Stranka Pametno: program za zdravstvo, izbori 11.09.2016.


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 9.09.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Stranka Pametno: program za zdravstvo, izbori 11.09.2016.

Iz izbornog programa stranke PAMETNO  izdvojili smo 35 najznačajnijih  odrednica za ZDRAVSTVO:

 

HZZO i  SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA     

1. Financijska osnova zdravstvenog sustava je OBVEZATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE koje koriste svi na principima reciprociteta i solidarnosti.

2. Ne treba se zanemariti potencijal DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA kao i DRUGIH OBLIKA DOBROVOLJNIH ZDRAVSTVENIH OSIGURANJA koji uz PRIVATNE DIREKTNE IZDATKE pomažu pacijentima da dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu.

3. JEDNOM kad se zdravstveni sustav racionalizira i upravljanje sustavom depolitizira i stabilizira, tada je u dugom roku moguće vizijski planirati DA PACIJENT ZDRAVSTVENU USLUGU KORISTI U PRIVATNIM I JAVNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVA PUTEM OBVEZATNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PREMA NJIHOVOM IZBORU

DEPOLITIZACIJA ZDRAVSTVA (KONTINUITET, KONSENZUS) 
4. U izbornom ciklusu postavljaju se konkretnije kratkoročne i srednjoročne mjere s time da su neke TRAJNE I ISKLJUČIVE, a odnose se na OPĆE POSTUPANJE KOJE SE VIŠE NE PROPITUJE, kao na primjer zahtjev o DEPOLITIZACIJI U ZDRAVSTVU.

5. U zdravstvu je važno postići KONTINUITET (komentar:  KONSENZUS) koji se ne mijenja od izbora do izbora.

PROFESIONALIZACIJA UPRAVLJANJA U ZDRAVSTVU   

6. DEPOLITIZIRATI UPRAVLJANJE NA SVIM RAZINAMA I JEDINICAMA zdravstvenog sustava.

7. PROFESIONALIZIRATI UPRAVLJANJE u zdravstvenom sustavu uz utvrđivanje MENADŽERSKIH UGOVORA vezanim za kvantitativne i kvalitativne pokazatelje rada zdravstvenih ustanova.

8. Na centralnoj državnoj razini treba uspostaviti sustav informatičke i poslovne edukacije te STRUČNE PROFESIONALNE POMOĆI ZA UPRAVLJAČKE TIMOVE bolnica u dijelu IT, financija, statističke analize, strateškog poslovnog i financijskog planiranja te poslovnog odlučivanja .

9. Zbog nedostataka u upravljanju javnozdravstvenim sustavom postoje brojni ”džepovi neefikasnosti”, odnosno prilike da se boljom kombinacijom utroška resursa i upravljanja poboljša odnos između onoga što kao društvo ulažemo u sustav i rezultata u vidu dostupnosti i zdravlja građana. Pri tome je važno naglasiti da su poboljšanja, uključujući i ona financijske naravi, još uvijek moguća bez radikalnih zahvata u narav sustava javnog zdravstva.

LISTE ČEKANJA

10.  INTEGRALNO UPRAVLJANJE PRIMARNIM I BOLNIČKIM SUSTAVOM zbog skraćenja lista čekanja povećanja zadovoljstva pacijenata i otklanjanja nepotrebnih troškova. Centralna baza podataka koja je ustrojena i dobro funkcionira omogućava da se analizama i alokacijom resursa sukladno rezultatima u isto vrijeme postiže i racionalizacija i bolji rezultati, kao na primjer: (1) alokacijom timova prema lokalnim frekvencijama bolesti na razini Hrvatske, (2) statistički zasnovanim planiranjem slobodnih termina kod specijalista za teške bolesti prema povijesnoj frekvenciji pojave takvih bolesti utvrđenoj na razini

pojedine ambulante obiteljske medicine .


FINANCIJSKA STABILIZACIJA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

11.  Organizacijski i financijski izazovi za zdravstveni sustav usko su vezani uz ekonomske mogućnosti zemlje. Visoka nezaposlenost, niski udio radno aktivnog stanovništva i starenje stanovništva su činjenice koje predstavljaju ozbiljna ograničenja za funkcioniranje zdravstvenog sustava temeljenog na javnim izvorima financiranja. Stoga je imperativ da zdravstveni sustav troši dostupna sredstva racionalno i kvalitetno na svim razinama svog funkcioniranja: primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.  Sve razine zdravstvene zaštite su bremenite problemima.

12.  Cilj: Dostupan i učinkovit zdravstveni sustav utemeljen na načelu jednakoga pristupa, koji ne

stvara deficit niti rast dugova države, u kojem se računi plaćaju na vrijeme, a istovremeno se

zadržava primjerena kvaliteta usluge .

 

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (PZZ) _ PREVENCIJA BOLESTI _ ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE

13.  U PZZ bi trebalo rješavati 80% svih zdravstvenih problema te provoditi edukaciju populacije i preventivne programe zdravstvene zaštite. JASNO DEFINIRATI BOLESTI, STANJA I POSTUPKE KOJE SE MORAJU RIJEŠITI NA RAZINI PZZ (komentar:PROTOKOLI).

14.  Omogućiti svakom liječniku obiteljske medicine koji to želi da postane KONCESIONAR (umjesto sadašnje obaveze da 30% liječnika obiteljske medicine budu zaposlenici domova zdravlja).

15.  Daljnji razvoj SKUPNE PRAKSE kroz formiranje grozdova obiteljskih liječnika oko domova zdravlja koji će smanjiti svoje gubitke odnosno povećati zarade tako što će skupinama liječnika obiteljske medicine ponuditi usluge u vidu korištenja prostora i medicinske opreme, pružanja računovodstvenih i sličnih usluga, zajedničkih nabavki, pisanja projekata za EU fondove i sl . Ovakav pristup će ujedno SMANJITI JEDINIČNE TROŠKOVE AMBULANTI obiteljske medicine, koje sada funkcioniraju tako da svaka plaća svoj fiksni trošak.

16.   Revidirati ulogu DOMOVA ZDRAVLJA kao centara za dijagnostiku i terapijske postupke na primarnoj razini.

17.  POVEĆATI BROJ TIMOVA PZZ  i  SMANJITI BROJ OSIGURANIKA na 900-1200 osiguranika po timu (kada se ostvare neophodni organizacijski i financijski uvjeti).

18.  OBVEZNO STAŽIRANJE KOD KONCESIONARA u PZZ i u OHBP - Kako postoji problem s brojem liječnika obiteljske medicine, u perspektivi se to može riješiti uvođenjem obveznog stažiranja 1-2 godine kod koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštititi i u objedinjenim hitnim prijemima.

19.  Unaprijediti preventivnu ulogu zdravstvene zaštite putem edukacije o zdravim životnim stilovima RADI SVJESNIJE ODGOVORNOSTI GRAĐANA ZA VLASTITO ZDRAVLJE (komentar: parcijalno TASK-SHIFTING)

 

PALIJATIVNA SKRB

20.  PALIJATIVNE JEDINICE TREBA ORGANIZACIJSKI IZDVOJITI IZ BOLNICA i INTEGRIRATI S RESPIRACIJSKIM CENTRIMA. Palijativno-respiracijske usluge se sada pružaju u bolnicama, nerijetko i u intenzivnoj njezi. To nije odgovarajuće niti za zdravstveni sustav, niti za pacijente. Time se sada  troše znatni resursi, stvaraju se liste čekanja za pacijente s boljim izgledima a palijativni bolesnici i njihove obitelji ne dobivaju primjeren oblik skrbi s obzirom na stanja i psihološke potrebe takvih pacijenata i njihovih obitelji.

21.  Neke od bolnica koje su sada OPĆE BOLNICE treba pretvoriti u USTANOVE PALIJATIVNE SKRBI što će osigurati potrebne zdravstvene usluge uz značajno manju potrošnju i racionalizaciju poslovanja .

22.  Osigurati edukaciju specijalista za taj segment zdravstva (SPECIJALIZACIJA za PALIJATIVNU SKRB).

 

HITNA MEDICINA

23.  Reforma hitne pomoći kroz: (1) USPOSTAVU AMBULANTI PZZ PRI JEDINICAMA HITNE MEDICINE (pilot projekt u Karlovcu pokazao je izvanredne rezultate, a dežurstvo liječnika primarne medicine pri jedinicama hitne medicine treba uvesti kao obvezu), (2) INTEGRACIJU VANBOLNIČKIH I BOLNIČKIH HITNIH MEDICINSKI SLUŽBi radi uštede u poslovanju i dijeljenja resursa na istoj lokaciji .

24.  Uspostaviti EFIKASNU TRANSPORTNU SLUŽBU (helikopteri, timovi hitne pomoći) kako bi se usluga mogla pružiti unutar „zlatnog sata“ za što se trebaju privući dodatna sredstva iz EU fondova (DOSTUPNOST zdravstvene skrbi za sve).

 

BOLNIČKO ZDRAVSTVO (SEKUNDARNA I TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA)

25.  Uloge sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite su kompleksne i šire od samog zdravstvenog sustava. U tom je okviru važan I SUSTAVAN PRISTUP USPOSTAVLJANJU SVEUČILIŠNIH BOLNICA U ZAGREBU, SPLITU, RIJECI I OSIJEKU.

26.   Uspostava CENTARA KOMPETENCIJE – specijalizacija struka po bolnicama istovremeno dovodi do ušteda i povećanja kvalitete liječenja .

27.   Uspostaviti mrežu objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP).

28.   OPĆE BOLNICE U REGIJAMA bi trebalo ADMINISTRATIVNO UJEDINITI tako da jedna uprava kontrolira poslovne procese kao što su, na primjer, javna nabava, spin-off putem poola zajedničkih službi ili outsourcinga - samo ako je stručno opravdano.  

29.  Neke OPĆE BOLNICE TREBA PRETVORITI U USTANOVE PALIJATIVNE SKRBI što će osigurati potrebne zdravstvene usluge uz značajno manju potrošnju i racionalizaciju poslovanja .

30.  U bolnicama je potrebno RAZDVOJITI UPRAVLJANJE OSNOVNOM DJELATNOŠĆU (zdravstvo, edukacija zdravstvenih djelatnika) od UPRAVLJANJA PRATEĆIM DIJELOM (informatika, kuhinja, praonica, čišćenje, tehnička služba, računovodstvo, osiguranje itd .)

 

KVALITETA u ZDRAVSTVU

31.  Potrebno je sustavno uvoditi UNAPREĐENJE RADNIH PROCESA (na primjer Lean Management, Total Quality Management).

 

MJERE ZA KADROVE

32.  UNAPREĐENJE OSNOVNIH UVJETA RADA, kao što su organizirana prehrana, radna i zaštita odjeća, dječje igralište i vrtić za predškolsku djecu zaposlenika, osiguranje parkinga te zdrave radne okoline kao, na primjer, zaštita na radu sa citostaticima, psihološka podrška osoblju izloženim teškom psihološkom stresu i slično.

 

TASK SHIFTING

33.  Sustavno uvesti TASK-SHIFTING po uzoru na zemlje u kojima je ta praksa donijela rezultate, a kod nas bi se smanjile posljedice emigracije stručnih kadrova. Taj pristup zahtjeva vrijeme i sustavnu prilagodbu zdravstvenog sustava. (komentar: „task shiftinga”, delegiranje zadataka, odnosno  odgovornosti  s liječnika na druge zdravstvene profesionalce i samog pacijenta. Sve je važnija preventiva i briga pojedinca za vlastito zdravlje a kad se radi o kurativi - suradnički odnos pacijenta i liječnika  umjesto  "starotg" paternalistički model.


E-ZDRAVSTVO

34.  Nastavak i kompletiranje informatizacije svih dijelova zdravstvenog sustava uz posebni razvoj TELEMEDICINE

 

ZDRAVSTVENI TURIZAM

35.  Pojačati iskorištavanje potencijala zdravstvenog i lječilišnog turizma

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.