Praznik rada: uposleničko "pravo na isključivanje s interneta” i "e-mail bankrot" jer ne stižu odgovoriti na svu e-poštu


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 2.05.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    

Praznik rada: uposleničko "pravo na isključivanje s interneta” i "e-mail bankrot" jer ne stižu odgovoriti na svu e-poštu

Sve češće proglašavamo "e-mail bankrot”, napuštajući svaku nadu da ćemo stići odgovoriti na sve pristigle e-mailove.

 

Najprije su to učinile megakompanije poput  BMW-a i Volkswagena a zatim su i zakonodavna tijela Njemačke i Francuske usvojila zaposleničko "pravo na isključivanje s interneta” kako se od zaposlenika više ne bi smjelo očekivati da provjeravaju e-mail nakon radnog vremena.

 

Riječ je o problemima  poput sagorijevanja na poslu  do kojih  je dovelo neograničeno korištenje e-maila u protekla dva i pol desetljeća od kad je u masovnu upotrebu ušla elek­tronska pošta.*

 

“Sve veći broj uposlenika se više ne us­pijeva odmoriti od silnog e-ma­ila. Kada i uzmu kraći odmor, povratak i otkriće golemog broja neodgovorenih e-mailova dje­luje na njih još pogubnije, snaž­nim porastom tlaka i ubrzanjem srčanog ritma. E-mailovi stižu neprekidno, izvan radnog vreme­na, iz raznih vremenskih zona, u svako doba dana i noći, dovodeći do stresa, smanjena zadovoljstva poslom,  zasićenja, anksioznosti, smanjene produktivnosti i mogućeg  negativnog ukupnog učinka na ekonomski rast.” (Izvor: kolumna Igora Rudana, Večernji list 20171223)

 

Procje­ne jedne od najčešće citiranih istraživačkih skupina, Radicati grupe u Palo Altu, u SAD –u govo­re da je:

  • 2014. godine u svijetu bilo 3,8 milijardi aktivnih e-mail adresa, 
  • svake sekunde se šalje 2 milijuna e-mailova, 
  • dnevno se šalje oko 200 milijardi e-mailova, 

 

Oko 75% e-mail adresa pripada privatnim korisnicima a 25% su službena. Procjenjuje se da je prosječni korisnik službenog e-maila u  2014. godini:

  • primio oko 80 e-mailova dnevno, od toga  15 neželjene pošte ("spam").
  • poslao oko 40 e-mailova dnevno.

 

Na zdravstvene probleme zaposlenih upozoravaju već godinama stručnjaci  medicine rada. Oni se zalažu da se  "sindrom preopterećenosti e-mailom",  uvede u medicinsku literaturu kao ozbiljna bolest.

 

Aktivirali su se i njemački i francuski sindikati  pokrenuvši  pravnu bitku kako se od zaposlenika više ne bi smjelo očekivati da provjeravaju e-mail nakon radnog vremena.

Naposljetku su i zakono­davna tijela Njemačke i Francuske  ozakonila  uposleničko "pravo na isključi­vanje s interneta", u cilju očuvanja zdravlja zaposlenika  i zaštite  zajamčenog slobodnog vremena.

 

O pozitivnim i negativnim učincima elektroničke pošte na ljudski život, piše prof. Igor Rudan u svojoj kolumni u Večernjem lstu 20171223, a mi u nastavku prenosimo jedan dio:

 

Pretvara li se elektronička  pošta   od rješenja u problem?

“Razmišljajući o značajnim utjecajima znanosti i teh­nologije na ljudski život u 21. stoljeću nemoguće je zaobići elektronsku poštu - po­pularni e-mail. Značajan dio svog vremena (života) danas provodimo pi­šući i odgovarajući na e-mail poruke…
Prednosti elektroničke pošte u usporedbi sa slanjem pisama ili telefoniranjem  su očigledne:

  • trenutni prijenos informacije neovisno o fizičkoj udaljenosti,
  • primatelj i pošiljatelj ne moraju biti raspoloživi istovremeno, e-mail možete poslati ili pročitati kad vama to odgovara a da ne “smetate” onom drugome,
  • ista infor­macija se može proslijediti  istovremeno velikom broju primatelja,
  • e-mail može postati pod­sjetnikom u nekom budućem vremenu, ili čak dokaznim materijalom u sudskim postupcima.

 

…Međutim, razmišljajući o elek­tronskoj pošti kao o novoj usluzi na tržištu i alternativi telefoniranju ili poštanskom slanju pošilj­ke, činilo se da nešto ipak ne može biti u redu. Naime, jedan od dugovječnijih postulata u ekonomskim znanostima jest da usluge ne mogu istodobno biti kvalitetne, brze i jeftine. Ako su dva od ta tri obilježja po­godna za korisnika, onda treće obilježje najčešće nije.

  • Kvalitetne i brze usluge obič­no su skupe.
  • Kvalitetne i jeftine usluge obično su spore.
  • Brze i jeftine usluge obično nisu kva­litetne.

No, e-mail se od svog uvođenja činio rješenjem koje prkosi ovom pravilu - nudio je kvalitetan prijenos informacija, bio je neopisivo brži od poštan­skih pošiljki, a pritom i besplatan.

 

Ipak s vremenom su se počeli nazirati prvi problemi. Kako se radi­lo o svima dostupnoj, besplatnoj, ničim ograničenoj usluzi, ljudi su je i koristili neinhibirano. Danas se procjenjuje da prevencija i rješavanje  problema s “prekomjernim ganatiranjem” e-mailovima kompaniju s tisuću uposlenika prosječno košta više od 3 milijuna dolara godišnje. To e-mail čini sve skupljim, potvrđujući onaj ranije spomenuti postulat o nepostojanju  savršene usluge.

 

Koliko su ovi problemi postali općeniti i ozbiljni, pokazuje i podatak da  su njemački i francuski sindikati pokrenuli pravne bitke kako se od zaposlenika više ne bi smjelo očekivati da provjeravaju e-mail nakon radnog vremena. Najprije su takva pravila prihvatile njemačke kompanije poput Volkswagena, BMW-a i Pume. Zatim su i zakonodavna tijela Njemačke i Francuske u proteklih  nekoliko godina donijeli zakone o uposleničkom "pravu na isključivanje s interneta", prevenciju sagorijevanja na poslu i zaštitu  zajamčenog slobodnog vremena.

 

Usprkos tim prvim mjerama, brojke pokazuju da problem i dalje raste, a nije jasno kako ga dugoročno riješiti.” (Izvor: Večernji list 20171223)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.