Ljudi iza programa: A.Stavljenić Rukavina, stranka *BM 365 RIS


Ana Stavljenić – Rukavina, Mladen Bušić i Boris Klaić (Izvor: BM 365 RIS)

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 2.09.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Ljudi iza programa: A.Stavljenić Rukavina, stranka *BM 365 RIS

Ana Stavljenić–Rukavina, nekadašnja ministrica zdravlja, prof. emeritus, doktor biomedicinskih znanosti, liječnica i magistra farmacije, Mladen Bušić, ravnatelj KB „Sveti Duh“ i Boris Klaić, ravnatelj Stomatološke poliklinike Zagreb, predstavili su u srijedu izborni program *Koalicije za Premijera (BM 365 RIS).

 

Potpredsjednica  stranke BM 365 RIS i kandidatkinja na listi *Koalicije u VII. izbornoj jedinici Ana Stavljenić – Rukavina, istaknula je glavne točke zdravstvenog programa:

 

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DOM ZDRAVLJA (DZ) KAO TEMELJ ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
1. JAČANJE ULOGE DOMOVA ZDRAVLJA koji su najbliže građanima te uvođenje dodatnih specijalističkih i dijagnostičkih usluga u njima jer bi se tako najveći dio usluga u zdravstvu mogao riješti u okviru ordinacija obiteljske medicine.

LISTE ČEKANJA, eZDRAVSTVO

2. LISTE ČEKANJA smatra Stavljenić-Rukavina, nastaju jer zdravstveni sustav nije umrežen. Treba umrežiti sve razine javnozdravstvenih ustanova, a e-zdravstvom voditi individualne korisnike zdravstvenih usluga kroz sustav, od primarne, preko specijalističke skrbi do centara izvrsnosti. Dugo čekanje na pregled bit će eliminirano kad se cjelokupni zdravstveni sustav umreži; od ordinacija obiteljske medicine, preko bolnica, bolničkih centara izvrsnosti, sve do tercijarne medicinske zaštite. Tako bi se pacijenta iz obiteljske medicine moglo direktno naručivati, ovisno o konkretnim potrebama, u pojedine bolnice. To bi ubrzalo cijeli sustav.

SREDIŠNJE PLANIRANJE POTREBA ZA LJUDSKIM RESURSIMA
3. Treba  izraditi STRATEGIJU RAZVOJA LJUDSKIH RESURSA U MEDICINI kao prioritetan dokument. Hrvatska nema strategiju razvoja ljudskih resursa  te nema adekvatnu  SISTEMATIZACIJU RADNIH MJESTA, a tu su svakako NAJUGROŽENIJE MEDICINSKE SESTRE

MJERE  ZAUSTAVLJANJA ODLJEVA ZDRAVSTVENOG KADRA IZ RH
4. Jedan od trenutno gorućih problema u hrvatskom zdravstvu je nedostatak liječnika u mreži javnih zdravstvenih ustanova jer je najproduktivniji dio liječnika otišao u inozemstvo. To se može učiniti kroz priznavanje njihovih kvalifikacija putem NAGRAĐIVANJA U OKVIRU NOVOG SUSTAVA PLAĆANJA te vrednovanja rada liječnika: prema kriterijima KVALITETE LIJEČENJA, prema kvaliteti nekog zahvata, prema specijalizacijama i ostalim.

 DEPOLITIZACIJA  ZDRAVSTVA i ZDRAVSTVENOG MENADŽMENTA, VEĆA SAMOSTALNOST ALI I ODGOVORNOST TE TRANSPARENTNOST RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA
5. Potrebna je i DEPOLITIZACIJA ZDRAVSTVA te stavljanje stručnih i kompetentnih ljudi na ključna mjesta. Na vodećim pozicijama bi trebali biti menadžeri, educirani za upravljanje zdravstvenim ustanovama i koji bi za to upravljanje snosili odgovornost.

Unaprijediti upravljanje zdravstvenim sustavom.

 

DEBIROKRATIZACIJA ZDRAVSTVA, SMANJITI BROJ ZAKONSKIH AKATA KOJI BIROKRATIZIRAJU ZDRAVSTVO
6. Zdravstveni sustav RH je reguliran različitim zakonima pa je, smatra Stavljenić Rukavina, važno da Ministarstvo zdravlja napravi osnovni zakonski okvir po kojem bi se uspostavio zdravstveni sustav

DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE i HITNA MEDICINSKA POMOĆ
7. Potrebno je kvalitetnije riješiti zdravstvenu zaštitu u ruralnim područjima i na otocima. U tom smislu važno je PROŠIRITI HITNU MEDICINSKU POMOĆ U HOTELIMA te povećati ukupnu mrežu hitne službe i helikoptere službe na otocima i rijetko naseljenim područjima.

PREVENCIJA BOLESTI I ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE
8. Poboljšanje zdravlja ljudi ovisi ovisi o tome koliko ćemo napora učiniti u jačanju javnog zdravstva, koliko ćemo imati preventivnih programa. Osnažiti ulogu ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti i tumora kako bi PROMICANJE ZDRAVLJA I PROGRAMI ZA PREVENCIJU bili učinkoviti.
9. Pogotovo je to važno kod kardiovaskularnih problema pa bi trebalo nadograditi MREŽU EKSPERTNIH CENTARA ZA PREVENCIJU MOŽDANIH UDARA TE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI.

BOLNIČKO ZDRAVSTVO, FINANCIRANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

10. Sljedeća mjera je TRANSFORMACIJA BOLNIČKOG SUSTAVA na način da postane učinkovit,  financijski stabilan te da ima sve potrebne ljudske resurse, kao i jačanje nekih bolnica.

11. Također, potrebno je uvesti i NOVI NAČIM PLAĆANJA OD PRIMARNE DO TERCIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE. Usluge treba sortirati prema važnosti te tako uspostaviti sustav održivog financiranja. Uvesti kliničke smjernice i povezati ih s plaćanjima

12. Bitno je postaviti prioritete u financiranju zdravstva i tek tada bi imali financijski stabilan i kvalitetan sustav te bi naši građani bili zadovoljni

 

 

*Koalicija za premijera uz Stranku rada i solidarnosti Milan Bandić 365, okuplja Narodnu stranku – reformisti, Novi val – Stranka razvoja, HSS Stjepan Radić i Blok umirovljenici zajedno.

**Životopis prof.dr.sc Ana Stavljenić-Rukavina

profesor emeritus, doktor biomedicinskih znanosti, liječnica i magistra farmacije 

Rođena 15.10.1939. u Dugoj Resi. Diplomirala na studiju medicinske biokemije na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu (1963.), te na studiju medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1968.). Poslijediplomski studij Lipid and Lipoprotein Metabolism  na Royal Postgraduate Medical School  u Londonu (1971.). Nadalje postdiplomsko usavršavanje u NATO Advanced Study Institute i Simon Stevin Institute, Brugge (1976.,1986.). Doktorat medicinskih znanosti na zagrebačkome Sveučilištu (1976.). Specijalistički ispit iz medicinske biokemije (1979.).

Od 1985. godine  redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu,
profesor Medicinskog i Farmaceutsko biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u mirovini, profesor Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, gostujući profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ,Medicinskog fakulteta Sveučilišta i Rijeci i  Sveučilištu u Trstu.

U okviru rada na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedan je pokretača međunarodnog postdiplomskog studija Management and Leadership in Health.

Od 2006. godine član savjetničkog tima ministra znanosti Europske komisije u Brussel-u za FP7 projekte iz područja međunarodne suradnje.

Znanstveni i stručni radovi u domaćoj i svjetskoj znanstvenoj publicistici: 320 (od čega 140 u CC /SCI ) nastali su provedbom 23 znanstvena projekta. Autor je 7 knjiga i 48 priloga u knjigama drugih autora, jedan od urednika knjige „Četiri stoljeća javnog zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj“, urednik je 16 priručnika za postdiplomsku i trajnu edukaciju.

Aktivni je član znanstvenih i stručnih društava u Hrvatskoj i svijetu:

Član je upravnog odbora Foruma europskih društava za kliničku kemiju (FESCC) i savjeta Europskog društva za kvalitetu u zdravstvu (ESQH).

Član je radne grupe za evaluaciju FP6 projekata i član je Savjetodavnog odbora za FP7 znanstveni program Europske komisije.

Od 1994. godine je redoviti član Medicinske akademije Hrvatske u okviru koje je sudjelovala aktivno u organizaciji znanstvenih skupova Akademije te radu Glavnog odbora Akademije u mandatu 2001-2004.

Početkom 2006. godine izabrana je za redovitog člana Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (WAAS).

Počasni je član Hrvatskog liječničkog zbora i dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskog društva medicinskih biokemičara.

Nagradu za razvoj laboratorijske medicine u srednjeuropskim zemljama dodijeljeno joj je 2007. godine u Bratislavi.

Odlikovana ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za doprinos razvoju znanosti  2006 godine.

Uz znanstveni, stručni i nastavni rad aktivno sudjeluje u radu humanitarnih udruga:

Udruga za zaštitu zdravlja žena- programi zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja žena i djece; Udruga Europa Donna Hrvatska; Udruga za promicanje europskih standarda u zdravstvu (EUSUZ) - novi programi cjeloživotnog učenja u zdravstvu; Udruge za razvoj kontinentalnog turizma i gospodarskih djelatnosti- priprema projekata. 

Politička karijera i stranačka pripadnost:

Godine 2000.-2001. obnašala dužnost ministrice zdravstva RH u Račanovoj Vladi a na tu poziciju je došla  s mjesta  predstojnice Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb. Bila je nestranačka kandidatkinja  za ministricu koju je predložio HSLS.

Od 2003. članica je HSS-a. Kao vijećnica HSS-a sudjelovala je u radu Skupštine Karlovačke županije te  predsjedavala Odborom za socijalna pitanja.

Od 2013. članica je Stranke rada i solidarnosti Bandić Milan 365.  Bila je izabrana za zastupnicu u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i između ostaloga, predsjedavala Odborom za zdravstvo. Na predstojećim izborima 11.09.2016. kandidatkinja je na listi Koalicije za Premijera u VII. Izbornoj jedinici.  (Izvor: http://www.skupstina.zagreb.hr, http://razvojturizma.com )

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.