Izvješće EK: promjene u zdravstvu prestaju s mandatom ministra


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 8.12.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Izvješće EK: promjene u zdravstvu prestaju s mandatom ministra

Hrvatska nema kontinuitet u reformama. Najavljene promjene u zdravstvu započinju i prestaju zajedno s mandatom ministra. Posljednjih je godina pokrenut niz reformskih mjera za unapređenje zdravstva i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu sustavne.

 

Europska komisija je 23.11.2017. u Bruxellesu predstavila Izvješće o stanju zdravlja u EU uključujući izvješće o Hrvatskoj. Ocjena je to hrvatskog sustava zdravstva i zdravlja građana u usporedbi s ostalim državama članicama EU.

 

(Ne)održivosti sustava financiranja zdravstvene zaštite u Hrvatskoj

EK kao najveći razlog za zabrinutost navodi (ne)održivost hrvatskog sustava finan­ciranja zdravstvene zaštite, dug kontinuirano raste, zdravstveni troškovi su veći od mogućnosti punjenja zdravstvenog budžeta...

  • tek trećina hrvatskog sta­novništva plaća pune doprinose za zdravstvo. Zbog velikog broja radno neaktivnog stanovništva i politike brojnih oslobođenja plaćanja za zdravstveni sustav (kvazi-socijalne mjera u području zdravstva koje su relikt predtranzicijskog razdoblja) premali je priliv u odnosu na troškove zdravstvenog sustava. *Primjerice, kao uvjet za dobivanje besplatnog do­punskog zdravstvenog osiguranja (DZO) trebalo bi ubuduće koristiti imovin­ski, a ne kao do sada dohodovni cenzus. Sada država plaća policu DZO-a samcu s mje­sečnim dohotkom od 1800 kuna - ali ta ista osoba može imati imovinu vrijednu stotine tisuća kuna od koje bi mogla ubirati rentu i zapravo nije ni blizu kategoriji socijalno ugrože­noga građanina. Navedeni primjeri kvazi-socijalnih mjera u području zdravstva stvaraju osjećaj nepravde i potkopava teme­lje socijalne države.

Hrvatska je pri dnu  EU ljestvice  po parametrima punjenja zdravstvenog budžeta:

  • prema apsolutnom iznosu izdvajanja - 1.241 eura za zdravstvo po stanovniku,Hrvatska je na dnu EU. To je četvrti najniži iznos izdvajanja za zdravstvo u EU.
  • prema stopi BDP-a  - 7,4% BDP-a za zdravstvo, također smo pri dnu  EU dok je prosjeka EU 9,9% BDP-a  za zdravstvo.
  • nerazmjer između zdravstvene potrošnje i punjenja zdravstvenog budžeta je velik i vidljiv iz duga hrvatskog zdravstva od 1,098 milijardi eura (za­ključno s 2016. godinom).  Opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno je velik i uključuje većinu usluga jer Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama,  unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima, zbog čega dug nezadrživo raste
  • samo je jedan parametar po kojem smo u europskom prosjeku - nominalna visina stope izdvajanja za hrvatsko zdravstvo je    15%  doprinosa  za zdravstvenu zaštitu  a ito je na razini prosjeka EU.

Zbog općeg trenda starenja stanovništva i sve većih troškova istraživanja pa samim tim i sve većih cijena lijekova i liječenja - u  budućnosti se očekuje još jači fi­nancijski pritisak na zdravstvo.

 

Reforme u hrvatskom zdravstvu - jedan korak naprijed, jedan korak  nazad

U Izvješće EK se izrijekom navodi da su hrvatskom zdravstvu nužne reforme i da ih mora provoditi Ministarstvo zdravstva koje treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite. Analizom prethodnog razdoblja EK zaključuje da Hrvatska nema kontinuitet u reformama. U posljednjih nekoliko godina pokrenuto je  niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su i odbačene. Najavljeni planovi i promjene u zdravstvu započinju i prestaju zajedno s mandatom ministra zdravstva.

Pri­mjer diskontinuiteta  koji se u Izvješću navodi je reforma Hitne, što je bio plan bivšeg mi­nistra zdravstva Darija Nakića. Time je trebalo rasteretiti bolnice i pogurati dugo očekivanu reorganizaciju bolničkog susta­va. Iako je Nakića na funkciji ministra zdravstva naslijedio Milan Kujundžić koji dolazi iz iste političke opcije (HDZ), Kujundžić nije nastavio ono što je Nakić započeo a  javni resursi su (uludo) utrošeni…

 

Slično je i s nizom drugih reformskih mjera: odustalo se od povećanje iznosa „dopunskog“ zdravstvenog osiguranja, odustalo se od povećanja najvećeg iznosa participacije, nije se nastavilo ni s planovima za reformu "dodatnog“ zdravstvenog osiguranja ...

 

Kadrovi - nedostatak stručnog osoblja u zdravstvenom sustavu

EK je u svom Izvješću upozorila i na nedostatak stručnog osoblja u zdravstvenom sustavu  Hrvatske. Odstupanja su najuočljivija na primjeru medicinskih sestara koje su u Hrvatskoj izuzetno opterećene:  

  • prosjek Hrvatske je 5,8 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika,
  • prosjek EU je 8,4 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika.

Pristupanjem Hrvatske EU, došlo je do iseljavanja liječnika i medicinskih sestara. Sada postoji deficit, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu. („U tom kontekstu treba spomenuti Demografski atlas liječnika koji je javnosti prezentirala Hrvatska liječnička komora (HLK) na netom završenom Saboru Hrvatskog liječništva. Na 400-njak stranica detaljno je i po svim demografskim parametrima opisana populacija liječnika kakva je bila 01. 01. 2017. u privatnom i javnom zdravstvu RH. Atlasom se daje državnoj zdravstvenoj administraciji (HZZO, Ministarstvo zdravstva), mogućnost  objektivnog uvida u trenutnu situaciju i temelj za održivo planiranje kadrovskog kapacitiranja hrvatskog zdravstvenog sustava po pitanju liječnika.“ Izvor: www.hlk.hr). 

 

EK u svom Izvješću skreće pažnju na još jednu hrvatsku „specifičnost“. Riječ je o ekstremima: s jedne strane nema dovoljno liječnika i medicinskih sestara u radu s pacijentima, posebice u ruralnim područjima te otoci­ma, dok istovremeno zdravstveni sustav ima "previše nekih drugih zdravstve­nih stručnjaka". Tu je sada riječ o primjerice *menadžerskim poslovima u upravljanju javnim bolnicama na koje se najčešće imenuju liječnici po političkom kriteriju, specifično u javnim bolnicama u vlasništvu JL/RS.

 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirao je Izvješće EK: „Argumenti koje navodi Europska komisija objektivnih su parametara i činjenice koje trebamo pozorno analizirati. Moramo djelovati u pozitivnom smislu kako bismo popravili situaciju u sustavu.“

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.