Putokazi u izradi hrvatskih kliničkih smjernica (*Kongres)


prof. dr.sc. Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 26.10.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Putokazi u izradi hrvatskih kliničkih smjernica (*Kongres)

O kliničkim smjernicama se u all-around-medijima malo piše. Stoga u nastavku prenosimo najinteresantnije dijelove panel diskusije „Europski putokazi u izradi hrvatskih kliničkih smjernica“ i predavanja prof. Krznarića „Metodologija izrade smjernica i nadzor njihove provedbe“. Ta je tema bila jedna od četiri sastavnice kongresa Budućnost zdravstvene industrije u Hrvatskoj  (25.10.2016.).  U panel diskusiji su sudjelovali:

  • Gary Waltham, Senior Director  NGA, Velika Britanija; član tima National Institute for Health and Care Excellence (NICE) i National Guidance Alliance (NGA)  u  radnoj  posjeti HLZ-u,
  • Željko Krznarić, predsjednik  Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), 
  • Tereza Šarić, glavna izvršna direktorica Promeritus savjetovanje d.o.o.,
  • Ana Marušić, prof. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu; koord. istraživanja Cohrane,
  • Miran Cvitković, v.d. voditelja Službe stručno-medicinskih, pravnih i međunarodnih poslova Hrvatske liječničke komore (HLK).

Kliničke smjernice ili algoritmi u svijetu su osnova postupanja svakoga liječnika. No u Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina napisana tek desetina od potrebnog broja takvih dokumenata. A još je veći problem njihova implementacija. Stručnjaci upozoravaju - dok god se ne uvedu algoritmi, neće se riješiti liste čekanja niti urediti zdravstveni sustav.

 

Panel diskusija: Europski putokazi u izradi hrvatskih kliničkih smjernica (*Kongres)

Rasprava o izradi  hrvatskih kliničkih smjernica nužnih za izradu algoritama koji bi potencijalno doveli do smanjenja listi čekanja i uređenijeg zdravstvenog sustava - pokušala je dati odgovore na nekoliko pitanja:

1)      Da li smjernice samo „prepisati“? Da li u Hrvatskoj koristiti algoritme drugih zemalja?

2)      Kojih se standarda (metodologija) treba držati prilikom izrade kliničkih smjernica?

3)      Da li smjernice moraju biti obvezne?

4)      Treba li smjernice regulirati  zakonom? 

5)      Tko bi trebao raditi  smjernice?

6)      Kolike uštede zdravstvu donose kliničke smjernice?

 
 

Gary Waltham (NICE/NGA)

Ovih je dana u Hrvatskom liječničkom zboru (HLZ) održan inicijalni sastanak s predstavnicima iz britanskog  National Institute for Health and Care Excellence (NICE) i  National Guidance Alliance (NGA) u svezi izrade kliničkih smjernica. Član tog tima Gary Waltham sudjelovao je u panel raspravi na temu izrade hrvatskih kliničkih smjernica na Kongresu o budućnosti zdravstvene industrije u Hrvatskoj. Izjavio je da su na poziv HLZ došli u Hrvatsku podijelili svoje znanje i iskustvo vezano uz metodologiju izrade smjernica. Na taj način daju podršku stručnim  društvima HLZ-a  u rješavanju problematike izrade smjernica i pronalaženju mogućih modela njihove implementacije prikladnih za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava.


Željko Krznarić (HLZ)

„Ne dolazi u obzir direktno prevođenje („prepisivanje“) smjernica iz drugih zemalja,  mi u HLZ-u  ne želimo prevoditi NICE smjernice  jer su one rađene u njihovom sustavu koji se gradi stoljećima  dok mi u Hrvatskoj imamo potpuno druge okolnosti. Mi želimo NICE metodologiju za izradu smjernica". U internoj anketi s ponuđenih 6 radionica, članovi HLZ-a su  pokazali najveći interes za trening/radionicu  na  kojoj bi im britanski NICE/NGA tim pomogao u metodologiji za izradu smjernica. Naime, u Hrvatskoj do sada nije postojala  sustavna edukacija za izradu smjernica (metodologija!). Smjernice su najčešće radili entuzijasti u slobodno vrijeme. Posljedica je da je napisan tek manji dio  od potrebnog broja takvih dokumenata. A još je veći problem njihova implementacija. Sad HLZ poduzima korake da se počne  stvarati centar izvrsnosti za kliničke smjernice.


Tereza Šarić
(PROMERITUS SAVJETOVANJE)

Već 15 godina sustavno prati konzumaciju liječničkih usluga  (uključujući institut Drugog mišljenja) i tvrdi da se u tom tranzicijskom razdoblju „stanje 100% promijenilo u negativnom smjeru".  Implementacija smjernica bi tu mogla popraviti situaciju. No, prvi je korak uključivanje svih dionika (pacijenti!) u izrada smjernica te pri izradi smjernica uvažavanje onoga što je pojedinom dioniku najvažnije.

Izrada i implementacija smjernica - s aspekta struke (liječnika): da liječnici praktičari budu potaknuti da napisane smjernice implementiraju u liječenje i da ishod bude povoljniji.

Izrada i implementacija smjernica - s aspekta pacijenata: „pacijentu može u tijeku liječenja biti značajnije održati kvalitetu života nego da mu primjerice, neka vrijednost u krvi bude na određenom nivou.“

Izrada i implementacija smjernica –  financijski aspekt (HZZO): racionalizacija troškova

Izrada i implementacija smjernica – s aspekta proizvođača lijekova i opreme: farmaceutska industrija i klinička istraživanja su vrijedan izvor podataka ali ne smiju biti jedini izvor relevantnih informacija za izradu smjernica (konflikt interesa!).

 

Ana Marušić (MEF u Splitu, COHRANE)

„Liječnik liječi PACIJENTA a smjernice se odnose na BOLEST“. Smjernice nisu i ne smiju biti obvezne jer nisu jedini alat u liječenju. One su samo jedan od oruđa u EBM (evidence based medicine).  Smjernice su  pomoć liječnicima praktičari da se mogu lakše snaći u silnim novim znanjima koja se neprekidno nude te da bi u konačnici svi pacijenti imali približno jednaku kvalitetu usluge (dostupnost zdravstvene skrbi). Kod nas u Hrvatskoj  nedostaje uključenost pacijenata u izradu smjernica“.

 

Miran Cvitković  (HLK)

Smjernice ne treba regulirati zakonom. Medicina se ne smije dodatno juridizirati. U Zakonu o liječništvu  je  navedeno da  liječnik liječi samostalno i neovisno od drugih subjekata. Kliničke smjernice su sredinom prošlog stoljeća nastale kao obrana  od DEFENZIVNE MEDICINE do koje su pak doveli sudski procesi oštećenih pacijenata. No, valja imati na umu da smjernice, premda nisu zakonski propisi, u priličnoj mjeri obvezuju liječnike praktičare.

 

Kolike bi uštede hrvatskom zdravstvu mogle donijeti  smjernice?

Procjene govore da je gotovo trećina specijalističkih pregleda koji se godišnje obave u Hrvatskoj zapravo nepotrebna. Rezultat je to nepostojanja jasnih i cjelovitih kliničkih smjernica kojima bi bilo propisano kojem je pacijentu doista potrebna određena pretraga.

 

Tko bi trebao raditi  smjernice?

U različitim zemljama primjenjuju se različita rješenja. U našoj zemlji smjernice rade stručna društva HLZ-a. Međutim, to su do sada radili entuzijasti u slobodno vrijeme a na MEF-u nije postojala  niti sustavna edukacija za izradu smjernica. HLZ je to odlučio promijeniti a prvi korak je suradnja s britanskim  NCA/NGA timom. Uz  ova dva problema u izradi smjernica postoji i treći problem - problem (ne) implementacije napisanih smjernica od strane liječnika praktičara..

 

Trebaju li nam smjernice za izradu smjernica?

Na ovo je pitanje najbolji odgovor dao Zvonko Rumboldt, prof. emerit. Medicinski fakultet Split. On je u Liječničkom vijesniku 136/2014.  objavio nekoliko prijedloga/preporuka za podizanje svrhovitosti stručnih preporuka (smjernica):

1. Odrediti jasne smjernice o smjernicama- kako trebaju biti sastavljene da pomažu praktičarima, a ne da ih zbunjuju i navode na vlastite improvizacije.

2. Odrediti  kako se često one moraju zanavljati. Po mišljenju prof Rumboldta, smjernice se moraju zanavljati  bar svake 4 godine; ako ni to pojedino društvo (HLZ)  nije u stanju, onda gubi vjerodostojnost i razlog svog postojanja)

3. Usuglasiti subjektivne prosudbe i stajališta pojedinih staleških (liječničkih) udruženja kako bi se dobile uravnotežene, jedinstvene preporuke, a ne kompetitivni recepti. Valja imati na umu da smjernice, premda nisu zakonski propisi, u priličnoj mjeri obvezuju liječnike praktičare!

4. Iznositi samo čvrste znanstvene dokaze, a sve ostale preporuke (npr.  »expert opinions«) označiti kao provizorne i dvojbene ili ih  jednostavno izostaviti.

5. Tražiti od svakog autora smjernica da jasno istakne moguće sukobe interesa, navlastito glede farmaceutske industrije . To, međutim, nije dovoljno. Svaki takav pojedinac treba se intimno zapitati bi li mu smetalo da se njegovi interesni konflikti izvjese na oglasnu ploču.

6. U odbor za pripremu smjernica svakako uključiti bar jednog liječnika iz primarne zaštite, a po mogućnosti i predstavnike pacijenata.

 

 

 

*Drugi hrvatski kongres Budućnost zdravstvene industrije, Zagreb 25.10,2016.

Kongres je održan  pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike. Stručnu potporu su dali HLK i HLZ  a  kongresa je organizirao Poslovni dnevnik. Stav Poslovnog dnevnika, kao vodećega hrvatskog poslovnog medija, jest da zdravstveni sektor i sve njegove derivacije i povezane djelatnosti u Hrvatskoj imaju potencijal postati važnim segmentom gospodarskoga razvoja, čak i kao izvozna djelatnost. Kako je posljednjih godina reforma hrvatskog zdravstva jedna od glavnih tema u politici i široj javnosti, cilj ovog kongresa  jest pokrenuti zdravi dijalog i pronaći dugoročne odgovore na goruća pitanja kako bi  budućnost hrvatske zdravstvene industrije postavili na zdrave noge.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.