L. Šunjić o održivosti aktualnog modela zdravstvenog osiguranja

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 4.10.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    

---

Ključne riječi:

• dopunsko zdravstveno osiguranje

L. Šunjić o održivosti aktualnog modela zdravstvenog osiguranja

Da bi hrvatsko zdravstvo i hrvatski model zdravstvenog osiguranja bili održivi, uz neizbježne javne pružatelje usluga treba uključiti i privatne poduzetnike i osiguravatelje u zdravstvu.

„Osobno na zdravstveni sustav gledam iz perspektive uzaludno bačenog novca za koji se nije dobila odgovarajuća vrijednost, na bespotrebno učinjene medicinske postupke koje je optimiziranjem primarne službe bilo moguće izbjeći. Treba poraditi i na višku novca potrošenom na rehabilitaciju koji se može utrošiti na prevenciju. Medicinska tehnologija i lijekovi sve su skuplji i siromašnim zemljama na žalost sve nedostupniji. To je frustrirajuće za sve.“ - izjavio je Leo Šunjić, pomoćnik ravnatelja HZZO-a za dopunsko zdravstveno osiguranje (HZZO-DZO) u prošlotjednom intervjuu za naš vodeći dnevni list. (Izvor: Večernji list 20170929)

Je li aktualni model zdravstvenog osiguranja održiv, a da se očuva i moment socijalne države?

Šunjić smatra da novca nikad neće biti dovoljno za sve potrebe te stoga ne bi trebalo govoriti isključivo o kunama koje nedostaju već bi na hrvatski zdravstveni sustav trebalo gledati iz perspektive učinkovitosti, kvalitete i ponajprije na principu „vrijednost za  novac“. Da bi hrvatsko zdravstvo i hrvatski model zdravstvenog osiguranja bili održivi „uz neizbježne javne pružatelje usluga treba uključiti i privatne poduzetnike i osiguravatelje u zdravstvu“.

Hoće li biti poskupljenja dopunskog zdravstvenog osi­guranja?

Pomoćnik ravnatelja HZZO-DZO kaže  da je bespredmetno stalno najavljivati povećanje cijena dopunskog zdravstvenog osi­guranja jer da je  aktualna cijena dopun­skog zdravstvenog osiguranja održiva. U prilog tome govore činjenice:

• Do­punsko osiguranje HZZO-a zadnjih je godina poslovalo pozitivno te unatoč ni­kad jačoj konkurenciji ostvaruje rast osiguranika i premije. Rast HZZO dopunskog u segmen­tu mladih i manje rizičnih osigu­ranika iznosi 3-5% godišnje.
• Privatni osi­guravatelji – HZZO-ova konkurencija u segmentu dopunskog zdravstvenog - su u 2 velika nedavna natječaja prema relativno rizičnoj skupini osiguranika išli s premijom od oko 30 kuna, a neki navodno i nižom te je to najbolji pokazatelj  da nema razloga za povećanje premije dopunskog.

Ne samo da neće biti poskupljenja HZZO-ovog dopunskog zdravstvenog osiguranja već će HZZO najvjerojatnije izaći ususret svojim korisnicima na način da će povećati limit po računu koji pokriva dopunsko a koji danas iznosi 2000 kuna. HZZO u tom segmentu ima znatan višak prihoda nad rashodi­ma a HZZO-ov  model poslovanja se ne zasniva na bildanju dobiti. U HZZO-u su uvjereni da će to biti dodatni razlog za ugovaranje dopunskog jer osiguranik tako veći trošak prebacuje na HZZO. Naime, bez police dopunskog  je  danas oko  450.000 ljudi. To je priličan potencijal i za konkurenciju, i za HZZO.

Podsjetimo, u segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja, konkurencija/privatni osiguravatelji su HZZO-u  „oteli“ klijente čak i iz javnog sektora, primjerice Ministarstva obrane. Ljetos je  i Hrvat­ska liječnička komora (HLK) nakon javnog natječaja, prešla privatnim osiguravateljima.

Šunjić: „Zagovaratelj sam fer tržišnog na­tjecanja i pozdravljam konkurenciju. Ono što nas od nje razlikuje jest izražena solidarna komponenta. U tom smo smi­slu jedinstveni, što nam je najveća prednost pred konkurencijom. Najveći je broj liječnika još osigu­ran u HZZO-u i nadam se da će tako i ostati. Oni su nam iznimno važna kategorija osiguranika na koje smo po prirodi posla upućeni i sjajno surađujemo. Natječaj HLK-a ne želim komentirati.“

Kad je riječ o tome hoće li se ikad HZZO-ovo do­punsko osiguranje pretvoriti u „pravo" osiguranje koje izdvaja pričuve i odgovara Hanfi, treba podsjetiti da:

• HZZO dopunsko od konkurencije (privatnih osiguravatelja) razlikuje solidarna komponenta zdravih prema bolesnima, imućnijih prema siromašnijima i mlađih prema starijima pa je tako u HZZO-DZO portfelju: 
  a)  850.000 djece, odnosno mlađih od 18 godina za koje trošak zdravstvene za­štite u cijelosti pokriva država (obvezno zdravstveno osiguranje),      
  b) čak 91% osiguranika je starijih od 60 godina što donosi visoku izloženost s aspekta poslovne i financijske stabilnosti,
• HZZO dopunsko osigurava na te­ret proračuna posebno zaštićenu skupinu osiguranika za koje je po­trebno osigurati ista prava kao i za one koji sami plaćaju policu. Zbog toga HZZO dopunsko ima jedinstven položaj na tržištu  jer je usmjeren i na zaštitu javnog interesa, pre­ma načelima solidarnosti.

Šunjić: „Iz naprijed navedenih razloga u ovom času nije moguće izjednačavanje HZZO-DZO s osiguravateljima koji uslugu pružaju isključivo na tržišnim načelima… Razmišljali smo i o tome, napravljene su analize te smo poduzeli niz pripremnih rad­nji, ali odluka je u domeni nadlež­nih institucija, ponajprije Vlade.“ (Izvor: Večernji list 20170929)