NERO svrstava Hrvatsku među lidere medicinske robotike u Europi


medicinski robot NERO promo fotografije HAMAG BICRO

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 25.01.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

NERO svrstava Hrvatsku među lidere medicinske robotike u Europi

NERO je NEurokirurški RObot a istoimeni 21 milijun kuna vrijedan projekt razvoja inovativnog robotskog sustava za izvođenje neurokirurških zahvata, nose stručnjaci Kliničke bolnice Dubrava, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i tvrtke Inetec. Za provedbu projekta NERO upravo su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu 15,5 milijuna kuna, odnosno 75% ukupne vrijednost projekta*) i to iz Europskog  fonda za regionalni razvoj (EFRR).

 

Financiranje projekta NERO ugovoreno je na 4 godine. Predviđa se da  do 2021. godine bude izrađen prototip novog stereotaktičkog robota i njegova priprema za klinička ispitivanja te da  nakon toga NERO postane traženi i isplativi proizvod na medicinskom tržištu. „Projekt NERO okupio je snažan tim istraživača koji su spremni i sposobni ideju neurokirurškog robota pretvoriti u gotov proizvod. Duboko sam uvjeren da će nakon ovog projekta hrvatski roboti provoditi operacije na pacijentima u kirurškim salama diljem svijeta.“ – tvrdi  dr. sc. Ante Bakić, voditelj odjela za istraživanje i razvoj u INETEC-u.

 

Cilj projekta NERO – NEurokirurški RObot - je razviti inovativan robotiziran sustav koji će se primjenjivati u neurokirurgiji i to prvenstveno za stereotaksijsku biopsiju tumora, duboku mozgovnu stimulaciju (DBS - Deep Brain Stimulation), stereoelektoencefalografiju (SEEG) i ventrikularnu drenažu. Robotski sustav NERO sastojat će se od nekoliko elemenata povezanih u cjelinu, čineći pri tome visokoautomatiziran uređaj koji će kroz human machine interface (HMI) na jednostavan i intuitivan način surađivati s neurokirurgom i ostalim medicinskim osobljem.Uvođenjem tehnologije u kiruršku salu pojednostavit će se postupak  neuronavigacije, a time i značajno skratiti vrijeme predoperativnog i operativnog postupka.

 

Nositelj projekta NERO je:

  • INETEC - Institut za nuklearnu tehnologi­ju koji je do sad sudjelo­vao na 9 europskih i nacionalnih projekata, od FP7 do Obzora2020 i naposljetku do infrastrukturnog projekta u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), preko kojeg je i sufinanciran NERO. Osnovno poslovanja INETEC-a je istraživanje i razvoj te primjena ispitnih robotskih su­stava u nuklearnim elektranama. Dr. sc. Ante Bakić, voditelj odjela za istraživanje i razvoj u INETEC-u, objašnjava kako je INETEC iskoračio u područje  medicinske robotike: “Medicina i nu­klearna tehnologija imaju  slične zahtjeve po pitanju pri­mjene robotskih sustava: sigurnost i po­uzdanost u radu, podložnost stro­gim regulativama i standardima te sprečavanje širenja kontami­nacije, pri čemu su to kod nukle­arnih elektrana radioaktivni ele­menti, a u bolnicama nepoželjne bakterije. Lako je uočiti da kirurzi kao i operateri u nuklearnim elektranama nose vrlo slična zaštitna odjela te pro­laze sličan postupak ulaska i izla­ska sa svog radnog mjesta. Zato je medicina, iako na prvi pogled ne izgleda tako, vrlo logičan izbor za iskorak INETEC-a izvan nje­gova osnovnog poslovanja koje će i dalje ostati istraživanje i razvoj te primjena ispitnih robotskih su­stava u nuklearnim elektranama.“

Konzorcijski partneri u projektu NERO su dvije naše ugledne  znanstveno- istraživačke organizacije na čelu sa stručnjacima  koji su postavili temelje medi­cinske robotike  u Hrvatskoj:

  • FSB - Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (dr. sc. Bojan Jerbić)
  • KBD - Klinička bolnicom Dubrava u Zagrebu (dr. sc. Darko Chudy)

 

Krajem 2017. godine je u sklopu projekta NERO otvoreno  12 novih istraživačkih radnih mjesta te se s njima ukupan broj zaposlenih na projektu NERO u sve tri partnerske institucije INETEC, FSB-u i KBD-u penje se na 25 istraži­vača. Riječ je o inženjerima strojarstva, računarstva, fizike i jednoj psihologinji  koja će raditi na tome da NERO-a što lakše prihvate pacijenti i me­dicinsko osoblje. Svim mladim zaposlenicima na projektu biti će omogućen upis doktorskog studija, a teme doktorata bit će parcijalni elementi razvoja novog sustava NERO. Oni će upravo na ovom projektu imati mogućnost da stečena znanja dodatno prodube i pretvori u vr­hunski svjetski proizvod. Novozaposleni  mladi stručnjaci su svjesni kako će im rad na projektu NERO donijeti strateška zna­nja u struci, nekima i doktorate te su odagnali svako razmišljanje o odlasku u inozemstvo.

 

No, NERO neće biti prvi neurokirurški robot napravljen u Hrvatskoj. NERO-u je prethodila RONNA**), robotska navigacija, uz pomoć koje je dosad obavljeno desetak operacija, a u pogonu je četvrta generacija.  Razvoj RONNA-e trajao je više od 8 godina. Ali  s RONNA-om se najvjerojatnije došlo do krajnjih mogućnosti. Radi se o tome da primjena klasičnih robota uzrokuje tehnološku grešku pozicioniranja koju je teško ispravljati (specifično kod onih operacije kojima se robotskim sustavom navodilo na tumore).

 

„Do sada je RONNA**) korištena na desetak operacija.  O jednoj operaciji imamo i objavljen rad kao prikaz slučaja u renomiranom znanstvenom ča­sopisu s međunarodnom recenzi­jom. Kompliciranije su bile one operacije kojima se robotskim sustavom navodilo na tumore koji su izrazito prokrvljeni pa zbog toga mogu, na žalost, lakše izazvati neželjena postoperacijska krvarenja. Razvoj RONNA-e nije bio lak posao, trajao je više od 8 godina. Danas je u radu već četvrta generacija RONNA-e. Tijekom njena razvoja došli smo do nekih posve novih ideja koje bi mogle znatno unaprijediti postojeće mogućnosti robotske neurokirurgije. Polazeći od tih ideja, oblikovan je temelj za projekt NERO.

Radi se o tome da primjena klasičnih robota uzrokuje tehnološku grešku pozicioniranja koju je jako teško ispravljati i s RONNA-om smo najvjerojatnije došli do krajnjih mogućnosti. Razmatrajući taj problem iznjedrili smo potpuno novi koncept robota za stereotaktičku navigaciju u neurokirurgiji koji će biti kompaktniji od klasičnog robota s original­nom kinematičkom strukturom koja će osigurati za red veličine bolju točnost navigacije kirur­ških instrumenata.

U ovoj fazi ne mogu govoriti o detaljima jer će sigurno elementi novog rješenja biti predmetom zaštite intelek­tualnog vlasništva. U svakom slučaju projekt NERO trebao bi utvrditi Hrvatsku kao jednog od lidera u razvoju medicinske robotike u Europi“ - rekao je neurokirurg Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava, jedan od stručnjaka  koji su postavili temelje medicinske robotike  u Hrvatskoj, dodajući da danas pacijenti žele biti operirani što kvalitetnije i što kraće, odnosno sa što kraćim  oporavkom nakon operacije. (Izvor: intervju u Večernjem listu 20180119)

 

Dr. Chudy ističe da bi NERO trebao donijeti vrlo jednostavno rješenje robotiziranog stereotaktičkog okvira koji bi bio konkurentan na tržištu, ali bi svakako umanjio rizike grešaka, povećao točnost takvog uređaja na submilimetarsku točnost i na kraju skratio bitno vrijeme ope­racije. „RONNA je posve drugi koncept, ali ta dva različita koncepta moći će izvoditi neke složenije opera­cije zajedno. Odnosno mogu se nadopuniti tako da će utjecaj operatera na moguće greške biti bitno manji, a pacijenti će biti operirani s mnogo manje kom­plikacija. Jedan ozbiljan rad ko­jega je autor Philip Starr pokazuje da se u nekim kliničkim centri­ma u SAD-u postotak pogrešno navođenih elektroda kreće i do visokih 30%o, što je ne samo golem financijski gubitak, već uvođenje suviše velikog broja pacijenata u neželjeni opetovani operacijski zahvat“.

 

 

*) Ukupna vrijednost projekta NERO (NEurokirurški Robot) iznosi 20.986.521,54 kn a projektu su odobrena bespovratna sredstva u iznosu 15.486.641,92 kn i to iz  sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u  nadležnosti  Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta a provedbu prati HAMAG-BICRO. Sredstva su dodjeljena nakon javnog poziva „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“.

 

**) RONNA (RObotic Neuro-NAvigation) je  projekt primjene robota u neurokirurgiji koji je započet prije 8 godin  i tada je predstavljao ulaganje u hrvatsko istraživanje- razvoj inovativne neurokirurške opreme  pred kojom je tek bila  potvrda kroz  klinička ispitivanja. U projekt RONNA su bili uključeni  znanstvenici zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), koji su izradili softver i alate potrebne za izvođenje neurokirurških zahvata.

U KB Dubrava je projekt tada vodio doc. dr. Darko Chudy. Trebalo je ispitati pouzdanost tehnologije i robotske interakcije s kirurgom. Robot RONNA je bio opremljen  senzorima i kamerama, navođen vizijskim sustavom, zbog čega je trebao osigurati preciznije izvođenje zahvata bez zamora ili drhtanja ruke. Cilj je bio kvalitetnije izvesti operacijski zahvat sa što manje trauma za pacijenta uz što brži oporavak te u konačnici smanjiti trošak liječenja.

Očekivanja su bila  da RONNA obavlja neurokirurške operacije kao iskusan asistent, precizan i neosjetljiv na umor. Novac za  projekt RONNA osigurao je Hrvatski institut za tehnologiju  (HIT) kroz program TEST“Razvoj inovativnih tehnologijskih projekata u akademskoj zajednici“. S današnje točke gledišta, RONNA je bila 7 puta jeftiniji projekt a u njega je bilo uključeno 4 puta manje stručnjaka no što ih je  danas u projektu  NERO. Kako objašnjava dr. Chudy -  s RONNA-om se najvjerojatnije došlo do krajnjih mogućnosti. Radi se o tome da primjena klasičnih robota uzrokuje tehnološku grešku pozicioniranja koju je teško ispravljati (specifično kod onih operacije kojima se robotskim sustavom navodilo na tumore).

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.