Izmjene ZZZ - treba li ravnatelju bolnice menadžerska kvaliteta ili profesura


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 4.04.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Izmjene ZZZ - treba li ravnatelju bolnice menadžerska kvaliteta ili profesura

Zakon o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ): koje uvjete treba zadovoljiti kandidat za ravnatelja javne bolnice

 

Nedavna smjena na čelu Klinike u Klaićevoj ponovo nas je podsjetila da hrvatsko javno zdravstvo nije dovršilo tranziciju iz dogovor­nog u regulirani tržišni sustav. Hoće li se to promijeniti Zakonom o zdravstvenoj zaštiti  koji bi ovih dana  trebao krenuti u  javnu raspravu – kako je to najavio ministar Kujundžić na  konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo:Budućnost hrvatskog zdravstva“ (26. 03. 2018.).

 

Podsjetimo, dr. Zoran Bahtijarević je kao v.d. ravnatelja - prema mjerljivim pokazateljima - uspješno vodio Kliniku za dječje bolesti. Neosporno je da je osigurao financijsku održivost bolnice, podigao kva­litetu liječenja prema definiranim indikatorima te uspješno riješio pitanje dječje onkologije.

 

No, onemogućena mu je ponovna kan­didatura jer nema znanstveno-nastavno zvanje docenta/profesora. Na izbor ravnatelja Klinike nisu imali nikakvog utjecaja niti korisnici (roditelji djece/pacijenata). Nisu pomogle ni peticije, ni statusi podrške na društvenim mrežama s di­jelenjem pozitivnih osobnih iskustava…

 

„Koliko znam, gotovo sve kliničke ustanove u RH imaju u svojim statutima dodan i uvjet, ako je liječnik ravnatelj, da mora imati znanstveno-nastavno zvanje docenta ili profesora iako to nije presudno za sposobnost upravljanja bolnicom. Praktički nijedna zdravstvena ustanova ne izabire rukovodeće kadrove na osnovi stvarnih kompetencija, iskustva i postignuća u karijeri“ - govori bivši ministar zdravstva SDP-ov Siniša Varga, koji smatra da bolnicama moraju upravljati menadžeri. Njegov je pokušaj izmjene kriteriji za izbor ravnatelja bolnica uključivao dvojaku funkciju, medicin­skog i ekonomskog direktora. No, sve je zapelo u predizbornoj 2015. godini i nije došlo na  saborsko glasanje. (Izvor: Večernji list 20180324)

 

„Samo posebno educi­rani menadžer u zdravstvu, bez obzira kojeg temeljnog obrazova­nja, može pokrenuti prave pro­mjene u smjeru financijske sta­bilnosti i povećane dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima“- kaže Varga.

 

Taj je princip zastupljen u svim europskim državama. U Njemačkoj, primjerice, zakon strogo razdvaja funkciju medi­cinskog i poslovnog direktora bol­nice. Ili u Švedskoj, gdje upravo jedan Hrvat višeg upravnog obrazovanja vodi neurokiruršku kliniku tamošnje poznate sveučilišne bolnice. Čak i u  susjednoj BiH nad­ležni zakon propisuje da direktor bolnice mora, uz ostale uvjete, imati edukaciju iz - zdravstvenog menadžmenta.

 

I prof.dr.sc. Robert Kolundžić, predsjednik Hr­vatskog ortopedskog društva, zastupa stav da za upravljanje bolnicom nije važna znanstveno-nastavna titula: „Imate ravnatelja koji ima vi­ziju i koji je postavio jasne strateške ciljeve razvoja bolnice, a nema znanstveno-nastavno zvanje docenta/profesora. Međutim, ima menadžer­skog duha kojim je puno napravio za bolnicu, a najmanje za sebe jer nije sebi u međuvremenu osigu­rao titulu. I zato mislim da nisu važne titule, nego znate li nešto raditi ili ne, činite li to dobro ili ne, cijene li vas ili ne.“

 

Prof.  Kolundžić nadalje objašnjava  kako u Hrvatskoj nisu jasno i konkretno definirani kriteriji za izbor ravnatelja bolnica i kako se time može manipulirati:  


„Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje opće kriterije za rukovodeća mjesta u zdravstvu, no ne propisuje znan­stveno-nastavno zvanje, što svo­jim statutom kao dodatne kriterije može odrediti svaka bolnica. Ali do tog statusa nije jednostavno doći. Izbori u znanstveno-nastavna zvanja su zaključani, vezani za radno mjesto te zvanja nisu svima dostupna bez obzira na to što su javna.

Pojedinac, po zakonu, iako ima sve kriterije za izbor u zvanje i na­predovanje, ne može sam pokre­nuti izbor u zvanje na fakultetu kao što to može recimo u Njemač­koj. U Hrvatskoj mora čekati da kate­dra donese odluku prema svojim potrebama. Tek, ako ka­tedra napiše zahtjevnicu prema kadrovskom odboru Medicinskog fakulteta, raspisuje se javni natječaj za naslovno zvanje docenta ili profesora.
Po raspisanom natje­čaju, ako vas povjerenstvo izabe­re, možete se titulirati naslovnim znanstveno-nastavnim zvanjem. Naslovna titula znači da za svoj rad nećete biti plaćeni već samo da možete koristiti tu titulu pa tako i sudjelovati u natječajima u bolnici za neko šefovsko mjesto. AUTONOMIJA SVEUČILIŠTA čarob­ni je izgovor pri argumentaciji takvih odabira pa vi zaključite utječe li to na zdravstvo ili ne“ 

 

Zdravstveni sustav u nas, smatra prof. Kolundžić, jedini je segment društva koji još nije prošao tranziciju iz dogovor­nog u regulirano pozitivno tržišno okruženje. Stoga još dugo na čelu javne bolnice nećemo vidjeti direktora s kompetencijama dobrog menadžera.

„Potrebno nam je drugačije okruženje koje neće dopuštati nekvalitetu bila ona popraćena titulom ili ne. Nadmetanje u izvrsnosti, ponuda i potražnje između svih u sustavu zdravstva može u do­brom smjeru pokrenuti sustav, a u takvu okruženju,  ravnatelj ne bi mogao biti netko tko nema menadžerske sposobnosti. Tada su rezultati vidljivi i mjer­ljivi te se može objektivno ocije­niti upravlja li bolnicom dobro ili loše bez obzira na titulu. U takvom okruženju, pozitivnom tržišnom, više nam neće biti bitan zakon o znanosti i visokom obrazovanju ili neki drugi akt iz drugog resora, već će nam biti važno da budemo kvalitetniji u financijskim grani­cama, učinkoviti i uslužni prema građanima koji sve to financiraju“. (Izvor:Večernji list 20180324)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.