Što nam Demografski atlas govori o stanju hrvatskog liječništva ?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 7.12.2017.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Što nam Demografski atlas govori o stanju hrvatskog liječništva ?

Demografski atlas hrvatskog liječništva nudi brojne informacije i predstavlja kvalitetan temelj za održivo planiranje kadrovskog kapacitiranja hrvatskog zdravstvenog sustava po pitanju liječnika.

 

Hrvatska liječnička komora (HLK) predstavila je prošloga tjedna  javnosti Demografski atlas liječnika. Na 400-njak stranica opisana je po demografskim parametrima populacija liječnika u Hrvatskoj, u privatnom i javnom zdravstvu. HLK smatra da je nedostatak liječnika i zdravstvenih profesionalaca pitanje od nacionalnog interesa za državu. Nudeći svoj „Demografski atlas liječnika“ i „Smjernice“ za izradu Nacionalnog programa  za očuvanje ljudskih potencijala u zdravstvu  - HLK želi potaknuti državnu zdravstvenu administraciju i Vladu na:

  • osmišljavanje  državne politike za očuvanje liječničkih potencijala u zdravstvu i zadržavanje liječnika u Hrvatskoj,
  • donošenje državnih poticajne mjere, odnosno mjera regionalnu samoupravu, kako bi liječnici išli raditi u manje atraktivne sredine u Hrvatskoj

 

Ciljna skupina = liječnici zaposleni u Hrvatskoj  na dan 01. 01. 2017.

  • u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika;
  • među njima je 9.649 specijalista;
  • prosječna im je dob 47 godina;
  • žene čine  dvotrećinsku većinu (63%) liječničke populacije;
  • muškarci su u većini samo kod starije populacije liječnike (u dobi iznad 65 godina);
  • broj bolničkih specijalista raste brže od broja liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ);
  • manjak liječnika, specifično u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najizraženiji  je  u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji a u tim je županijama i sve veći  broj starijih osoba među pacijentima,
  • u idućih desetak godina više od 4.000 iskusnih liječnika  će otići  u mirovinu ali  će
  • u istom razdoblju, na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj diplomirati najveći broj doktora medicine do sada.

 

Migracije zdravstvenih profesionalaca u razdoblju od ulaska Hrvatske u EU do danas (7/2013.-12/2016.):

  • iz Hrvatske je otišlo raditi u inozemstvo 525 liječnika,
  • prosječna im je dob 30,5 godina,
  •  pretežno su to liječnici  bez specijalizacije,
  • u Hrvatsku je iz inozemstva došlo raditi 30 liječnika,
  • prosječna im je dob 45 godina.
  • najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

 

Izazovi pred  bolničkim liječnicima

Najveći izazov za bolničke liječnike predstavlja neizbježnost prekovremenog rada u velikom obimu, specifično u bolničkim djelatnostima koje imaju 24-satnu službu.  Izvan Zagreba i Rijeke ne postoji ni jedna bolnička ustanova koja ima dovoljan broj redovno zaposlenih ljudi za ovu razinu zdravstvene zaštite. To ukazuje da postoji potreba za zapošljavanjem određenog broja liječnika, kako bi prekovremeni rad bio iznimka, a ne pravilo. Javno zdravstvo trenutno počiva na entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara te na radu liječnika –umirovljenika i angažiranju  liječnika  iz drugih bolnica koji dolaze dežurati.

  • u istočnoj Hrvatskoj 33%  specijalista radi u prosjeku 51-60 sati tjedno, dakle iznad zakonom određenih 48 sati tjedno,
  • u zapadnoj regiji Hrvatske 10%  specijalista  radi u prosjeku 51-60 sati tjedno prekovremeno, dakle iznad zakonom određenih 48 sati,
  • bolnički liječnici u djelatnostima s 24-satnom službom, imali su u 2016. godini, u prosjeku 250 i više prekovremenih sati, 
  • najviše nedostaje anesteziologa i radiologa, kojih je i najviše otišlo iz Hrvatske,
  • najopterećenije su kirurške specijalnosti (abdominalna i vaskularna kirurgija, neurokirurgija, torokalna, opća, maksilofacijalna i dječja kirurgije).

 

Izazovi pred  liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ)

Najveći je problem u prošloj 2016. godini bio prevelik broj pacijenata/osiguranika u ginekologiji i pedijatriji  PZZ:

  • 60 %  ginekologa u PZZ je imalo po 6.000 pacijenata/osiguranika,
  • na jednog pedijatru u PZZ  dolazi i do 1.300 djece iako pravilnik propisuje 1.000,
  • opterećeniji su  liječnici koncesionari od liječnika zaposlenih u domovima zdravlja,

 

Osmišljavanje  državne politike za očuvanje liječničkih potencijala u zdravstvu i zadržavanje liječnika u Hrvatskoj

„Liječnici su sada uvjereni (ankete!) da ne mogu razviti sve svoje potencijale i profesionalne ambicije u Hrvatskoj i odlaze u inozemstvo gdje mogu brže karijerno napredovati. Kod nas je napredak moguć samo s kronološkom dobi pa mladi, sposobni ljudi ne dobivaju čelne pozicije kada su u naponu snage, a sustav se tako ne može kreirati na poticajan način…

U   idućih desetak godina više od 4.000 iskusnih liječnika otići će u mirovinu, što je više nego ikad dosada a u istom će razdoblju na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj diplomirati najveći broj doktora medicine do sada. S obzirom da je prosječna dob onih koji odlaze na rad u inozemstvo 30 godina, da ih najviše odlazi netom nakon završenog fakulteta, bez da su i zagazili u zdravstveni sustav,  sada je pravo vrijeme da osmislimo politike za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj.“   – kaže predsjednik HLK-a Trpimir Goluža. (Izvor: Hina, 20171202)



Poticajne mjere države/ regionalne samoupravu, za rad liječnika u manje atraktivnim sredinama u Hrvatskoj

„Treba nam državna politika osmišljena u suradnji s regionalnom samoupravom, gdje će se liječnika stimulirati da ode raditi u manje atraktivne sredine kroz stambeno zbrinjavanje, stipendiranje školovanja djece i zapošljavanje partnera…

Jako je važno tko je na čelu regionalne samouprave. Ono što je bilo nemoguće za vrijeme bivšeg varaždinskog župana Predraga Štromara, s kojim smo imali nebrojene sukobe, pokazalo se mogućim već u prvom mjesecu mandata novog župana  Čačića, koji je došao u županijsku bolnicu Varaždin i riješio probleme koje su mu iznijeli zaposlenici. Želimo da oni koji vode regionalnu samoupravu shvate da su oni vlasnici bolnica i da im itekako treba biti stalo kako će se razvijati njihova bolnica.“ – navodi Trpimir Goluža. (Izvor: Hina, 20171202)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.