih usluga na visokoj razini. Takav trend pokazuje suvremena europska praksa.
4.   Što prije izraditi PRAVNI OKVIR/usvojiti zakone za regulaciju zdravstvenog sustava (državna i županijska/lokalna razina). Potreban je najširi društveni KONSENZUS svih koji sudjeluju u kreiranju zdravstvene politike, kako bi se mogle provesti zdravstvene reforme, jer se daljim neprovođenjem potrebnih reformi dovodi u pitanje i temeljno ljudskih pravo naših građana na jednaku dostupnost zdravstvene usluge.

OSNOVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA i tzv. ZDRAVSTVENA KOŠARICA
5. Definirati i osigurati osnovnu zdravstvenu zaštitu za sve građane, uz zadržavanje  principu društvene SOLIDARNOSTI i DOSTUPNOSTI zdravstvene skrbi.
6. Definirati tzv. ZDRAVSTVENU KOŠARICU što neće značiti ograničavanje prava građana na liječenje.

CIJENE  ZDRAVSTVENIH USLUGA
7. Zdravstvena administracija (komentar:HZZO!) ne smije politički određivati cijenu zdravstvenih usluga!
8. Uključiti liječnike kao nositelje djelatnosti (komentar: HLK, HUBOL!) te Udruge poslodavaca u zdravstvu u proces kolektivnog pregovaranja.

9. Potrebna je sveobuhvatna analiza (npr. godišnji izvadak utrošenog i uplaćenog za svakog pojedinog osiguranika HZZO-a) te dalja informatizacija zdravstva.
10. Uspostavit  tzv. DTS URED koji će kontinuirano revidirati cijene usluga bolničkog liječenja. Revizija DTS, DTP, revizija i optimalizacija LISTE LIJEKOVA.

 

DECENTRALIZACIJA ZDRAVSTVA

11.  DECENTRALIZACIJA HZZO-a, na načelima samofinanciranja i solidarnosti hrvatskih regija.

12.  Jasno DEFINIRANE OVLASTI DOMOVA ZDRAVLJA te učinkovita koordinacija s Ministarstvom zdravstva i Zavodima za javno zdravstvo jer su Domovi zdravlja i vrhunski Zavodi za javno zdravstvo temelj funkcioniranja zdravstvenog sustava, za preko 90% korisnika zdravstvenih usluga. 

 

FINANCIJSKA STABILIZACIJA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

13.  Prošlogodišnji izlazak iz DRŽAVNE RIZNICE bi trebao imati pozitivan učinak na zdravstveni sustav, potrebna je dalja evaluacija istog.

14.  Uz postojeće doprinose/stope za zdravstvo treba uvesti dodatne izvore financiranja zdravstvenog sustava - PARTICIPACIJU FARMACEUTSKE I MEDICINSKE INDUSTRIJE.

15.  Potrebna je REVIZIJA POREZA NA DUHANSKE PROIZVODE koji se izdvajaju za zdravstvo itd.

16.  Kao dugoročno rješenje za financijsku stabilizaciju zdravstvenog sustava Most preferira povećanje broja osoba koje osiguravaju prinos sredstava u zdravstveni sustav (detaljnije o tome u dijelu izbornog programa Mosta pod nazivom „Zapošljavanje“)*.

 

JAVNA NABAVA i RACIONALIZACIJA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

17.  JAVNA NABAVA – provoditi otvorene i korektne natječaje bez koruptivne podloge.

18.  Prema NAČELU SUPSIDIJARNOSTI - postupno premještati postupke zdravstvene zaštite. Sve one postupke koje je moguće obaviti u primarnoj zaštiti - PREMJESTITI IZ SEKUNDARNE BOLNIČKE DJELATNOSTI U DOMOVE ZDRAVLJA- čime bi se uz smanjenje troškova postiglo i povećanje kvalitete na svim nivoima zdravstvene zaštite a i zdravstvena bi usluga bila bliže domu pacijenta. Situacija danas nije dobra jer je sve podređeno skupoj bolničkoj dijagnostici i liječenju, iako bi na razini PZZ-a trebalo rješavati i do 90% kazuistike.

 

DEFINIRANJE STRATEŠKIH PROJEKATA U ZDRAVSTVU

19.  Strateški projekti u zdravstvu se po prirodi stvari provode u dužem vremenskom razdoblju dok se na vlasti izmjenjuju različite političke opcije. Isto je i sa zdravstvenom reformom. Stoga treba osigurati nastavak započetih strateških projekata te realizaciju u dugoročnom vremenskom razdoblju bez nepotrebne politizacije istog.

20.  Definirati PLAN GRADNJE BOLNICA do 2030. godine.

21.  Sveučilišne bolnice kao CENTRI IZVRSNOSTI.

22.  Daljnji razvoj turističke i lječilišne medicine (ZDRAVSTVENI TURIZAM).

23.  Nastavak i osnaživanje programa E-ZDRAVSTVO.

 

DEPOLITIZACIJA i DEBIROKRATIZACIJA ZDRAVSTVA

24.  DEPOLITIZACIJA ZDRAVSTVENOG MENADŽMENTA i rukovoditelja zdravstvenih cjelina na svim razinama.  Veća samostalnost ali i odgovornost te transparentnost rada zdravstvenih ustanova.

25.  Nulta stopa tolerancije prema ZLOUPOTREBAMA/ISKORIŠTAVANJU DRUŠTVENOG I ZAJEDNIČKOG U ZDRAVSTVU ZA PRIVATNE INTERESE, nepotizmu, korupciji, kriminalu.

26.  SMANJITI BROJ ZAKONSKIH AKATA koji birokratiziraju zdravstvo, ograničavaju profesionalnu autonomiju liječnika a pacijente prepuštaju samim sebi.

27.  Zdravstvena administracija (komentar: Ministarstvo, HZZO)  ne smije imati prednost (komentar: dominaciju) u kreiranju zdravstvene politike. Njena uloga treba biti savjetodavna, koordinatorska i  potporna u izradi ili izmjenama organskih zdravstvenih zakona  a u sve segmente i na sve razine treba uključiti sve relevantne faktore u zdravstvenom sustavu: komore, poslodavce, sindikate, udruge za zaštitu i promicanje prava pacijenata u suradnji sa zdravstvenom administracijom.

28.  PRIVATNIM ZDR. USTANOVAMA omogućiti RAVNOPRAVNU poziciju u sustavu pružanja usluga pacijentima.

 

HITNE MJERE ZA ZAUSTAVLJANJE ODLJEVA ZDRAVSTVENOG KADRA IZ RH

29.  Potpisivanje STRUKOVNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA LIJEČNIKE i uključivanje liječnika u pregovaranje o uvjetima svoga rada.

30.  Uvažavanje europskih kriterija VREMENSKO-KADROVSKIH NORMATIVA u pružanju zdravstvenih usluga–treba ih izraditi Hrvatska liječnička komora (HLK) u suradnji sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).

31.  Omogućiti DODATNI RAD SVIM LIJEČNICIMA prema JASNIM KRITERIJIMA

(komentar: Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca).

32.  Za NAPREDOVANJE U STRUCI definirati TRANSPARENTNA MJERILA.

33.  Omogućiti  stručno i profesionalno USAVRŠAVANJE.

34.  Redefiniranje SUSTAVA SPECIJALIZACIJA,  osnaživanje programa specijalizacija i mentorskog sustava (komentar: Pravilnik o stručnom osposobljavanju doktora medicine).

35.  Materijalno poticati rad u manje atraktivnim životnim sredinama putem posebnih DOTACIJA ILI POREZNIH OLAKŠICA.

36.  STAMBENO ZBRINJAVANJE – povoljniji STAMBENI KREDITI za medicinske djelatnike (deficitarne).

37.  Postupno uvođenje STIMULACIJE I PLAĆANJA DJELATNIKA PREMA ISHODIMA LIJEČENJA (odmak od trenutnog sustava koji isključivo plaća učinjeno/fakturirano prema uspješnim ishodima liječenja poglavito u primarnoj zaštiti).

38.  Središnje planiranje potreba za ljudskim resursima i povećanje broja izvršitelja u sustavu zdravstva.

39.  Promjena regulacije PRIPRAVNIČKOG STAŽA ZA LIJEČNIKE.

40.  KONTINUIRANI NATJEČAJI za pripravnike (umjesto 2-3 puta godišnje kao što je sada),te izravni ulazak liječnika u sustav bez odgode i nepotrebnog čekanja nakon diplome.

 

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - PALIJATIVNA SKRB - PREVENCIJA BOLESTI I ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE

41.  DOM ZDRAVLJA (DZ), kao temelj zdravstvenog sustava na svom području, mora biti organiziran na način da efikasno pokriva potrebe građana kroz učinkovitu koordinaciju rada svih zdravstvenih djelatnika bez obzira na to jesu li oni zaposlenici doma zdravlja, koncesijski ili čisti privatni zdravstveni djelatnici.

42.  Donošenje Pravilnika o nagrađivanju djelatnika domova zdravlja prema kriterijima HZZO-a.

43.  Za OBJEDINJAVANJE PZZ u jedinstven i racionalan sustav neizostavan je KONSENZUS. To treba biti zajednička odluka strukovnih komora, liječnika, bolesnika, zdravstvene administracije i poslodavca.

44.  DZ treba  imati funkcije: (a) obiteljske medicine, (b)ginekologije, (c)pedijatrije, (d)polivalentne stomatologije (e)mentalnog zdravlja, (f)hitne medicinske pomoći, (g)kućnog liječenja, (h)skrbi za pacijente sa posebnim potrebama (komentar: uključujući palijativnu skrb?)  (i)prevencije i prosvjećivanja.

45.  Funkciju prevencije bolesti i zdravstvenog prosvjećivanja, DZ obnaša zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo (ZJZ).

46.  Potrebna je analiza dosada provedene „PRIVATIZACIJE“ PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE.

47.  Poticati  jačanju GRUPNE (skupne)PRAKSE.

 

BOLNIČKO ZDRAVSTVO

48.  Postojeći „Nacionalni plan razvoja bolnica u RH“ (MASTERPLAN BOLNICA) nije zaživio i traži hitnu reviziju. O tome treba postići KONSENZUS. Potrebne su jasne smjernice o INTEGRACIJI prvenstveno FUNKCIONALNIH DJELATNOSTI, a ne integraciji bolnica, uz transparentnu analizu financijske održivosti takve integracije.

49.  Hitna AKREDITACIJA I CERTIFIKACIJA svake bolnica, odnosno analiza rada bolnica od strane Agencije za akreditaciju bolnica. Ukidanje bolnice koja to ne postiže.

50.  ZDRAVSTVENI ISHODI, INDIKATORI KVALITETE i SIGURNOST BOLESNIKA  kao osnovni parametri mjerenja USPJEŠNOSTI ZDR. SUSTAVA.

51.  HEALTH TECHNOLOGY ASSESSMENT (kontinuirana analiza zdravstvenih tehnologija) za adekvatno planiranje te ravnomjerno korištenje resursa.

52.  Stvaranje „SREDIŠNJEG REGISTRA MEDICINSKE OPREME“ (vrste, godišta, broj obavljenih procedura, raspodijeljenost).

53.  Racionalizacija NEZDRAVSTVENIH DJELATNOSTI u bolnicama (komentar: outsourcing ili drugi alati)

 

HITNA MEDICINA

54.  Nastavak reforme hitne medicine kroz FUNKCIONALNU INTEGRACIJU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU (ZHM) s pružateljima primarne zdravstvene zaštite (PZZ) i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom (OHBP).

55.  Postupna ZAMJENA LIJEČNIKA u HMP a umjesto njih posebno educirane i kompetentne medicinske sestre i tehničari, u skladu s europskom praksom, te njihovo premještanje u OHBP ili centre za HMP.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.