Zašto su prve četiri godine života glavna tema Tjedna mozga?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 16.03.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Zašto su prve četiri godine života glavna tema Tjedna mozga?

„Već s 18-20 tjedana prelingvističko je područje mozga (područje za govor) aktivno premda će većina djece dobro razgovarati tek s tri godine. Dugotrajni postupni ra­zvitak  je jedna od najvažnijih odlika mozga čovjeka. Zbog toga su djeca, s naglaskom na prve četiri godine života, glavna tema ovogodišnjeg Tjedna moz­ga u Hrvatskoj. U prve četiri godine,  čovjek dobiva sva ona svojstva što ga čine čovjekom.“**

 

Akademik Ivica Kostović, ovih je dana prisutan u medijima povodom *Tjedna mozga koji se već tradicionalno održava u ožujku a u čijem su središtu interesa ove godine upravo dje­ca i dječji mozak.  Iz intervjua koji je  za **Večernji list 20170311 dao ovaj cijenjeni znanstvenik, izdvajamo tri segmenta:

  • pripreme prvog ekspe­rimentalnog modela oštećenja bi­jele tvari mozga,
  • zašto je važno uspostaviti nacionalni registar neurorizične djece,
  • planovi kurikularne reforme za predškolsku dob  (akademik Kostović je član  tog povjerenstva).

Razvitak mozga djeteta, ali i oštećenja mogu se dogoditi još u uterusu, nakon prijevreme­nog poroda ali i u prvim godinama života! Uzrok tih oštećenja je primjerice dobro istražen za cerebralnu paralizu, ali još uvijek 20% uzroka cerebral­ne paralize ne znamo. Međutim, potpuno je nepoznato što uzrokuje neke poremećaje poput autizma. Kad je riječ o shizofreniji – tek treba vidjeti kako testirati ispravnost hipoteze razvojne teorije shizofrenije….Nešto se  dogodi u uterusu ili nakon prijevremenog poroda, mozak se razvija, ali u adolescenciji uz genetsku osnovicu i neki vanjski šok i faktor rezultira shizofrenijom….Upravo je istraživanje tih inci­denata glavni fokus istraživanja Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost koji vodi akademik Kostović.

 

Habilitacija djece oboljele od cerebralne paralize potpomognuta robotima i uređajima jedan je od ciljeva projekta. Akademik Kostović trenutačno radi na tome da se jedan takav uređaj, lokomat, nabavi za ustanovu u Hrvatskoj. Riječ je o uređaju koji su dizajnirali švicarski dječji neurolozi, a u kojem se sve kretnje monitoriraju i kvantificiraju.

 

Što je cilj projekta?

Želimo da kroz projekt u kojem ogledno pratimo neurorizičnu djecu prezentiramo i pomognemo zdravstvu da svoj plan dizajnira što temeljitije na znanstvenim osnovama. Cilj je  projekta tijekom sljedećih 5  godina utvrditi kako što ranije otkriti ošte­ćenje mozga, a potom kako onda možemo pratiti i eventual­no prilagoditi sustav habilitacije. Dobiti znanstvene rezultate kako bismo mogli uputiti liječnika koji radi na habilitaciji dječje motori­ke, senzorike, vida ili govora da prilagodi postupak onome što se zaista otkrilo u mozgu….

 

Zasad su sve metode univerzalne, a nema najbolje univerzalne she­me. Mnogo je naših profesora sa svojim projektima, surađujemo i s veterinarima da bismo mogli vidjeti eksperimentalne modele hipoksije na velikim životinjama, jer nitko dosad nije napravio ek­sperimentalni model oštećenja bijele tvari mozga koji bi odgova­rao ljudskom. Ljudska bijela tvar, svi putevi koji povezuju centre, neurone, najsloženija je, ne samo zato što je voluminozno velika nego je i kompleksna. No, nova tehnologija tzv. imaginga omogu­ćava da bijelu tvar i puteve koji povezuju neurone vizualiziramo. To ne možemo sami pa surađuje­mo s velikim svjetskim centrima. Nije za to dovoljno imati magnet, nego cijelu ekipu matematičara, fizičara...

 

Rano otkrivanje znači i moguć­nost rane intervencije, a proučiti uzroke znači i dobiti šansu za pre­venciju! Želimo biti ogledni pri­mjer za širi zdravstveni projekt, u smislu znanosti.“

 

 

Koliko se neurorizične djece godišnje rađa u nas?

„U Hrvatskoj se godišnje prijevre­meno rodi oko 2500 djece, od toga 500 do 600 niske porođajne težine. Nisu sva neurorizična, ali sva moraju biti tretirana kao da su neurorizična. Hvala Bogu da su ta djeca kasnije dobro, ali sve do četvrte godine ne možemo znati je li sve u redu. Hrvatska ima do­voljno resursa da svakom od te djece omogući apsolutno sve kao u bilo kojoj drugoj zemlji jer je to pitanje zrelosti države i zdravstva.

 

Konvencionalni magnet danas je zlatni standard i prijevremeno rođeno dijete mora se pregledati dok je još u inten­zivnoj skrbi, pa u vrijeme kad bi bilo rođeno da nije bilo preranog poroda, jer je ogromna razlika u tih četiri-pet tjedana, i onda mini­malno još jednom kasnije.

 

Većina županija uključila se u europski registar za cerebralnu paralizu, što je preduvjet da možemo pra­titi patologiju, da se poduzmu preventivne mjere. Sad to mora­mo proširiti na cijelu Hrvatsku i ozakoniti. Potom kroz nacionalni program želimo osigurati centre u cijeloj zemlji, da ne moraju svi dolaziti u Zagreb.“

 


Što se planira kurikularnom reformom?
(akademik Kostović je član  tog povjerenstva).

„Za oblikovanje ličnosti djeteta, emocionalni razvitak i sposobnosti interakcija, najvažni­je je predškolsko obrazovanje. U kurikularnoj reformi je najmanji broj primjedbi došao za predškol­sko obrazovanje i odgoj zato jer je to dobro postavljeno; …inzistirat ćemo da jed­na predškolska godina vrtića bude obvezna. To znači da će i lokalne samouprave morati jamčiti pri­stup vrtiću. Sa stajališta neuroznanosti važno je u reformi obrazo­vanja sadržaje i ishode prilagoditi dobi; to nije sustavno provedeno…Morat će se korigirati neke stvari, na primjer:

  • ne smije se prerano učiti evolucija jer je nemoguće da dijete to razu­mije,
  • ne može se prerano govoriti o rodnosti dok dijete nije kogni­tivno zrelo da to spozna,
  • ne može se prerano tražiti da se odluči za život, za koju školu i preuzme odgovornost za nešto…

Za mene je najvažniji emocionalni razvitak, sa žaljenjem konstatiram da ljudi pričaju o agresivnim ispadima u srednjoj školi, tada je prekasno. Prevencija agresivnosti počinje u vrtiću.“ (Izvor: Večernji list 20170311)

 

 

*Tjedan mozga 13.-19.03.2017.

Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj 16. godinu zaredom u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga (13.-19.03.2017.). Riječ je o inicijativi organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives za popularizaciju znanja o funkcijama i istraživanju mozga te neuroznanosti. Zadnjih godina Tjedan mozga u EU koordinira i krovna udruga FENS (Federation of European Neuroscience Societies).

Glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj su:Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a).

Suorganizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj su:Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU),Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. U   obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se Medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.