*Dan očeva: španjolski roman koji se bavi sudbinom Ane Mladić


Roman Kći istoka španjolske književnice Clare Uson - izdavač VBZ

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 17.03.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan očeva: španjolski roman koji se bavi sudbinom Ane Mladić

Bila je najbolja studentica beogradskog Medicinskog fakulteta, pred diplomom, mlada, nadarena, lijepa, omiljena, ponos svoga oca generala Ratka Mladića…Voljela je oca više od ikoga. No,  sa samo 23 godine ubila se  jedne noći, u ožujku 1994. godine, nakon povratka s apsolventskoga putovanja iz Moskve.

Ubila se pištoljem marke Zastava koji je njen otac dobio na dar  kao pitomac Vojne akademije i iz kojeg je želio pucati samo u  veselju  kad mu se budu rađali unuci. Pištolj koji je trebao slaviti produljenje loze Mladićevih, generalova je kći odabrala da prekine obiteljsko stablo. 

 

A kratko vrijeme nakon te tragedije, u srpnju 1995., general Ratko Mladić počinit će najveći i najstrašniji pokolj na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata, pogubivši više od 8.000  bošnjačkih muškaraca i dječaka.

 

Španjolska književnica Clara Usón, nije znala ništa o Ani Mladić dok nije pročitala članak u časopisu Times. Tek nakon toga se  počela upoznavati s činjenicama o  obiteljskim  životu i ratnoj ulozi zloglasnog srpskog generala Ratka Mladića te o  ratnim događanjima u ovom dijelu  Europe. No, roman Kći istoka  je objavljen u Španjolskoj  tek 2012.godine, Nakon toga je nanizao uspjehe kod čitatelja  u Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj… U hrvatskom je prijevodu objavljen krajem 2016. (izdavač VBZ).

 

O tome na koji  je način Claru Usón dirnula ta pri­ča i potaknula na pisanje romana – mogli smo pročitati u intervjuu koji je autorica dala Branimiru Pofuku (Izvor: Večernji list 20170225). Uz *Dan očeva koji se obilježava 19. ožujka, prenosimo najzanimljivije dijelove tog intervjua  u kojima Clara Uson  govori o tome zašto se odlučila za ovu temu i otkriva šokantnu osobnu motivaciju u ratnim operacijama zloglasnog generala Mladića.

 

"Za samoubojstvo Ane Mladić doznali ste iz članka u časopisu Times. Na koji vas je način ta pri­ča dirnula i potaknula na pisanje romana?

Ta snažna priča, poput grčkih tragedija ili šekspirijanskih drama, snažno me se dojmila kao pisca. Ljudska stanja i proturječnosti ljudske duše ono su što me zanima i tjera na pisanje. Ali, da budem iskrena, do tog trenutka nisam imala poj­ma tko je Ratko Mladić, a kamoli njegova kći. Bila sam svjesna da  su posljednji balkanski ratovi vrlo složena stvar i da pisanje o tome nadilazi moje mogućnosti. To je bila tema za srpske, hrvatske ili bosanske pisce. Ja sam se zato prihvatila pisanja drugog roma­na koji je objavljen 2009. Ali, tada sam osjetila da mi se Anina trage­dija i dalje vuče po mislima, kao da traži da nešto od nje učinim, pa sam odlučila napisati novelu od osamdesetak stranica. No, kada sam počela istraživati i proučavati temu shvatila sam da ne mogu pi­sati o obiteljskoj tragediji, a da ne pišem i o onoj kolektivnoj, o ras­padu Jugoslavije, ratu u Bosni... Za to mi je trebalo 3 godine.

 

Je li moskovska epizoda u knjizi čista fikcija ili je utemeljena na nekim činjenicama do kojih ste došli u svom istraživanju?

Nisam napisala esej ili kroniku, nego roman i stvarni događaji po­miješani su s fikcijom. Ali, činjeni­ca je da je Ana u ožujku 1994. otišla u Moskvu s kolegama s fakulteta proslaviti skorašnji završetak stu­dija. Čitala sam o tome u Timesu, ali i u srpskim i bosanskim novi­nama, kao i u tekstovima Ljiljane Bulatović, srpske novinarke, naci-onalistice, biografkinje i prijatelji­ce Ratka Mladića. Ona piše kako je otišla u dom generala Mladića izraziti sućut nakon Anine smr­ti. Tvrdi da joj je Mladić rekao o Aninu putu u Moskvu na koji ju je isprva nevoljko pustio i s kojeg se vratila drugačija, kako se ža­lila na glavobolje i da se više ne može koncentrirati na učenje i kako je od vesele i brbljave djevojke odjednom postala ćudljiva i depresivna. Bula­tović spominje i fotografiju iz Moskve na kojoj Ana sje­di pokraj nekog sjedokosog Rusa. Nakon njezina samo­ubojstva Beogradom su kre­nule glasine o njezinim sva­đama s prijateljima u Moskvi o ponašanju Ratka Mladića u ratu u Bosni i kako je otkrila nešto što ju je silno uznemirilo. Sve je to ugrađeno u roman.

 

Generala Mladića krivilo se za mnoge zločine i prije 1994. Ko­liko vam se vjerojatnom čini iz­ravna veza između smrti njego­ve kćeri i masakra u Srebrenici?

Ratko Mladić nikada nije prihva­tio da mu se kći ubila, i to baš tom Zastavom, uz druge pištolje u kući. Optuživao je beogradsku mafiju ili nekoga u Rusiju tko je njegovoj kćeri nekim otrovom pomutio razum. Prvu vojnu ope­raciju nakon Anine smrti, napad na Goražde, nazvao je "Zvezda", kako je od milja zvao svoju kćer, a divljaštvo srebreničkog masa­kra može se barem djelomično objasniti njegovim bijesom zbog njezine smrti i željom da se osve­ti narodu koji je smatrao krivcem svih svojih jada, Muslimanima."(Izvor: Večernji list 20170225).

 

Clara Uson će svoj roman Kći istoka predstaviti hrvatskoj publici u jesen 2017. na Festi­valu svjetske književnosti u Zagrebu.

 

 

*Na Dan očeva obilježava se utjecaj očeva u društvu. U različitim zemljama svijeta obilježava se drugog datuma.

19.ožujka - tradicija da se 19. ožujka slavi Dan očeva povezana je s blagdanom sv. Josipa,  

16. lipnja - tradicija da se  treću nedjelju u lipnju slavi  Dan očeva potječe iz 1909. godine.Tada  je Amerikanka  Sonora Smart Dodd iz SAD-a,  kojoj je majka umrla dok je još bila mala, pa se o njoj i njenoj braći brinuo samo otac, predložila da se  u mjesecu lipnju u kojem je rođen njen tata,  obilježava Dan očeva.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.