*Dan migranata: mobilnost zdravstvenih profesionalaca


Liječnica Snežana Vorona, iz Kijeva u Zageb i Bjelovar

Autor/Izvor: V. Cerkvenik

Objavljeno: 18.12.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

*Dan migranata: mobilnost zdravstvenih profesionalaca

Najrazvijenije zajednice današnjice poput SAD-a, Australije i Kanade utemeljene su na *migracijama.  Najznačajnija tekovina EU, zajedničko tržište, utemeljena je na 4 slobode  a na prvom je mjestu sloboda pokretljivosti ljudi, zatim roba, usluga i kapitala. Benefiti koji za razvoj pojedinca i cijele zajednice proizlaze iz  time potaknutog nadmetanja u izvrsnosti (princip konkurentnosti) su neprocjenjivi. 

 

U 2013. godini kada je Hrvatska pridružena Europskoj uniji, u svim državama članicama EU živjelo je 335.000 hrvatskih državljana. Sada ih je toliko samo u Njemačkoj, više nego što ih danas živi u Splitu  i Rijeci zajedno. Otkada se otvorilo tržište EU, procjenjuje se da Hrvatsku na tjedan napušta oko 1.000 ljudi radnoaktivne dobi.

 

No, migracija ide i u obrnu­tom smjeru. Lani je u Hrvatsku došlo 14.  000 ljudi, od toga 8 tisuća povratnika hrvatskih korijena te 6 tisuća stranaca.

 

A kakva je situacija u zdravstvu?

 

U Demografskom atlasu hrvatskog liječništva koji je nedavno objavila HLK (Hrvatska liječnička komora), navedeni su podaci:

  • 14.394 liječnika radi u Hrvatskoj (stanje 01.01.2017.),
  •      525 liječnika je iz Hrvatske otišlo raditi u inozemstvo -emigranti (7/2013.-12/2016.)
  •        30 liječnika je u Hrvatsku došlo raditi iz inozemstvo – imigranti (7/2013.-12/2016.)

 

Među njima je i ukrajinska liječnica Snežana Vorona (30). Ona je iz Kijeva stigla u Zagreb 2011. godine, odmah na­kon završenog fakulteta. Odra­dila je pripravnički staž i nakon toga morala čekati još pola godine do ulaska Hrvatske u Europ­sku uniju kako bi joj di­ploma bila nostrificirana prema EU pravilima bez čega nije mogla položiti stručni ispit.

 

“Zbog određenih zakona ni jedna institucija nije radila nostrifikaciju od 2004.godine, a bez nostrifikacije nisam smjela pristupiti stručnom ispitu. Bilo je oko 20 liječnika koji su bili u istoj situaciji kao i ja. Hrvatska liječnička komora nam je čak predložila da unajmimo odvjetnika i tužimo Ministarsvo zdravlja, ali ipak smo odlučili poslušati savjet  ministra zdravlja da  čekamo ulazak Hrvatske u EU.“ – kaže danas Snežana.

 

No, niti nakon nostrifikacije diplome nije sve išlo glatko. Oko 80-tak poslanih molbi i isto toliko odbijenica, od zagrebačkih domova zdravlja do razgovora za specijalizaciju u Karlovcu, Puli, Koprivnici, Zagrebu…

 

Nakon dvije godine intenzivne potrage za  poslom i preporukama, tek je 2015.godine dobila posao liječnice na Hitnoj u Čazmi a ljetos je u bjelovarskoj bolnici dobila željenu specijalizaciju – otorinolaringologiju.

 

Danas Snežana stanuje u Zagrebu sa suprugom, također Ukrajincem koji je zaposlen u KB Dubrava kao magistar farmacije. Svaki dan do posla u bjelovarsku bolnicu i natrag putuje 2 sata, ali to joj ne predstavlja problem.

 

Zašto Hrvatska?

 

„U Ukrajini je dosta teža situ­acija, a otkako je počeo rat na istoku, plaće su im po 100 eura. Živi se većinom od korupcije i od rada u privatnim klinikama ili na 2 mjesta zajedno (državna i privatna institucija). Cijene hrane i goriva su blizu cijenama u Hrvatskoj, ali plaće su jako male u državnim ustanovama. Sve koji se žale da je u Hrvatskoj loše, poslala bih na dva tjedna u Ukrajinu pa da vide gdje je bolje.“ – govori Snežana.

 

U Hrvatskoj  se Snežani sviđa što je to sada mirna sredina za ugodan život „po mjeri čovjeka“ s povoljnim geopoložajem koji omogućava dobru komunikaciju s bilo kojim dijelom svijeta. Osim toga Hrvatska i Ukrajina su slič­nog jezika i kulture. I Snežanina je majka, također liječnica, prije 15 godina došla u Hrvatsku i ima privatnu firmu tradicionalne medicine.

 

Ono što se Snežani u Hrvatskoj ne sviđa je birokracija i defetizam okoline: „Kad želiš nešto napraviti, sustav i institucije ubiju ti želju za time i uopće želju da se razvijaš. Dok sam tražila posao, bilo je ljudi koji su mi govorili da ga ne mogu do­biti ako nisam u nekoj političkoj stranci ili nemam vezu. Smetaju mi i "rupe" u zakonu i nepravilnosti. Kad želis nešto napraviti po propisima, onda svaka institucija i određena osoba definira propis i zakon na svoj način.“

 

Snežana kao i drugi stranci koji su potražili svoju šansu u Hrvatskoj, vjeruju da kod nas  a osobito u Zagrebu, ima puno potencijala. Znaju da ima dosta nezaposlenih i da je ekonomska situacija teš­ka, ali misle da se Hrvati trebaju ostaviti tema iz prošlosti i da se trebaju fokusirati na  pozitivne a ne samo nega­tivne stvari jer je nerealno da se mi u Hrvatskoj uvijek uspoređujemo s Njemačkom, koja je jedna od najjačih europskih ekonomija…

 

U Hrvatskoj  nije sve savršeno, ali nije ni loše… pa imamo treću godinu za redom  najljepši Advent u Europi!

 

A u adventska događanja u Zagrebu aktivno je uključena i dr. Snežana Vorona. Kao bivša članica International Women's Club-a  sudjelovala je u pripremi humanitarne prodajne izložbe Christmas Bazzar-u čiji prihod, između ostaloga, usmjeren udruzi Sve za nju za žene oboljele od raka dojke.

 

„Kad sam se doselila u Zagreb, tražila sam kontakte, željela upoznati nove ljude. Za jedan sam Uskrs u pravoslavnoj crkvi upoznala  gospođu koja me pozvala na susret Međunarodnog kluba žena (International Women's Club).Odmah sam pristala! Na tom susretu je bila prezentacija-izvješće o tome kako je Klub pomogao kupiti nove uređaje za odjel neonatologije za OB Sveti Duh (a ja sam poznavala šefa neonatologije još iz  vremena mog pripravničkog staža i nakon poroda).Bila sam oduševljena radom  žena u Klubu.

 

Te iste godine je Veleposlanstvo organiziralo ljetovanje šestotinjak ukrajinske  djece u Hrvatskoj. Tim sam povodom upoznala Ukrajinke koje žive u Zagrebu pa smo krenule s akcijom da se i mi kao nacionalni klub ponovo uključimo  u Christmas Bazzar , pjevale smo božićne narodne pjesme i dobile pohvale sa svih strana…. Od tada redovito sudjelujemo. Nas  nekoliko žena smo dosta aktivne u smislu ručnog rada, volimo realizirati nove ideje i organizirati susrete-radionice. Najčešće za Uskrs, Božić... Meni osobno je jako drago da mogu pridonijeti, nešto napraviti vlastitim rukama da prikupljeni novac ide u humanitarne svrhe.“ – kaže nam dr. Vorona.

 

*Svjetski  dan migranata

obilježava se  svake godine 18. prosinca  u spomen na dan kad je 1990. UN usvojio Konvenciju o zaštiti prava radnika migranata i njihovih obitelji (The International Convention on the Protection of the Rights of All Migrant Workers and Members of Their Families - A/RES/45/158). Svjetski  dan migranata je  proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda  Rezolucijom iz  2000.-te godine. (55/93. Proclamation of 18 December as International Migrants Day). Izvor: http://www.un.org/en/events/migrantsday/background.shtml

**Migracija 

lat. migratio "seoba", "putovanje"; u širem smislu to je prostorna pokretljivost stanovništva i promjena mjesta boravka. Izvedeni pojmovi su iseljavanje (emigracija),  useljavanje (imigracija). Izvor:https://hr.wikipedia.org/wiki/Migracija. 

***Različito značenje pojmova „migrant“ i  „izbjeglica“.

U javnom govoru  i medijima ponekad nailazimo na nejasnu upotrebu pojmova „migrant“ i  „izbjeglica“. To su dva suštinski različita pojma koja imaju drugačija i različita značenja. Migranti su slobodno odabrali  iz jedne zemlje prijeći u drugu  uglavnom radi boljeg života putem nalaženja posla ili, u nekim slučajevima, obrazovanja, spajanja obitelji ili iz drugih razloga. Izbjeglice su protiv svoje volje prisiljene napustiti svoju zemlju zbog neposredne opasnosti od proganjanja ili smrti.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.