Izvješće Europske komisije: Hrvate ubija pušenje, alkohol i pretilost


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.12.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Izvješće Europske komisije: Hrvate ubija pušenje, alkohol i pretilost

Izvješće Europske komisije o stanju zdravlja u EU od 23.11.2017. pripremljeno je u suradnji s OECD-om i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike. U Izvješću se naglašava da su kronične bolesti povezane s čimbenicima koje se može spriječiti, kao što su  pušenje, pretilost, pijenje alkohola i fizička neaktivnost a da države članice EU generalno ne ulažu dovoljno u prevenciju kroničnih bolesti:

  • u prosjeku je tek  3%  proračuna za zdravstvo namijenjeno prevenciji nezaraznih bolesti,
  • dok 80% proračuna za zdravstvo odlazi na liječenje tih istih nezaraznih bolesti,

"Bolje je spriječiti nego liječiti, no mi to ne činimo", rekao je europski povjerenik za zdravlje Vytenis Andriukaitis, podsjetivši da petina populacije starije od 15 godina ima prekomjernu težinu te da se u Europi pije najviše alkohola u svijetu.

 

 

E u r o p s k a    u n i j a 

Izvješće EK stavlja naglasak na socijalne nejednakosti u pogledu zdravlja i prevencije kroničnih bolesti:

 


Fizička neaktivnost i socijalna nejednakost

  • Europljani s najnižim primanjima manje su skloni usvajanju zdrave navike da jednom tjedno prakticiraju fizičku aktivnost u trajanju od preporučenih 150 minuta. Izuzetak od toga su skandinavske  zemlje  Danska i Švedska.

Pušenje i socijalna nejednakost

  • Pušenje je raširenije među nezaposlenima (46 %)  ili prezaduženim i insolventnim osobama (43%).

Preventivni pregledi i socijalna nejednakost

  • Nejednakosti postoje i kada je riječ o prevenciji: primjerice, 72,5% fakultetski obrazovanih žena obavile su pregled za otkrivanje raka dojke u zadnje dvije godine, u odnosu na 66,3% žena bez diplome. Ta je razlika još i veća u Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Grčkoj, na Cipru i u Češkoj (20 postotnih bodova).

Dostupnost zdravstvene skrbi i socijalna nejednakost

  • Svaki četvrti Europljanin (25%) odlazi na hitni bolnički prijem jer mu nije dostupan liječnik opće medicine. U Slovačkoj je taj postotak još i veći (70 %).

 

 

H r v a t s k a

Jedan se dio Izvješća Europske komisije o stanju zdravlja u EU objavljenog  23.11.2017. odnosi na komparaciju zdravlja građana Hrvatske i građana ostalih država članica EU.


Životni vijek u Hrvatskoj je kraći od EU prosjeka 

  • očekivani životni vijek pri rođenju  u Hrvatskoj = 77,5 godina (žene dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina). U razdoblju od dekade i pol (2015.-2000.) očekivani se životni vijek  u našoj zemlji produljio za gotovo 3 godine ali je još uvijek kraći od prosjeka EU. 
  • očekivani životni vijek  u EU = 80,6 godina.

Bolesti od kojih boluje i umire najviše građana Hrvatske

U Izvještaju EK je navedeno da su nam glavni problemi pušenje, alkohol i rastuća pretilost, što su rizični faktori za niz bolesti, a istovremeno nam je prevenci­ja unutar zdravstvenog sustava slaba. EK pod tim podrazumijeva da  prevencija nije razvijena unu­tar primarne zdravstvene zašti­te. Stoga smo među zemljama (8. zemlja u EU) s najvećim brojem smrti koje su se mogle spriječiti medicinskim intervencijama (prevencijom):

  • 76 % svih smrti u Hrvatskoj proizlazi od bolesti krvožilnog sustava i raka a u razdoblju 2000.-2015. je u Hrvatskoj zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd. Pet  glavnih uzroka smrti stanovništva Hrvatske je: ishemijske bolesti srca, moždani udar, ostale bolesti srca, rak pluća i rak debelog crijeva,
  • usporedba Hrvatske i  EU  -  stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava u našoj zemlji gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Odgovornost pacijenata da načinom života pridonesu očuvanju (preostalog) zdravlja

Više od trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

  • usporedba Hrvatske i  EU  -  stope pušenja u Hrvatskoj su nepovoljnije: čak  25%  hrvatskih građana puši svakodnevno, a posebno je problematičan podatak o 23% hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.
  • usporedba Hrvatske i  EU  -  stope pretilosti u Hrvatskoj su nepovoljnije: 18 % odraslih je pretilo; u porastu je pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih povećao za 50% (u razdoblju 2000.-2015.)
  • usporedba Hrvatske i  EU  -  po konzumaciji alkohola je stanje Hrvatska izrazito nepovoljno: čak 11% odraslih ekscesivno se opija a pri neslavnom smo vrhu u EU s više od 12 litara alkohola po odrasloj osoba dok je EU prosjek 10 litara.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.