Ljudi iza programa: SDP-ov Sinša Varga


Siniša varga (Izvor SDP FB)

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 8.09.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Ljudi iza programa: SDP-ov Sinša Varga

Kad čitate predizborne programe za zdravstvo - a političke stranke ih poprilično guraju u medije  uoči 11. rujna - teško je na prvi pogled uočiti znatnije razlike. Nešto se više može iščitati iz intervjua sa  stranačkim liderima zaduženima za zdravstvo.  Dobar je primjer SDP-ov Siniša Varga koji iza sebe ima impresivno  insajdersko iskustvo: od pomoćnika ministra zdravstva, ravnatelja HZZO-a do ministra zdravlja a nedavno je zdravstveni sustav upoznao i iz pozicije teško bolesnog pacijenta.

 

Siniša Varga je – za hrvatske prilike - izuzetno fokusiran političar, dobar retoričar  s odličnim komunikacijskim vještinama. U svojim javnim nastupima govorio suvislo, argumentirano, logično i smisleno. Ako 11. rujna  izbore dobije SDP-ova Nacionalna koalicija, Varga će najavjerojatnije  po drugi puta sjesti u užarenu fotelju ministra zdravlja.

 

Izvodi iz njegovih intervjua poslužili su nam kao dopuna izbornom programu za zdravstvo SDP-ove Nacionalne koalicije  

 

HZZO i SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

„Još uvijek smatram da dopunsko osiguranje treba izdvojiti iz HZZO-a tako da se osnuje tvrtka kći u 100-postotnom državnom vlasništvu i da posluje sukladno zakonu o osiguranju. S obzirom na to da nemamo mogućnost biti konkurentni privatnicima, to nas sputava u radu. No, cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja nećemo dizati.  SDP-ov program kaže kako nema novih poreznih nameta pa u zdravstvu nema ni povećanja police dopunskog. Cijena dopunskog ostaje ista. No, ako se veći dio građana vrati iz privatnih osiguranja u HZZO-ovo, dopunsko polica može biti i jeftinija…

Realizirat ćemo politički konsenzus oko bitnih stvari u zdravstvu kako bi se zdravstvena strategija mogla provoditi bez obzira na promjene vlasti. Pokušat ćemo organizirati sastanke s našim političkim konkurentima što bi trebali  dovesti do zajedničkih stavova oko bitnih dijelova zdravstvenog sustava…

Treba dogovor da li se  sustav zdravstva RH  temelji na solidarnosti ili se temelji na kupovnoj moći građana. Držim kako u zajedničkom razgovoru s našim političkim konkurentima možemo doći i do zajedničkog stava jer je potpuno jasno što građanima treba - bolji kuk tamo gdje je medicinski indiciran, a ne ovisno o tome ima li pacijent ili nema novca…

Preduvjet su smjernice prilikom odabira ugradbenih materijala koje istina, još nemamo. One još nisu izrađene iako se to  traži već 25 godina...No, imamo veliko iskustvo s dobro uređenim terapijskim smjernicama prilikom odabira lijekova. Vjerujem da se to može postići i s ugradbenim materijalima. Ako to domaći stručnjaci nisu u stanju napraviti u zadovoljavajućem roku, onda ćemo ih preuzeti iz usporedivih zemalja:  Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke...“

 

MASTER PLAN BOLNICA &  ZAKON O SANACIJI

„Već smo identificirali bolnice u kojima se pojedini odjeli mogu povezati. Moram izraziti žaljenje zbog ukidanja zakona o sanaciji jer je to bila odlična poluga za funkcionalno povezivanje bolnica... Sada se to možete raditi u državnim bolnicama dok  s drugima (op. županijske) to ide mnogo teže, osim ako se ne dođe do visoke razine depolitizacije zdravstva... Vjerujem da se dio problema može riješiti izmjenama i dopunama:

  • zakona o zdravstvenoj zaštiti,
  • zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
  • zakonom o logistici i kvaliteti u zdravstvu, što će omogućiti brzo i funkcionalno povezivanje bolnica.

SANACIJA DUGOVA

„Poslovanje zdravstva u 2015-oj godini govori da znamo kako sanirat dugove. Izborili smo se za izlazak HZZO-a iz državne riznice, kad smo napravili milijun usluga više negoli godinu ranije. Povećali smo materijalna prava zaposlenih, a istodobno dospjele dugove smanjili 300 milijuna kuna.  

Da bi sustav normalno funkcionirao dospjela dugovanje prema dobavljačima moraju biti svedena na zakonski propisani rok od 60 dana. Inicijalni plan za to nam je bio 31. prosinca 2017., ali zbog eksperimentalne, neuspjele (opr: HDZiMOST) vlade, u 2016. godini rok će se morati pomaknuti.“

 

ZDRAVSTVENI TURIZAM U JAVNIM BOLNICAMA ZA BOLJE ISKORIŠTENJE RESURSA TE KAO DODATNI IZVOR PRIHODA

Zdravstveni turizam u javnim bolnicama“ je nespretni naziv za vrlo dobru ideju. I pacijenti i zdravstveni radnici, kao i upravljačka struktura javnih bolnica, svjesni su da imamo dio neiskorištene infrastrukture i uređaja te osoblja, jer bolnice rade 24 sata. Sve se to može bolje iskoristiti - kad nisu angažirani u javnom zdravstvu- jer bi se tako došlo do dodatnih izvora prihoda. Uređaji bi se lakše obnavljali, a kao turistička zemlja, mogli bismo našim gostima pružiti vrlo dobre usluge. A kako  kontrolirati da građani Hrvatske (pacijenti) ne budu zakinuti zbog “turista”? Tako da se kontrolira izvršavanje ugovorenih usluga  bolnice za hrvatske građane u određenom mjesecu, jer bez toga neće dobiti prihod od HZZO-a.“

 

HITNA MEDICINSKA & HHMS

"Ne slažem se s aktualnim ministrom zdravlja Nakićem (HDZ) da se hitna helikopterska služba ograniči na 3 baze, jer potrebno je, prema medicinskim pokazateljima:

  • najmanje 8 baza na Jadranu + 1 baza u Zagrebu + baza za istočnu Hrvatsku, negdje na potezu između Slavonskog Broda i Županje.

Prije pokretanja projekta HHMS (op. krajem 2015.) razgovarali smo o mogućem sufinanciranju spriobalnim turističkim županijama,Hrvatskim autoklubom (HAK),privatnim osiguravateljima (automobilska odgovornost).No, kad se približilo vrijeme realizacije projekta, jedini novac bila su sredstva Svjetske banke, a to je bilo dostatno samo za pokrivanje troškova za četiri mjeseca (krajem 2015.). Ipak, dokazali smo da smo dobili značajno bolju kvalitetu usluge. Nakon pilot-projekta trebalo je odrediti:

  • koliko helikoptera, koliko baza, na kojem mjestu,da li kupnju ili iznajmljivanje helikoptera (koji model financiranja).

U međuvremenu su se promijenile okolnosti - vojsci su stigli novi helikopteri, kao i u MUP, također za praćenje graničnih prijelaza te plovila, što omogućuje lakše obavljanje tog servisa jer educirano osoblje postoji.

 

HITNA i PENALIZIRANJE TZV. NEHITNIH PACIJENATA, PZZ, Zakon o koncesijama (ZOK)

Kako u SDP-u gledaju na ideju tehničkog ministra Darija Nakića (HDZ) da penalizira tzv. nehitne pacijente?

„To je izrazito loša mjera koja može koštati zdravlja siromašnije građane. Mi želimo rasteretiti Hitnu na način da:

  1.  educiramo građane, odnosno treba im objasniti čemu služi hitna, kako prepoznati hitno stanje,
  2. istodobno, kroz reformu treba osposobiti primarnu zdravstvenu zaštitu da primi dio pacijenata, primjerice, praznicima, subotom ili nedjeljom. Vjerujem da je to moguće otvaranjem prostora grupnoj praksi i reformom domova zdravlja. Tek kad se osigura dostupnost liječenja izvan redovitog radnog vremena u primarnoj, onda se može govoriti o rasterećenju hitne, a penalizacija može biti opasna za zdravlje.
  3. Kroz reformu Primarne zdravstvene zaštite (PZZ), treba potaknuti koncesionare kako bi pokazali više interesa prema radu izvan radnog vremena u cilju veće dostupnosti liječenja primjerice, praznicima, subotom ili nedjeljom te primanje jednog dijela hitnih pacijenata.
  4.  Postojeći Zakon o koncesijama - u okviru kojeg rade koncesionari u PZZ - nije dobar. S druge strane, o tome hoće li u nekoj županiji biti više ili manje koncesionara odlučit će lokalna samouprava. Mi se zalažemo za provedbu ustavne odredbe koja kaže da je primarna u ingerenciji lokalnih vlasti. Pokušat ćemo u kratkom roku doći do konsenzusa oko toga kako što bolje odrediti omjer koncesionara i zaposlenika domova zdravlja. Ono što želimo napraviti jest jača pozicija zaposlenih u domovima zdravlja te kroz promjenu zakona bolje odrediti položaj koncesionara, kako u pravima, tako i u obvezama prema pacijentima izvan redovitog radnog vremena.

LISTE ČEKANJA

„Mi smo se dokazali na djelu. Zatekli smo liste s 800.000 pacijenta i smanjili ih na 560.000, a dolaskom HDZ-a liste su se opet vratile na taj veliki broj. Prema tome, naše ranije aktivnosti, ne samo da ćemo ponoviti, već i unaprijediti.“

 

DOPUNSKI RAD LIJEČNIKA,

„Nekoliko podzakonskih akata koji su prošli ministru Nakiću utjecali su na dostupnost zdravstvene zaštite ljudima… Pravilnik kojim je liberaliziran dopunski rad liječnika ali i Pravilnik o specijalizacijama.  Ministar Nakić to naziva mjerama za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, no radi se o  smanjenjem dostupnosti zdravstva za pacijente…Vratit ćemo kriteriji za dopunski rad jer ne može interes liječnika biti ispred javnog interesa..."

 

SPECIJALISTIČKO USAVRŠAVANJE DOKTORA MEDICINE

"Kad je riječ o Pravilniku o specijalističkom usavršavanju - nismo dovoljno bogati da plaćamo specijalizaciju liječnika 500.000 i više kuna a da specijalist dobije oprost duga za 40.000 kuna.

Taj je pravilnik opravdano kritiziran i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) i od ravnatelja bolnica, jer je ta odredba ugrađena u pravilnik krajem devedesetih kako bi liječnici ostali raditi u bolnicama koje su ih poslale na specijalizaciju.  Sad ne samo de se ne moraju vratiti u “malu sredinu”, već mogu otići i u inozemstvo gotovo bez ikakve odštete!

Svi budući ugovori ići će prema novim odredbama koje neće biti u pravilniku, već u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Pravilnici su dobri za brzo rješavanje problema, ali samo ako je ministar sklon razgovorima i dogovorima. U suprotnom, postaju moćno oružje u rukama…Taj je pravilnik naštetio pacijentima, onima koji su platiti edukaciju specijalista, jer neće dobiti njegovu uslugu…

Pokazan je ogroman prijezir prema pacijentima. Bolnica koja ne liječi pacijente može se odmah zatvoriti...

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti odredit će se visina i rok vraćanja uloženog. Pravilnik nije dovoljno jaki akt. Zakon sve to mora riješiti jer ne radi se tu o besplatnom školovanju obuhvaćenom Zakonom o visokom školstvu, već o “treningu” koji plaćaju bolnice novcem građana…. Smatram kako je to devalvacija specijalističkog usavršavanja, ali i da je bolnica zakinuta za svoje ulaganje.“

(Izvor: jutarnji.hr 20160808, večernji.hr 20160803)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.