Nobel za medicinu: Što donosi otkriće Yoshinorija Ohsumija


Nobelova nagrada (Izvor: Wikipedia)

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.12.2016.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Nobel za medicinu: Što donosi otkriće Yoshinorija Ohsumija

I ove je godine na dan Nobelove smrti, 10. prosinca u Stockholmu, dodijeljena jedna od najprestižnijih nagrada u svijetu. Za doprinos u medicini/fiziologiji, dobio ju je znanstvenik Yoshinori Ohsumi koji je, loci­rajući i identificirajući gene temeljne za autofagiju, dao značajan doprinos spoznajama o mehanizmu tog staničnog procesa.

 

Svečanost dodjele Nobelovih nagrada ima kontinuitet od 1901. (iznimka su ratne godine) a u izbor ulaze pojedinci i skupine znanstvenika koji su svojim posti­gnućima pridonijeli općoj dobrobiti i napretku čovječanstva. Nagrade se dodjeljuju na Institutu Karolinška u Stockholmu za nekoliko područja znanosti*) a impozantni novčani iznosi isplaćuju se iz  zaklade ute­meljene prema oporuci Alfreda Nobela iz 1895. godine

 

Ovogodišnji laureat Nobelove nagrada za fiziologiju i medicinu je znanstvenik Yoshinori Ohsumi koji se nakon doktorata na tokijskom sveučilištu 1964. godine,  usavršavao  na Rockefellerovu institutu u New Yorku, a po­tom se vratio u Tokijo i osnovao vlastiti laboratorij. Od 2009. radi i predaje u svojstvu profesora na Teh­nološkom institutu u Tokiju.

Laureatu Nobelove nagrade švedski je kralj uručio:

  • diplomu,
  • zlatnu medalju s likom Alfreda Nobela,
  • priznanicu u iznosu od 8 milijuna švedskih kruna.

 

Što donosi najnovije otkriće dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu Yoshinorija Ohsumija koji je, loci­rajući i identificirajući gene temeljne za autofagiju, dao značajan doprinos spoznajama o mehanizmu tog staničnog procesa.

 

„Što je to autofagija? Možda je najjednostavnije reći da se tim  procesom razgrađuju velike stanične molekule ili dotrajale strukture, a nastanak malih molekula sudjeluje u izgradnji novih molekula. Te procese kontroliraju geni. Neki znanstvenici funkciju autofagije nazivaju "stanična reciklaža".

 

Oko velikih molekula ili sta­ničnih tvorbi koje su izvršile svoju funkciju stvara se membrana, tako nastaje nova stanična tvorba - autofagosom. Da bi se razgradio sadržaj u autofagosomu, potrebno je da se spoji s lizosomima stanične strukture koje sadrže enzime.

 

I što se sada događa? Enzimi razgrade sadržaj, a male molekule prelaze u ostali dio stanice, citoplazmu, i služe za izgradnju novog materijala.Taj proces samoodržavanja stanice reguliraju geni. Poznato je da genetske mutacije mogu izazva­ti različite bolesti, od malignih do neurološ­kih, pa tako i geni koji reguliraju autofagiju.

 

Autofagiju su među prvima zapazili i opisali Kei­th R. Porter i njegov asistent Thomas Ashford na Rockefellerovu institutu u New Yorku 1962. da bi 1963. nobelovac Christian de Duve taj stanični proces nazvao autofagija. Nova era proučavanja autofagije počinje 1990. kada su grupe znanstve­nika neovisno otkrile da su geni tog staničnog procesa odgovorni za njegovu funkciju u stanici.  Među njima su značajan doprinos dala istraživa­nja Yoshinorija Ohsumija i Michaela Thumma.“ ( Izvor: dr. sc. Olga Carević, članica Hrvatske akademije medicinskih znanosti 20161209)

 

 

*Nobelovu nagradu  za medicinu ili  fiziologiju  (švedski:  Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut. To je jedna od  nekoliko nagrada koje se prema oporuci Alfreda Nobela   dodjeljuju kontinuirano  od 1901. godine za iznimne doprinose u području  medicine (ili  fiziologije), fizike, kemije, književnosti, mira, ekonomije. Ova nagrada kojom rukovodi Zaklada Nobel se općenito smatra najprestižnijim priznanjem koje jedan znanstvenik može primiti. Svake se godine  objavljuje na godišnjem ceremonijalu na dan Nobelove smrti, 10. prosinca u Stockholmu.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.