Regenerativna medicina kao uspješna industrijska grana


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 19.02.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Regenerativna medicina kao uspješna industrijska grana

Jedan od segmenat regenerativne medicine je i uzgoj/proizvodnja krvnih stanica poput trombocita ili eritrocita. Očekuje se da će u doglednom roku takvi "proizvodi" biti na tržištu te ublažiti problem nedostataka dobrovoljnih davatelja krvi.

 

Regenerativna medicina je jedno od najperspektivnijih područja medicine ali i industrije. Neke procjene go­vore da bi u roku od 10 do 20 go­dina proizvodnja ljudskih organa mogla postati najveća industrij­ska grana. I u  Hrvatskoj postoje značajni istraživački projekti u tom području. Kroz Klaster konkurentnosti u personaliziranoj medicini  pokrenut je prošle godine jedan veliki projekt regenerativne medicine u kojem sudjeluju:

  • Genos DNA laboratorij,
  • Specijalna bolnica Sve­ta Katarina,
  • Institut Ruđer Bošković,
  • i Prirodoslovno-matematički fakultet.

 

Kad je riječ o svjetskim dostignućima, izdvajamo  uspjehe tima prof. Georgea Daleyija s Harvard Medical Schoola. Oboljeli od krvnih bolesti i leuke­mije u dogledno vrijeme više ne bi trebali ovisiti isključivo o donoru, jer su znanstve­nici uspjeli proizvesti matične krvne stanice u laboratoriju.

 

Prof. Daley  vjeruje  da će proizvodnja  „njegovih stanice“ moći biti korištene za stvaranje cjelovite krvi pogodne za transfuziju kroz nekoliko godina. To znači i da transfuzija više neće ovisiti o darivateljima krvi.

 

„Laboratorijski proizvedene ljudske matične stanice nisu još sasvim spremne za korištenje, iako su svi miševi bili zdravi tijekom eksperimenata, postoji rizik da stanice mogu mutirati i prouzročiti rak, a nisu baš tako učinkovite u stvaranju krvi kao one iz ljudskog tijela. No, jednom kad znanstvenici usavrše postupak, trebali bi moći proizvesti trombocite i crvene krvne stanice za korištenje u bolnici„- do­nosi časopis New Scientist.

 

Krvne matične stanice nalaze se u koštanoj srži i nadopunjuju opskrbu crvenih i bijelih krvnih stanica i trombocita. Kada one ne rade kako treba, tijelom ne kola dovoljno kisika, što može dovesti do teških oboljenja. Oboljeli se tada obično liječe košta­nom srži s krvnim matičnim sta­nicama zdravog donora. Ako je u pitanju bliski srodnik, šanse za uspjeh su jedan  napre­ma četiri, a traži li se adekvatan donor među nepoznatim dava­teljima, izgledi su milijun napre­ma jedan.

 

Ostvare li se predviđanja, za 10 do 20 godina,  regenerativna medicina će toliko uznapredovati da donori više neće biti potrebni jer će na "tržištu" biti proizvedeni ljudski organi uključujući i krv.

  • Što kad se dogodi nestašica krvi (darivatelja) a potrebe za transfuzijom su hite?
  • Kako osigurati da je krv sigurna kad se pojave novi patogeni kao što je to bio slučaj s virusom  Zike?
  • Može li se pronaći donor?
  • Hoće li kemoterapija uništiti stanice?

To su samo neki od problema s kojima se danas susreće  liječnici  a koji više neće biti prepreka u liječenju ljudi - kad regenerativna medicina kao uspješna industrijska grana - razvije sve svoje potencijale.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.