Bez pedijatara u PZZ - uvodi li se „potiho“ anglosaksonski model?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 14.02.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Bez pedijatara u PZZ - uvodi li se „potiho“ anglosaksonski model?

Dok se Hrvatska bori s ozbiljnim demografskim padom a političari najavljuju razne pronatalitetne mjere, u našoj svakodnevnici polako nestaju pedijatri iz primarne zdravstvene zaštite.

 

„Ne smijemo dopustiti uvođenje anglosaksonskog modela u ko­jem nema ni pedijatra ni ginekologa u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) i sve rješava  obiteljski liječnik“ -  komenirala je dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju alarmantne podatke da  Hrvatskoj danas nedostaje* 17%  a  za pet godina  će nedostajati čak trećina potrebnih  pedijatrijskih timova/ordinacija. Na to ukazuju projekcije utemeljene na HLK-ovim bazama podataka prema kojima predstoji prirodni odljev (84 pedijatara  u mirovinu) koji aktualne  specijalizacije neće moći pokriti (u 2016. i 2017. godini Ministarstvo zdravstva je EU novcem financiralo specijalizacije ukupno 52 pedi­jatra za domove zdravlja u RH).

 

Hrvatskoj danas  nedostaje* 47 pedijatrijskih timova/ordinacija u PZZ koji bi se trebali brinuti o zdravlju oko 250 tisuća predškolske djece od njihova rođenja pa do polaska u školu (do 7. godine života):

  • 283 pedijatrijska tima/ordinacije rade u RH
  • a potrebno  je 328* pedijatrijska tima/ordinacije u PZZ,
  • na 1 pedijatrijski tim/ordinaciju dolazi u prosjeku  950 predškolske djece
  • dok bi standard* trebao biti  850  djece/pedijatrijska ordinacije,
  • svaki od 283 pedijatara ima godišnje između 10 i 11 tisuća posjeta** (ukupno 2,9 milijuna posjeta godišnje).

 

Pedijatrijska zdravstvena skrb je danas nedovoljno* dostupna u 17 od 21 županije (uključujući Grad Zagreb):

  • 7 pedijatrijskih timova/ordinacija  nedostaje  - Grad Zagreb,
  • 4 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Vukovarsko-srijemska ž.,
  • 4 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Zadarska ž.,
  • 4 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Međimurska ž.,
  • 3 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Brodsko-posavska ž.,
  • 3 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje – Istarska ž.,
  • 3 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Krapinsko-zagorska ž.,
  • 3 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Varaždinska ž.,
  • 3 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - i Zagrebačka ž.,
  • 2 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Koprivničko-križevačka ž.,
  • 2 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Ličko-senjska ž.,
  • 2 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Osječko-baranjska ž.,
  • 2 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Požeško-slavonska ž.,
  • 2 pedijatrijska tima/ordinacije nedostaje - Splitsko-dalmatinska županija ž.
  • 1 pedijatrijski tim/ordinacija nedostaje - Dubrovačko-neretvanska ž.,
  • 1 pedijatrijski tim/ordinacija nedostaje - Primorsko-goranska ž.,
  • 1 pedijatrijski tim/ordinacija nedostaje - Virovitičko-podravska ž.

                             U k u p no  = 47 timova

*Izvor: HZZO-a, odnosi se na Mrežu javne zdravstvene služ­be, odnosno službeni plan gdje je i koliko liječnika (u ovom slučaju pedijatara) treba u 2017.

 

Trend nestajanja pedijatrijskih ordinacija/timova nije nov. Rezultat je to tranzicije koja je u protekla 3 desetljeća zahvatila  cijelo naše društva. U sustavu zdravstvene skrbi o predškolskoj djeci (pedijatrija u PZZ)  se to očitovala u :

  • ukidanju dječjeg dispanzera i ukidanju radnog mjesta više me­dicinske sestre koja je vodila sa­vjetovalište,
  • povećanju normativa broja djece u skrbi 1 pedijatrijskog tima/ordinacije,
  • (polu)privatizaciji PZZ (koncesionari  vs. obvezna kvota liječnika zaposlenih u DZ)
  • nedostatnog ulaganja u nove specijalizacije za pedijatre,

Istovremeno s tranzicijom društva,  mijenjale su se i ži­votne okolnosti (uvjeti života) pa  se težište pedijatara  prebacilo s nekad tipičnih dječjih bolesti (zaraznih)  na  dijagnoze koje nekad nisu bile dječje:

  • poremećaji i stanja većinom vezani za psihosocijalnu proble­matiku,
  • poremećaji prehrane,
  • neurorazvojni poremećaji,
  • šećer­na bolest djece,
  • alergijske bolesti djece i dr. koje su vjerojatno uzrokovane promijenjenim uvjetima života.
  • i ostali problemi na koje se pravovremenim utje­cajem mogu spriječiti posljedice u odrasloj dobi. - 

 

„Nažalost, primarni pedijatar kao nešto samorazumljivo u nizu je hrvatskih županija danas postao luksuz, a podaci jasno pokazuju da će se to dogoditi u cijeloj zemlji. Hrvatska je imala  dobar model  pedijatrije u PZZ ali on se godinama urušava.

Dok smo bili  dispanzeri, imali smo i višu medicinsku sestru i 850 paci­jenata.  U međuvremenu  smo se svi pretvorili u ambulante; liječnika specijalista i sestru srednje stručne spreme kao tim. Izgubili smo višu medicin­sku sestru koja je vodila savjetovalište  a broj osiguranika ne uspijevamo smanjiti.

U prosjeku tim sada ima 950 djece, a svaki pedijatar, od nas 283, godišnje ima između deset i 11 tisuća posjeta. To je jako puno. Stručni standard kaže da bi maksimum trebalo biti 850 djece.

Prvi nam je cilj da se taj standardni broj osiguranika po timu smanji, ali kamo će onda ta djeca? S obzi­rom na aktualni nedostatak pri­marnih pedijatara, kako se zala­gati za realizaciju tog standarda kad bi to u praksi značilo da će još više djece ostati bez pedijatra?

To je zakon spojenih posuda i HZZO-u je to sve poznato. Za HZZO je situacija jasna i isključivo normativna: pravila kažu da tamo gdje nije moguće osigurati  pedijatra, malena djeca idu obiteljskom liječniku.

HZZO bi u svojim zakonskim aktima mogao biti dosljedniji. Akti trebaju definirati specifičnost pe­dijatrijske primarne zdravstvene zaštite i biti razrađeni na način da prepoznaju tu specifičnost kako se ne bi ugrozila kvaliteta liječenja djece.“**– kaže dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju (Izvor:  intervju u Večernjem listu 20170819)

 

Dok s jedne strane  Predsjednica i Vlada RH učestalo govore o alarmantnoj demografskoj situaciji i plasiraju raznolike pronatalitetne mjere, na drugoj strani državna zdravstvena administracija dozvoljava  sukcesivno nestajanje pedijatrije iz primarne zdravstvene zaštite.

 

„Dijete je temelj opstanka, kako svake pojedine zajednice, tako  i ljudske vrste u cjelini. Djetetovo je zdravlje produkt vrlo složene i dinamične interakcije između nasljeđa i čimbenika iz okoline u kojoj se stvaraju temelji zdravlja odrasle osobe…. poveznice između zdravlja najrani­je životne dobi i odraslih. U proteklim se godinama povećava broj bolesti i bolesnih stanja u odrasloj dobi za koje postoje jasni uzroci u naj­ranijemu djetinjstvu... Nedvojbeno se u tome ogleda značaj preven­tivnog djelovanja koje predstav­lja značajan udio (35-40%) sveu­kupnih aktivnosti pedijatrijskih timova primarne zdravstvene zaštite.

Kada je riječ o kurativnim aktivnostima, pe­dijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema svim dostupnim pokazateljima samostalno rješa­vaju više od 90% posto problemati­ke s kojom se susreću, racionalno koristeći dijagnostičke postupke i specijalističko-konzilijarne us­luge“ - objašnjava dr. Jovančević, inače i član Povjerenstva za pri­marnu zdravstvenu zaštitu Hr­vatske liječničke komore.(Izvor:  intervju u Večernjem listu 20170819)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.