Rebalans proračuna: dodatnih 1,1 milijardu kuna za dugove bolnica


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 2.11.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Rebalans proračuna: dodatnih 1,1 milijardu kuna za dugove bolnica

Rebalansom aktualnog proračuna (2017.), koji je danas na sjednici Vlade RH predložio ministar financija, zdravstvo bi trebalo dobiti dodatnih 1,1 milijardu kuna. Od toga 870 milijuna  za dospjele obaveze državnih i županijskih bolnica koje su dužne dobavljačima lijekova i medicinske opreme. Ministar Marić naglasio je da je rebalans moguć zahvaljujući poreznoj reformi, zbog koje se proračun bolje puni u odnosu na planirano, tako da se neće probijati limiti rashoda.

 

Kao što je poznato, zdravstvo RH se jednim dijelom financira iz doprinosa zaposlenih a drugim dijelom iz državnog proračuna. Predloženi rebalans proračuna koji je Vlada danas uputila Saboru, pokriti će  tek 13% kumuliranih dugova zdravstva. Oni sada iznose 8,2 milijardi kuna iako su sanacijom prije 4 godine bili svedeni na nulu.

 

Zašto hrvatski zdravstveni sustav svake godine proi­zvodi oko 2 milijarde kuna novih gubitaka?

U nastavku prenosimo dio intervjua koji je za Večernji list 20171007 dao Šime Smolić,  docent Ekonomskog fakulteta, predavač ekonomike zdravstva i voditelj Povjerenstva  koje je Vlada Zorana Milanovića prije 4 godi­ne angažirala da analizira državnu potrošnju i troškove vezane uz agencije, subvencije, cijenu rada i zdrav­stvo.

 

„Ključne pozicije na kojima su moguće uštede u zdravstvenom sustavu detaljno su navedene  u rezultatima dubinske analize*. …. Primjerice, previše je izuzeća od sudjelovanja u zdravstvenim troškovima. Stoga bi kao uvjet za dobivanje besplatnog do­punskog zdravstvenog osiguranja (DZO):

  • trebalo  koristiti imovin­ski cenzus,
  • a ne kao do sada dohodovni cenzus.

Primjerice samcu s mje­sečnim prihodom od 1.800 kn država plaća policu DZO-a, ali ta ista osoba može imati imovinu vrijednu stotine tisuća kuna od koje ubire rentu i zapravo nije ni blizu kategoriji socijalno ugrože­noga građanina. To  stvara osjećaj velike nepravde i potkopava teme­lje socijalne države...Brojni su primjeri u našoj državi gdje se temeljem do­hodovnog cenzusa ostvaruju pra­va u raznim programima potpore stanovništvu (npr. kod vrtića, jav­nog prijevoza, socijalnih naknada itd.), a da se pri tome nitko ne pita imaju li korisnici tih potpora vri­jednu i likvidnu imovinu.“

 

Dr.sc. Smolić naglašava da su stručnjaci Povjerenstva 2014. godine obavili svoj dio posla. Oni su detektirali ključna mjesta gdje curi novac i gdje su moguće uštede u zdravstvu. Međutim, došla je  predizbor­na kampanja, smjena vlasti pa je sve ostalo nas papiru.

 

„Ta je *analiza trebala biti tek prvi korak temeljite pripreme reformskih zahvata u zdravstvu temeljenih na dokazima, ali za takvo što nije bilo odlučnosti no­sitelja zdravstvene politike pa su se problemi (op.ur.dugovi!) nastavili gomilati do danas. Usporedio bih to s funkcioniranjem imaginarne obitelji u kojoj se problemi ne rješavaju nego pospremaju pod tepih, ali pod tepih se nakon nekog vre­mena više ništa ne može sakriti, a ishod je često raspad obitelji. Mislim da je naše zdravstvo došlo u fazu u kojoj se problemi više ne mogu zanemariti, kada se zapra­vo ljuljaju stupovi sustava i kada bi svi čimbenici u sustavu - ministarstva zdravstva i financija, korisnici zdravstvenih usluga, HZZO, zaposleni u zdravstvu i dobavljači - trebali preuzeti od­govornost za rješavanje problema.

 

Kod nas se stručnjake često an­gažira za izradu raznih izvještaja da bi se udovoljilo zahtjevima koji uglavnom dolaze izvan Hrvatske, u konkretnom slučaju radilo se o Europskoj komisiji. Svijest da su takve analize potrebne radi nas samih, radi poboljšanja standar­da naših građana, racionalizacije ili efikasnijeg upravljanja novcem poreznih obveznika, nažalost, još je nerazvijena.“- izričit je Smolić.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.