Promjene u sustavu PZZ (domova zdravlja) od 1993. do danas


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 4.09.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Promjene u sustavu PZZ (domova zdravlja) od 1993. do danas

Godinu dana nakon preuzimanja dužnosti ministra Kujundžića (10/2016.), na pomolu su prve ozbiljnije* promjene u sustavu javnog zdravstva (PZZ-a). Za 2-3 mjeseca u Sabor bi trebao stići konačan zakonski prijedlog novog Za­kona o zdravstvenoj zaštiti. Iako još nije jasno ni donosi li se novi Zakon u cijelosti ili će se ponovo mijenjati postojeći – ministar Kujundžić u medijima najavljuje promjena u organizaciji rada i pravnom statusu liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ);

  • ukida se postojeći sustav koncesija liječnika opće i obiteljske medicine s limitiranje od 30% za domove zdravlja (PZZ),
  • formirat će se  sustav ordinacija kao oblika vlasništva liječnika u PZZ.

No, početak reformi sustava javnog zdravstva  s primarnom zdravstvenom zaštitom, neće  donijeti značajnije uštede. Tek 2,6 od 23 milijarde kuna u zdravstvu odlazi na PZZ a to je tek desetina ili ravno 11,3%.

 

Iako je s financijskog aspekta PZZ izrazito mali potrošač zdravstvenog novca – početak reforme zdravstva s  općom i obiteljskom medicinom – je isplativa politička taktika. Liječnika primaraca  je višestruko manje od bolničkih liječnika, a k tome su i slabije organizirani ili bolje reći   razjedinjeni su na relaciji koncesionari – djelatnici domovi zdravlja.

 

Podsjetimo, ono što je zajedničko ministru Kujundžiću i njegovim prethodnicima jest upravo to da su svi oni reformu zdravstvenog sustava počinjali od primarne zdravstvene zaštite - preciznije domova zdravlja koji su nekoć bili stožerne ustanove primarne zdravstvene zaštite. Oni su  u protekla 2,5 desetljeća gotovo raskomadani jer su iz njih postepeno izdvajani dijelovi koji se danas nazivaju  zavodi za javno zdravstvo, ljekarne, zavodi za hitnu medi­cinu i koncesionari.

 

U nastavku kronološki prikaz promjena PZZ (domova zdravlja)  od 1993. do danas:

  • 1993. godine su se takozvani medicinski centri razdvojili na bolnice, poli­klinike i domove zdravlja.
  • nakon toga su se  iz domova zdravlja izdvojile pojedine službe u zavode za jav­no zdravstvo,
  • dvije godine kasnije i ljekarne su se izdvojile iz domova  zdravlja pa su formirane kao zasebne ustanove,
  • 1996. godine započinje sustav zakupa ordinacija  liječnika opće i obiteljske medicine,
  • 2010. godine je uspostaljen sustav koncesija opće i obiteljske medicine da bi se ispravile nedorečenosti „zakupa“. Tada se dio liječnika primaraca vraća iz sustava „zakupa“(koji je imao elemente samostalnog rada „privatnog poslodavca“) u redovni radni odnos u domu zdravlja.
  • iz domova zdravlja potom izlazi i hitna jer se formiraju posebne ustanove za hitnu medicinu
  • danas je u sastavu domova zdravlja ostalo manje od trećine liječnika opće/obiteljske medicine koji su u radnom odnosu jer je tako odredio zakonodavac – a i oni kontinuirano vrše pritisak na državni zdravstvenu administraciju i žele također status koncesionara – jer koncesionari više zarađuju!

 

*Napomena: Iako je ministar Kujundžić sredinom srpnja pokrenuo  ugovoranje  funkcionalnog spajanja 12 bolnica – to je zasad samo površinski zahvat kojim se uglavnom formalizira već uhodana operativa - primjerice, da liječnici iz veće bolnice povremeno odlaze u manju bolnicu zbog deficita pojedinih specijalista.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.